Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 2
07:34
Slagalica, kviz
07:58
Datum
08:06
Verski kalendar
08:16
NTC kviz
09:06
Plava ptica u Teksasu
09:08
Raspevana slikovnica
09:14
Plava ptica u Japanu
09:17
Epizoda 5: Uzori i idoli... Dok odrastaju mladi traže modele – uzore i idole, na osnovu kojih stiču navike, usvajaju moralne norme i donose životne odluke. Zbog svoje važnosti u formiranju identiteta osobe postaje presudno na koga se deca ugledaju. Svako vreme ima svoje dominantne modele za poistovećivanje i njihove vrednosti. Koji su današnji? Do pre nekoliko decenija tinejdžeri su kao uzore navodili istaknute naučnike, kulturne radnike, sportiste, pa i svoje nastavnike. U društvu se cenilo obrazovanje, kultura, rad i poštenje. A onda je krajem prošlog veka došlo do korenite promene. Mladi su sve više počeli da traže uzore u medijskim, odnosno estradnim ličnostima. Tako popularne postaju muzičke zvezde, manekeni, učesnici rijaliti programa. Ekspanzija interneta i društvenih mreža u prvi plan izbacuje novu kategoriju uzora. Ko su osobe i vrednosti koje su cenili roditelji dok su odrastali, a sa kim se poistovećuju današnja deca? Da li sami biraju uzore i idole ili im ih nameću društvo i mediji? O tome pričaju psiholog Ana Mirković i porodice Manojlović i Colić u epizodi Uzori i idoli. Ekipu serije čine: voditelj Ana Mirković, producent Biljana Dautović, dizajner zvuka Predrag Stamatović, montažer Marko Vujović, direktor fotografije Sima Dimitrić, urednik Tamara Vešković i reditelj Milan Jovanović.
09:43
Sportske igre mladih
10:02
E - TV
10:25
NJegove predstave su hvaljene, izvode se uvek pred prepunom salom, prate ih aplauzi i ovacije i godinama su na repertoarima. Sa njim nikada nije dosadno, oko njega je uvek i komedija i drama. Reditelj Jagoš Marković je majstor tananih emocija i jakih pozorišnih strasti. Temperamentan je, duhovit, iskren i duboko posvećen svojoj profesiji.... U svet pozorišta ušao je sa dvanaest godina. Imao je samo dvadeset kada je diplomirao režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. U Narodnom pozorištu tokom karijere režira najznačajnije naslove svetske i domaće klasike, dela Molijera, ljubomira Simovića, Nušića, Jovana Sterije Popovića, Euripida, opere Rosinija i Verdija. U drugim teatrima u zemlji i inostranstvu režirao je do sada preko pedeset predstava. Među najznačajnije ubrajaju se komadi Šekspira, Vlaha Stulića, Krleže, Aleksandra Popovića, Biljane Srbljanović, Pirandela, Bergmana... Režirao je u Rijeci, Splitu, na Dubrovačkim letnjim igrama. Često radi u Crnoj Gori, u Podgorici i Tivtu. U švedskom Kraljevskim pozorištu „Dramaten“, povodom jubileja tog teatra režirao je Strinbergovu Kraljicu Kristinu. Dobitnik je gotovo svih značajnih nagrada i priznanja. Svojim specifičnim, burnim i raskošnim pozorištem Jagoš izaziva i porvocira. On nam, kaže ljubomir Simović, stare i poznate stvari otkriva kao nove i nepoznate. Jagoš radikalno i sa najvećom smelošću, tumači metaforu koju nalazi u tekstu. Ima poseban ključ za tumačenje mediteranskih drama. Uradio ih je desetak, ali je njegova Kate Kapuralica sa glumcima Somborskog Narodnog pozorišta bila čudo neviđeno. Sa malo reči i mnogo mediteranskog duha... Svet bez ljubavi za njega je, kao u njegovoj predstavi Skup - samo isušeno, slano i jalovo morsko dno. Lukrecija iliti Ždero donosi mediteransku radost igranja, a ansamblu i Jagošu čak devet Sterijinih nagrada, Filomena Marturano je o porodici i strastnoj ljubavi. Jagoš Marković veruje da je svaka dobra komedija u isto vreme i tragedija. Za njega je Molijerov Uobraženi bolesnik metafora za bolesno društvo, ali i ključ kojim otvara sve slojeve ovog komada. Kaže i da predstave uvek režira iz umetničkih razloga, ne zboga aktuelnosti, već zbog lepote koja će promeniti svet. Nažalost, trenutak emitovanja ove emisije u Pristupačnom programu, već je dobio formu sećanja na izuzetnog pozorišnog čoveka, junaka pozorišta i reditelja koji je publici dao i komediju i tragediju u specifičnom viđenju. Ukratko In memoriam. Autor i urednik: Olivera Milošević Snimatelji: Sima Dimitrić, Dalobor Vučković Montaža: Goran Mijić Muzički urednik: Vladana Marković Reditelj: Milica Mitrović Obrada: redakcija Aktuelnosti.
