Kraj djetinjstva, prva ljubav i nesporazumi koji izgledaju neriješivi. Komična priča o šesnaestogodišnjem dječaku kojem se čini da se sve urotilo protiv njegovih snova - i porodica, i prijatelji, i svijet iz samoposluge u kojoj je zaposlen. Sam sebi liči na leptira koji bježi pred teškim kišnim oblakom.

Akademski slikar Edo Kovačević potomak je vinjeračkog kneza. Bio je član skupine Zemlja te je radio pastele i tapiserije, a izveo je niz kazališnih scenografija i radio brojne postave muzeja i galerija.

Umirovljenik Petar radi za banku odnosno robnu kuću, a posao mu se sastoji u utjerivanju dugova od građana. Tijekom obavljanja svog posla pronalazi pomoćnika u simpatičnom mladiću Mikiju te ga nehotice ljubavno povezuje s djevojkom Majom.

S01E15 Dokumentarno-zabavni serijal, kolažnog tipa, sastavljen od 16 epizoda, a svaka epizoda tematizira nekoliko pojmova ili fenomena vezanih uz kulturu svakodnevice bivše Jugoslavije, i to onako kako ih se sjećaju nekadašnji državljani Jugoslavije – s nostalgijom, sarkazmom, humorom, bez opterećenja i politikanstva. Emisije se temelje na privatnim sjećanjima, bez zalaženja u službenu historiografiju i ideološke analize.

S01E16 Dokumentarno-zabavni serijal, kolažnog tipa, sastavljen od 16 epizoda, a svaka epizoda tematizira nekoliko pojmova ili fenomena vezanih uz kulturu svakodnevice bivše Jugoslavije, i to onako kako ih se sjećaju nekadašnji državljani Jugoslavije – s nostalgijom, sarkazmom, humorom, bez opterećenja i politikanstva. Emisije se temelje na privatnim sjećanjima, bez zalaženja u službenu historiografiju i ideološke analize.

Ovo je priča o putujućoj glumačkoj družini Kotač koja u sklopu svojih gostovanja stiže i u zatvor kako bi izvela predstavu Državni lopov. Ali to nije običan zatvor, nego ugledna kaznena ustanova po uzoru na one u Haagu i Skandinaviji, smještena u dvorcu, u kojem se kriminalcima nudi prvorazredna udobnost. Priče s pozornice i iz dvorca se isprepleću i šalju poruku o stanju u suvremenom društvu - danas si prevarant s naslovnice, a sutra na koktelu s visokim državnim dužnosnicima..

Sredovječni bračni par, Ana i Stefan, pokušavaju da u vremenu rata, sankcija i bijede, sačuvaju bar nešto od svog dostojanstvenog načina života. Oboje su u privremenoj penziji. Djeca su pobjegla u svijet i rijetko se javljaju. Od penzije mogu živjeti samo koji dan. Ali, Stefan povremeno radi u svojoj bivšoj ustanovi, a Ana plete ženske kape koje prodaje. Tako oni odoljevaju općoj krizi u kojoj se gube najvažnije društvene i ljudske vrijednosti. A onda Stefan izgubi honorarni posao. Postaje netrpeljiv, svađa se sa prijateljima koji, da bi preživjeli, krše sve etičke norme. Netrpeljivost prenosi i na Anu, za koju smatra da se previše ponižava prodajući kape po buvljacima. Bijes se u njemu gomila, ali ne može da je iskali ni na kome drugom osim na Ani, dok ona pokušava da ga razveseli i učini onakvim kakav je nekada bio. Sve je uzalud.

Film jednog od najznačajnijih reditelja bosanskohercegovačke kinematografije, Bate Čengića, nastao po motivima istoimenog romana Branka Ćopića, čija je radnja smještena u vrijeme 2. svjetskog rata. Stanovnici planinskog sela našli su se usred ratnog kaosa i suprotstavljenih ideologija.

Tijekom proljeća i ljeta 1945. godine, netom nakon završetka Drugog svjetskog rata, brdovitim područjima Srbije i Bosne i Hercegovine još uvijek hara i stanovništvo terorizira gotovo 20.000 četnika. Njima formalno zapovijeda general Dragoljub Draža Mihailović, čovjek bez stvarne zapovjedne vlasti, koji nesvjestan realnosti planira nove velike bitke protiv partizana, zbog čega ne želi pobjeći u inozemstvo. Njegov najodaniji čovjek je opaki Ras, četnički vojvoda sposoban hladnokrvno ubijati i žene i djecu. Želeći uloviti generala i njegove suradnike, zapovjedništvo sigurnosno-obavještajne službe OZNA-e odluči organizirati operaciju njihova hvatanja te za to zaduži iskusnog obavještajca nadimkom Doktor. Glume: Stamenković, Miomir Redatelj: Rade Marković, Ljuba Tadić, Bekim Fehmiu, Jelena Žigon, Dušan Janićijević.

U jesen 1943. godine, nakon talijanske kapitulacije, njemačke jedinice iskrcaju se na dalmatinskoj obali, a pred njima mnogi stanovnici utočište potraže na partizanskom teritoriju, otoku Visu. U konvoju od nekoliko bracera je i brodica kapetana Mikule i njegova unuka Mikule. Njihov se motor pokvari, pa se moraju zaustaviti na otoku koji su zauzeli Nijemci, kako bi nabavili novi dio za motor. Mikula Veliki zatraži pomoć od mještana, ali ga Nijemci uhvate. Mikula Mali zajedno s djecom s brodice mora se snaći u opasnoj situaciji.