11:00
Centralna komemorativna svečanost u Spomen-parku Jajinci, prenos
12:00
Verski mozaik Srbije
12:44
Kulturako aresipe
13:14
Majstore, zapevaj nam jednu!... U društvu sa Borom Jovanovićem Mercedesom zagarantovan je dobar provod. Taksista neverovatnog glasa i tehnike pevanja kojoj mogu da pozavide mnoge današnje estradne zvezde, nadimak je dobio ne samo zato što je mercedesom  prevozio putnike po Beču, već i zbog jedne pesme koju je on najpre snimio, ali su je kasnije preuzeli drugi pevači i od nje napravili mega -hit. I ne samo od ove pesme. Ima i takvih iza koje stoji kompletno Borino autorstvo, kao tekstopisca i kompozitora, ali je slava pripala nekim drugim izvođačima za koje rade čitavi menadžerski timovi.  Bora nije osoba koja peva na unapred planiranoj turneji. Kod njega je sve trenutak i inspiracija. Valjda zato i uživa toliko u pesmi. Peva kada mu je ćef. Naša je sreća da se to desilo i prilikom snimanja ove emisije. Cela ekipa je uživala u dobroj pesmi i lepom štimungu za koji se pobrinuo i sjajni gitarista Zlatko Jovanović. Verujemo da ćete i vi uživati ako pogledate ovu emisiju koja će ići u nekoliko nastavaka.
13:38
Sve boje života
14:05
Kroz emisiju Savremeni profil mladih želimo da predstavimo ključne teme vezane za današnje adolescente, odnosno omladinu starosne dobi od 15 do 25 godine.... Tu smo da pohvalimo trud i zalaganje određenog nastavnog osoblja, da govorimo o mentalnom zdravlju omladine, obrazovanju, nedostatku motivacije, uticaju porodice, vaspitanju, životnim vrednostima i prvom susretu sa poslovnim okruženjem nakon završenih studija. Ovim serijalom želimo da ukažemo na promene koje su se desile kod mladih u poslednjim godinama. Te promene, odnose se pre svega na navike, vrednosti koje cene, ciljeve kojima teže. U serijalu su osim stručnjaka iz različitih naučnih disciplina, zastupljene i javne ličnosti, influenseri, ali i deca (đaci i studenti) koji iz svog ugla govore o određenim temama. U okviru svake epizode, zastupljen je i skeč u formi video bloga, s obzirom na to da je danas ne samo način današnje komunikacije, već i socijalizacije. Glumica u skladu sa temom epizode virtuelnim putem, predstavlja sve izazove sa kojima se susreće tokom odrastanja. U drugoj epizodi emisije, akcenat je na obrazovanju. Ističemo pozitivne primere našeg obrazovnog sistema, ali i govorimo o različitim međunarodnim istraživanjima koja predstavljaju merilo dobrog obrazovanja. Šta je dobro, a šta se može menjati? U epizodi govore stručnjaci, profesori, studenti i đaci. Autor i voditelj: Jovana Arsenović Urednik: Zoran Živković Reditelj: Aleksandar Jovan Krstić.
14:34
Tu sam 3: Uspešni Romi - Jasmina
14:40
Srpska muzika kroz vekove
14:51
Tu sam 3: Uspešni Romi - Jasmina
14:57
Jelika, Borika, stara srpska ženska imena koja su vezivana za stare sorte biljaka koje su gajene u davna vremena, i koje su rađale i prehranjivale, bile toliko važne za opstanak ljudi na ovim prostorima, da su uzdizane i kao lična imena.... One su i nerazdvojiv deo tradicionalnog načina života, čega se treba podsetiti u sadašnjem vremen kada se ogromna mehanizacija kreće kao tenkovi po našim poljima. Jer, kod starih sorti nije se postavljalo pitanje dokle“. Kod svake današnje žetve, to pitanje se sve jasnije i sve tvrđe postavlja. Urednik Bojan Glavonić.
15:02
Činjenica je da čovek svojim delovanjem degradira ekosisteme i prekomerno zagađuje i troši resurse koje priroda ne stiže da obnovi. Da li sve veći broj stanovnika na planeti dodatno produbljuje energetsku krizu i utiče na klimatske promene?... A da i krave mogu da budu krive za globalno zagrevanje možda najbolje govori primer iz Irske. Naime, irska vlada tvrdi da veliki problem predstavljaju njihovi gasovi koji izazivaju klimatske promene, pa zakonodavci planiraju da smanje broj muznih krava za oko 200 hiljada, kako bi postigli klimatske ciljeve. Kako bi se ublažile posledice klimatskih promena, stručnjaci tvrde da je energetska tranzicija neizbežna, posebno na Zapadnom Balkanu. Ona sa sobom nosi, ne samo smanjenje fosilnih goriva i prelazak na OIE, već i decentralizaciju i demokratizaciju energetskog sistema. Šta to konkretno znači? O ovim i mnogim drugim zanimljivim i poučnim temama iz zemlje i sveta u Edu globalu… Urednik emisije: Nataša Todorović.
15:25
Pravi posmatrač - Vladan Čelebonović... Dr Vladan Čelebonović je fizičar, naučni saradnik Instituta za fiziku Univerziteta u Beogradu. Autor je velikog broja naučnih radova objavljenih kod nas i svetu. Kada sam ga upoznala, radije je govorio o svom ocu Aleksi Čelebonoviću, istoričaru umetnosti, kritičaru, profesoru na Akademiji i stricu Marku Čelebonoviću, čuvenom slikaru koji je obeležio dvadeseti vek u srpskom slikarstvu. Kuća na uglu Vuka Karadžića i Čubrine u Beogradu bila je porodična kuća advokata Jakova Čelebonovića, koji je delove kuće izdavao, a na spratovima bili su stanovi za porodicu, kako bi svi bili na okupu. Sedim u salonu velelepnog zdanja, gde je u jednom delu smešten Muzej primenjenih umetnosti. Iz ovog stana samo jedna nevidljiva vrata vode u muzej. Nekada su se na prvom drugom i trećem spratu nalazili luksuzni petosobni i šestosobni stanovi. Na prvom spratu stanovali su Čelebonovići. Delove u prizemlju izdavali su pod zakup. U samom dvorištu nalazi se manja kuća, koja je bila isto za izdavanje. Vladan Čelebonović mi po prvi put pokazuje slike svog strica Marka Čelebonovića. Priča o svom životu i porodici u ambijentu tako retkom za videti danas, gde je sve sačuvano i svedoči o jednom vremenu koje treba prepoznati i poštovati. Priča mi o sebi, svojoj porodici, svojoj ćerki koju je izgubio i svojoj voljenoj ženi Jeleni. Sve slike strica brižljivo čuva, pokazuje mi ih pomalo kod svakog dolaska. Uz svaku od njih uspomene kazuju o jednom vremenu. Nikada do sada nije govorio… Dolazili su mnogi, on ih je puštao u svoj dom i kao nemi posmatrač tuđih života - svoj je ljubomorno čuvao.
16:05
Posle oslobođenja počinje izgradnja hidrocentrale na Neretvi, a vremenske nepogode, kao i seljaci koji ne dozvoljavaju potapanje svojih poseda ometaju izgradnju.(1950.)... Da se radovi ne završe i da se spreči izgradnja, tu su i ljudi koji su iz ideoloških razloga spremni na sabotažu. Sve to izaziva razne dramatične situacije, ali, po završetku izgradnje, videvši korist od električne struje, svi uviđaju da je neophodan napredak u razvoju zemlje. Uloge: Miroslav Belović, Karlo Bulić, Dragutin Dobričanin, Dragomir Felba Režija: Radivoje Lola Đukić.