S01E17 Ekser (Dragan Bjelogrlić) i Švaba (Nikola Đuričko) preživljavaju švercajući ukradenu robu, najčešće parfeme sumnjivog porijekla, stalno su u dugovima i na rubu propasti čekajući da se dogodi neko čudo. Kada pomisle da se ono dogodilo i nenadano nasljedstvo ulije im optimizam, oni odlaze u vojvođansko selo imena koje dobro oslikava stanje duha njegovih stanovnika. Okomili su se jedni na druge, truju se, svađaju, zavide, kradu, varaju... U takvo selo stižu naši junaci, Ekser i Švaba, dolaze dignuti lovu i otići, a dogodit će se suprotno i ostat će. Ali za njima stižu i oni s kojima imaju neriješene račune. Prije svih tu je Dule Pacov (Srđan Todorović) koji, njušeći mnoštvo mogućnosti, ulazi u najrazličitije kombinacije sa živopisnim karakterima kao što su baba Ruža (Mira Banjac), seoski poligamist Raka (Rale Milenković) ili kvazibiznismen Batrić (Nikola Kojo).

S01E18 Ekser (Dragan Bjelogrlić) i Švaba (Nikola Đuričko) preživljavaju švercajući ukradenu robu, najčešće parfeme sumnjivog porijekla, stalno su u dugovima i na rubu propasti čekajući da se dogodi neko čudo. Kada pomisle da se ono dogodilo i nenadano nasljedstvo ulije im optimizam, oni odlaze u vojvođansko selo imena koje dobro oslikava stanje duha njegovih stanovnika. Okomili su se jedni na druge, truju se, svađaju, zavide, kradu, varaju... U takvo selo stižu naši junaci, Ekser i Švaba, dolaze dignuti lovu i otići, a dogodit će se suprotno i ostat će. Ali za njima stižu i oni s kojima imaju neriješene račune. Prije svih tu je Dule Pacov (Srđan Todorović) koji, njušeći mnoštvo mogućnosti, ulazi u najrazličitije kombinacije sa živopisnim karakterima kao što su baba Ruža (Mira Banjac), seoski poligamist Raka (Rale Milenković) ili kvazibiznismen Batrić (Nikola Kojo).

Na jednoj taksi stanici na periferiji grada život teče normalno do trenutka kad se pojavi novi taksist - lijepa djevojka. Taksist i bivši bokser, sumnja da ga žena vara. Uhvativši je na djelu, obračuna se sa njenim ljubavnikom Bizmarkom. Nakon toga žena ga napusti, te biva pretučen i odluči istjera svoju pravdu. Istovremeno se i policija zainteresira za Bizmarka. Naime, sve djevojke iz njegovog društva su narkomanke i sve tajanstveno nestaju. U završni rasplet događaja umiješani su taksisti, predvođeni svojom lijepom kolegicom, Interpol i policija..

Na Divljem zapadu, odmetnik ubojica poznat kao El Indio (Gian Maria Volonte) i njegova banda teroriziraju i pljačkaju građane regije. El Indiova glava je ucijenjena i dva lovca na glave, Monco (Clint Eastwood) i pukovnik Douglas Mortimer (Lee Van Cleef), dolaze po nagradu. Prilikom prvog susreta, njih dvojica jedan drugoga vide kao suparnike, ali na kraju pristaju postati partneri u zajedničkoj potrazi za opakim kriminalcem.

U vrijeme kada je Sergio Leone snimio ovaj film, Talijani su već producirali oko 20 filmova ironično označenih špageti vesternima. Leone je žanru pristupio s velikom ljubavlju i humorom. Iako je radnja doduše posuđena iz filma Yojimba (1961.) Akire Kurosawe, Leone je uspio stvoriti vlastito djelo koje će poslužiti kao model za mnoge buduće filmove. Clint Eastwood glumi ciničnog revolveraša koji dolazi u mali pogranični grad i nudi svoje usluge dvjema suparničkim bandama. Nijedna banda nije svjesna njegove dvostruke igre i svaka misli da ga koristi, ali stranac će ih obje nadmudriti. Taj film je bio prvi dio ciklusa poznatog kao Trilogija dolara. Kasnije su United Artists, koji su ga distribuirali u SAD-u, skovali još jedan izraz za njega: Trilogija Bezimenog. Iako nije tako impresivan kao njegovi nastavci Za dolar više (1965.) i Dobar, loš, zao (1966.), Za šaku dolara sadrži sve Leoneove eventualne zaštitne znakove: šutljive likove, precizno kadriranje, ekstremni krupni plan i opsjedajuću glazbu Ennia Morriconea. Film nije objavljen u SAD-u sve do 1967. zbog problema s autorskim pravima, ali je bio presudan i u karijeri Clinta Eastwooda i u priznanju talijanskog vesterna.

Ovo je priča o putujućoj glumačkoj družini Kotač koja u sklopu svojih gostovanja stiže i u zatvor kako bi izvela predstavu Državni lopov. Ali to nije običan zatvor, nego ugledna kaznena ustanova po uzoru na one u Haagu i Skandinaviji, smještena u dvorcu, u kojem se kriminalcima nudi prvorazredna udobnost. Priče s pozornice i iz dvorca se isprepleću i šalju poruku o stanju u suvremenom društvu - danas si prevarant s naslovnice, a sutra na koktelu s visokim državnim dužnosnicima..

U Nickov salon ulaze različiti ljudi, neki da bi pitali za posao, a neki samo da im prođe vrijeme... Redatelj: H.C. Potter Glumci: William Saroyan, Nathaniel Curtis.