17:38
Veće starih Slovena, dodeljujući Viljenku, najlepšu devojku plemena, ratniku Kohanu, donosi jednu nepravednu odluku, jer ona voli drugoga. (1952.)... Dalibor, Viljenkin voljeni, već u sledećem ratnom susretu sa neprijateljem, pokušava da dokaže svoju hrabrost, pa samim tim i da natera veće do promeni svoju prvobitnu odluku i njemu prepusti Viljenku. Uloge: Dorotea Matulić, Marijan Lovrić, Joža Gregorin Režija: Vjekoslav Afrić.
19:17
Zahvaljujući prijateljstvu sa nacistima, sarajevski biznismen se brzo bogati tokom Drugog svetskog rata. Međutim, njegova opčinjenost jednom Jevrejkom, imaće katastrofalne posledice. (1982.)... Film je na 29. Filmskom festivalu u Puli 1982. godine osvojio Zlatnu arenu za scenario. Uloge: Mustafa Nadarević, ljiljana Blagojević, Irfan Mensur, Boro Stjepanović Režija: Mirza Idrizović.
21:08
Svetski dan muzike u Boeogradu je obeležen veličanstvenim koncertom najlepših operskih arija.... U okviru Belgrejd river festa, na Platou Geozavoda, 21. juna 2023. godine nastupili su slavni sopran ruskog porekla Ana Netrebko i čuveni azerbejdžanski tenor internacionalne karijere Jusuf Ejvazov. NJihov gost bio je bariton Željko Lučić koji je sa Anom Netrebko nastupao u Metropoliten operi. Simfonijskim orkestrom RTS-a dirigovao je maestro Mikelanđelo Maca. Pevački i bračni par Netrebko-Ejvazov, zajedno sa Lučićem, izveli su neke od najlepših arija i dueta iz Verdijevih i Pučinijevih opera. Kritičari u svetu kažu da Ana Netrebko ima sve: glas neverovatne čistoće, preciznosti i obima, opsežnog tonskog raspona i pokazuje maštu, duhovitost i spontanost na sceni. Ona je omiljena kod publike jer ume vatreno da igra bosa i peva sa zapanjujućom lakoćom šro je pokazala i na koncertu u Beogradu. Ana Netrebko ima širok repertoar na kom su operska dela italijanskih, francuskih, nemačkih i ruskih kompozitora koje je izvela na najvećim svetskim scenama. Rođena je u Krasnodaru u Rusiji, solo pevanje je studirala u Sankt Petersburgu, a usavršavala se u San Francisku. Živi i radi u Beču, ali je angažovana i u najvećim svetskim operskim kućama. Gotovo tri decenije ona svojim glasom osvaja svet. Magazin Tajm svrstao je na listu 100 najuticajnijih ljudi sveta. Eksluzivac je Dojče gramofona i ima isplanirana gostovanja do 2027. godine. Koncerti ove vrhunske umetnice sa razlogom su ispunjeni do poslednjeg mesta. Tako je bilo i u Beogradu na svetski dan muzike, 21. juna. Ne propustite ovaj svetski događaj na programima RTS-a. Prvi deo koncerta u Beogradu ekskluzivno će biti emitovan 1. oktobra na Drugom programu RTS-a od 21 čas. Urednik emisije Dušan Šukletović Reditelj Dragan Kolarić.
22:02
Zlatna horda, serija
23:01
Dva radnika nalaze tri mumificirana leša u starom stanu u Kopenhagenu.... Pokojnici sede oko stola, a četvrto mesto je prazno. Karl Morik i njegov pomoćnik Asad dobijaju slučaj da saznaju ko su mumificirane osobe i kome je bila namenjena četvrta stolica. Uloge: Nikolaj Lij Kas, Fares Fares, Soren Pilmark Režija: Kristofer Bo.
01:00
Nišvil 2022: Beti Đorđević i prijatelji
01:40
Hoja! Lero!, film
03:13
Miris dunja, film
04:51
Dnevnik 64, film
07:24
Koncert za dobro jutro
08:21
Slagalica, kviz
08:43
Datum
08:50
Verski kalendar
09:00
Na slovo na slovo
09:30
U dvanaestoj epizodi serije I bez muke ima nauke, Raša i Dara objašnjavaju da je Jugoslavija bila jedna od pet zemalja u Evropi koje su proizvodile sopstvene računare.... Prvi jugoslovenski računar zvao se CER-10. Konstrukcija računara je započeta te 1956. u Institutu Vinča, a zatim je rad nastavljen u Institutu Mihailo Pupin i završen 1960. godine. Saznaćemo šta su to simbiotske veze, koji je nefunkcionalan organ u ljudskom telu, kako su razne kulture imale svoje mitove o Mesecu, u rimskoj mitologiji boginja Meseca se zvala Luna, u grčkoj Selena, u egipatskoj Izida. U ovoj poslednjoj epizodi drugog ciklusa serije I bez muke ima nauke, najzad se Raša i Dara vraćaju u Beograd i sastaju sa Danicom. U ulozi devojčice je mlada glumica Ana Ninković, u ulozi tetke je Ivana Despotović a ulogu teče tumači Ivan Tomić. Urednik: Tanja Čanić Mlađenović Reditelj: Nenad Krkelić Dramaturg: Marina Milivojević Mađarev Kostimografi: Suzana Gligorijević, Marina Škundrić Purić Scenograf: Snežana Popović Snimatelji: Vasko Vasović, Aleksandar Luković, Petar Vujanić, Rade Bubalo Tonci: Srđan Bajski, Slaviša Petrović Izvršni producent serije: Biljana Dautović Organizatori: Tihomir Semeljac, Srđan Boljević, Snežana Jokić.
10:00
Sve boje života
10:30
E - TV
10:51
Srpska muzika kroz vekove: Milenko Živković
11:02
Eko minijature: Stare srpske sorte
11:09
Moja dedovina
12:00
11. Beogradski Šopen fest: Šarl Rišar Amlen
12:52
Datum
12:58
Verski kalendar
13:09
I bez muke ima nauke
13:35
Nauka u pokretu: Izazovi veštačke inteligencije
14:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:47
Dekster, serija
15:43
Ženski raj, serija
16:26
Solistički koncert Nede Ukraden
17:18
Nacionalne manjine, vrednosti i vrline
17:48
Nemanja Radulović: Koreni
18:35
Datum
18:42
Verski kalendar
18:53
Lajmet
19:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
20:00
U ovonedeljnoj epizodi „Teslinog naroda“ upoznaćemo Danicu Marinac-Dabić, doktora medicinskih nauka iz oblasti ginekologije i akušerstva, danas jednog od vodećih epidemiologa u američkom Ministarstvu zdravlja i člana Međuodeljenskog odbora za humanu reprodukciju Srpske akademije nauka i umetnosti, ali i strastvenog borca za očuvanje srpske kulturne baštine u Americi.... I širinu Banatske ravnice u kojoj je odrasla i svoje beogradske korene nosila je ponosno kroz lični, porodični i profesionalni put i u Srbiji i u Americi. Svetski priznata u struci i nauci, ostavila je neizbrisiv trag u strategijskim inovativnim pristupima regulaciji savremene medicinske tehnologije, javnom zdravlju i promociji zdravlja žena u Americi, ali je stalno negovala i gradila vezu sa Srbijom. Osnivač je i umetnički direktor Srpskog kulturnog centra „Opančići” u Vašingtonu i dobitnik nagrade Srpskog filantropskog udruženja za doprinos širenju srpske kulture i tradicije u dijaspori. Projekat Teslin Narod je inicirala Tesla Science Foundation. Prijatelj serijala je Srpski narodni savez, a film i serijal su rađeni u koprodukciji Optimistic film-a i RTS-a. Reditelj i producent: Željko Mirković Narator: DŽek Dimič Scenario: Miloš Rastović, Marko Lopušina, Željko Mirković Izvršni producenti: Mikan Velinović, Đorđe Jovičić, Nikola Lončar, Borislav Jovičin.
20:33
Apropop
21:00
Ženski raj, serija
21:45
Ova komedija sa legendarnim Burvilom u glavnoj ulozi bio je filmski debi Brižit Bardo. (Le Trou normand, 1952.)... Priprost i naivan čovek sa sela sticajem okolnosti nasledi hotel i restoran. Međutim, da bi njima upravljao, mora prvo da završi osnovnu školu. Priliku vide i neki članovi njegove porodice i pokušavaju da ga ometu u tome. Uloge: Burvil, Žan Marken, Brižit Bardo Režija: Žan Boje.
23:09
Zaliv, serija
23:59
Snimak spektakularnog koncerta u Domu omladine, kojim je legendarna pop-rok grupa obeležila svoj 35. rođendan.... Sanja, Kesteni, Blago onom ko te ne sanja, Da li si čula pesmu umornih slavuja, Posle devet godina, ljubiću te tako, Skidam košulju da legnem i Sećanja - samo su neki od hitova sa ukupno pet albuma koje je grupa Alisa do sada objavila, a koje je publika mogla da čuje na slavljeničkom beogradskom koncertu. U kultnoj sali Doma omladine Beograda, Alisa je svojevremeno održala i svoj prvi koncert u karijeri. Na rođendanskom nastupu, decembra 2022. odsvirali su najznačajnije pesme koje su obeležile tri i po decenije njihovog trajanja. Većina numera izvedena je u originalnim aranžmanima. Velika pauza u radu koju je bend Alisa napravio, očigledno nije ostavila trag kod publike koja ih je volela i pratila: Nastup na zaječarskoj Gitarijadi, gde je više od 20 hiljada ljudi različitih generacija horski pevalo naše pesme - uverio nas je da nas ljudi nisu zaboravili izjavio je frontmen grupe, Miroslav Živanović Pile i dodao da je tome je verovatno doprinelo emitovanje najvećih hitova na radio stanicama, kao i milionski pregledi na Jutjubu. Po statistici SOKOJ-a, pesma Sanja proglašena za najemitovaniju pesmu u 2021. godini. Rođendanski nastup uveličali su i specijalni gosti, a koncert je nazvan isto kao dupli CD Najbolje iz zemlje čuda - koji je nedavno objavio PGP-RTS, u saradnji sa Jugodiskom. Na izdanju su 24 pesme grupe Alisa, kao i dva singla koja je ovaj pop-rok sastav snimio u poslednje tri godine.
01:25
Lajmet
01:35
Moja dedovina
02:27
Nemanja Radulović: Koreni
03:08
Nauka u pokretu: Izazovi veštačke inteligencije
03:31
Eko minijature: Stare srpske sorte
03:36
Sve boje života
04:03
Apropop
04:30
Ludi od ljubavi, film
05:46
35. godina grupe Alisa - najbolje iz Zemlje čuda
07:13
Koncert za dobro jutro
08:10
Slagalica, kviz
08:35
Datum
08:40
Verski kalendar
08:50
Lajmet
09:00
Na slovo na slovo
09:30
Emisiju posvećujemo Školi za oštećene sluhom-nagluve Stefan Dečanski u Beogradu, koja je specijalizovana za rad sa decom oštećenog sluha i sa smetnjama u razvoju.... Oni se zalažu za slobodu i ljudska prava kao i za jednakost svih ljudskih bića. Učenici u ovoj školi imaju savremenu tehničku podršku za individualni i grupni rad. Urednik: Tanja Čanić Mlađenović Reditelj: Nenad Krkelić Snimatelj: Dimitrije Hadži Nikolić.
10:00
Ekologeri: Boljevac
10:25
Eko minijature: Čitamo etikete - veštačke boje
10:30
Nacionalne manjine, vrednosti i vrline
11:00
Znanje imanje
12:00
23. Gitar art festival: Miroslav Tadić i prijatelji
13:30
Ekologija materijala: Plastika
13:55
Eko minijature: Pčelarenje
14:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:50
Dekster, serija
15:45
Ženski raj, serija
16:30
Bakanopolis i prijatelji
17:25
Manastirski kompleks od 6,5 hektara, opasan stamenim zidovima, sa glavnom crkvom - Svetih Arhangela i manjom – posvećenom Sv. Nikoli, sa konacima, bibliotekom, pisarnicom, bolnicom i trpezarijom, građen je od 1343. do 1352. godine, kao zadužbina cara Dušana.... Fasada glavne crkve bila je od belog i crvenog mermera, freskopis živopisan, pod u priprati od belih i plavih kamenih ploča, a u brodu crkve i sa kamenim reljefima, u čije su kanelure ubačene mozačke pločice. Bilo je to monumentalno zdanje, u kanjonu Bistrice, nedaleko od Prizrena, koje su gradili najbolji majstori, kako i priliči zadružbini najmoćnijeg vladara na Balkanu toga doba. Manastirsko bratstvo je brojalo više od 200 monaha, a manastir, kao jedna od najreprezentativnijih celina srpske srednjovekovne umetnosti, po graditeljskoj lepoti i raskoši bio je poznat širom Evrope. NJegova dobra su se prostirala od Šarplanine do Jadranskog mora, stizali mu prihodi bogatog prizrenskog trga, ulje iz Bara, riba iz Skadarskog i plavskog jezera... Car Dušan umro je iznenada, 1355. godine, i sahranjen je u crkvi čiji je bio ktitor. Manastir će biti razrušen 1455. kada Osmanlije zauzmu Prizren, a tačku na njegovo uništenje staviće Sinan-paša, koji je za podizanje svoje džamije u Prizrenu iskoristio kamen Svetih Arhangela. Tri veka je tako, sravnjen sa zemljom i zasut plavinom, ipak ostao u pamćenju naroda, pa su se na obali Bistrice, na manastirskom tlu, okupljali pravoslavni dva puta godišnje – o letnjem i jesenjem Svetom Arhangelu. Tek 1927. prota Radoslav Grujić, tokom obimnih otkopavanja i istraživanja, pronalazi temelje hrama i grob cara Dušana. Danas je ova srpska svetinja, posle svih pogroma, ponovo mesto izazova, ali i istrajnosti, vere i molitve – koreni su sačuvani, a sjaj onih davnašnjih Arhangela nije nestao – jer se u srcima ogleda i čuva. Urednik: Jelena Božović Snimatelj: Goran Koprivica, Dragan Radosavljević Montažer: Aleksandar Kuzeljević Tonski snimatelji: Miroslav Radišić i Zoran Tarabanović Realizator: Vesna Novaković Vozač: Dalibor Milutinović.
17:50
Savremeni svetski pisci: Patrik Beson
18:30
Metamorfoze: Sergej Trifunović
19:00
Lajmet
19:10
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
20:00
Epizode Velika prestonica Juena i Veličanstveni vrh... Epizoda Velika prestonica Juena U nastavku ovog dela dokumentarnog serijala, hodamo duž linije koju savremeni Kinezi nazivaju dušom i kičmom Pekinga. Godine 1267, Kublaj-kan je objavio da će carski grad preseliti u DŽungdu, Centralnu prestonicu. Te godine je i počela izgradnja sedišta dinastije Juen. Grad je 1272. godine dekretom preimenovan u Dadu,  što na turkijskim jezicima, bliskim tadašnjim vladarima, znači Carska prestonica. U to vreme, to je bio najveći grad na svetu. Stranci, među njima i čuveni putnici, Mlečanin Marko Polo i berberski istraživač Ibn Batut, bili su impresionirani čudima prestonice. Epizoda Veličanstveni vrh Posle mnogih promena, pre više od 600 godina, na istorijsku pozornicu stupila je i dinastija Ming i to je promenilo sudbinu grada Pekinga. Najveći pečat na centralnoj osi ostavio je treći car te dinastije, veliki ratnik i vladar DŽu Di. On je odlučio da prestonicu iz Nanđinga (Nanking) vrati na sever, u Peking i tako sagradi fizičku i simoboličku branu od mongolskih snaga. Proizvodnja: Televizija Peking.
21:00
Ženski raj, serija
21:50
Vremenska kapsula
22:20
Naučni portal
22:50
Lovac na znanje
23:20
Zlatna horda, serija
00:15
Kao da je bilo nekad: Sećanje na Milana Mladenovića i EKV
01:05
Lajmet
01:15
Znanje imanje
02:45
Bakanopolis i prijatelji
03:40
Ekologeri: Boljevac
04:05
Ekologija materijala: Plastika
04:30
Lovac na znanje
05:00
Vremenska kapsula