Od Japana do Sjedinjenih Država, preko Švedske, Njemačke ili Kanade, ovaj dokumentarac razgovara s istraživačima s najprestižnijih sveučilišta (Stanford, University of British Columbia,…), - biolozima, neuroznanstvenicima, stručnjacima iz ekološke psihologije - koji demonstriraju da iskustvo prirode potiče neočekivane biološke i psihičke resurse i predstavlja neiscrpan izvor blagostanja.

Dokumentarac „Kako je biti slobodna“ temelji se na knjizi Ruth Feldstein pod nazivom „How It Feels To Be Free: Black Women Entertainers and the Civil Rights Movement“ i temelji se na priči o šest tamnoputih žena koje su koristile svoju slavu kako bi mijenjale povijest, razvijajući borbu za ljudska prava i identitet tamnoputih žena u Hollywoodu. Ovaj dokumentarac istražuje život pjevačice, plesačice i glumice Lene Horne; jazz, blues i folk pjevačice Nine Simone; jazz pjevačice i glumice Abbey Lincoln; glumice, pjevačice i modela Diahann Carroll; glumice i modela Cicely Tyson i glumice Pam Grier, i to kroz do sada neprikazane arhivske snimke i intervjue. Ujedno, dokumentarac prikazuje i razgovore s današnjim zvijezdama koje govore o njihovom nasljedstvu, kao što su Alicia Keys, Halle Berry, Lena Waithe, Meagan Good, LaTanya Richardson Jackson, Samuel L. Jackson te članovi njihovih obitelji uključujući Gail Lumet Buckley, kći Lene Horne.

Dokumentarac o Richard Davisu, izumitelju moderne pancirke, koji je pucao u sebe najmanje 192 puta kako bi dokazao da njegov proizvod uistinu radi. Pokrenuo je Second Chance, koja je postala najveća tvrtka za prsluke na svijetu, spasivši više od 3000 života.

Ovaj ambiciozni novi prirodno-povijesni format prati tim prirodnjaka i snimatelja divljih životinja na jedinstvenoj ekspediciji u područje bioraznolikosti amazonske prašume. Njihova misija je pokušati instalirati stotine fotoaparata i mini kamera, u najbogatijoj džungli na planeti, kako bi na sasvim novi način zabilježili intimne živote divljih životinja, bez uplitanja ljudi koji snimaju.

„Posljednji divovi“ dokumentarni je serijal koji nas vodi u adrenalinske misije pune akcije u potrazi za hladnim planinskim titanima 'Velikog sjevera' i golijatima iz džungle Amazone. Svrha je spasiti vrste kojima prijeti izumiranje, ali Cyril Chauquet i njegov tim također moraju preživjeti ekstremne opasnosti dok traže legendarne divove koji postoje desecima milijuna godina, ali koje su lov i okolišni čimbenici doveli u opasnost. Traže ogromnu, oklopljenu bijelu jesetru, prapovijesnog Pirarucua i jednog od najugroženijih slatkovodnih golijata na planetu: ogromnu Piraibu. To je ekstremna avantura ali očuvanje i ekstremni ribolov njihova su strast što je od vitalnog značaja ako žele spasiti neke ugrožene vrste.

Posljednjih dvadeset godina, 45-godišnja Lynx živi u šumama sjeverozapadne Amerike. Napustila je modernu civilizaciju i naučila kako živjeti koristeći se prethistorijskim vještinama. Svake godine, ona svoje znanje i vještine prenosi grupama ljudi iz cijeloga svijeta. Oni će pet mjeseci učiti kako se odreći modernih dobara (npr. plastike i metala) te ih zamijeniti s kožom, drvom i kremenom, baš kao u Kamenom dobu. Nakon toga će, bez šatora, svjetiljki, vreća za spavanje, noževa ili šibica te obučeni i opremljeni samo u onome što su sami izradili otići u divljinu na punih mjesec dana gdje će jednostavno pokušati preživjeti. Nitko se s ovog putovanje nikad ne vrati kao ista osoba. Ovaj dokumentarac nije samo avantura u neke od najljepših predjela Amerike. Ovo je također dokumentarac, točnije intimni portret, svakog od desetero učesnika iz potpuno drugačijih društvenih, profesionalnih i geografskih pozadina. Kako se ovo jedinstveno iskustvo rasplamsava, oni će naučiti nove stvari o sebi samima, a možda će i pronaći odgovore na pitanja koja si svi postavljamo: kuda zapravo ide svijet konzumerizma u kojem živimo? Što bi zapravo trebale biti naše temeljne vrijednosti.

Do sada su stotine stručnjaka cijeli život pokušavale dešifrirati povijest Pariza. Mnoge priče i glasine ostale su nedokazane. Pariz stoljećima čuva svoje tajne. Neke pobuđuju fascinaciju, a druge pobuđuju maštu. Činjenice, sličnosti i pouzdani svjedoci, dokazuju pojavu ovih događaja. U ovom serijalu znanstvena i povijesna istraživanja otkrit će najmračnije tajne Grada svjetla. Ovdje je grad Pariz kakav još niste vidjeli.

Kako je buntovna, kultna modna marka koju su osnovali anti-junaci kasnih 90-ih, katapultirana do globalne slave i prigrljena od strane zvijezda kao što su Pamela Anderson i Tommy Lee, Jay Z, Justin Timberlake i Britney Spears, Paris Hilton i mnogi drugi? U rasponu od gotovo tri desetljeća, ovo je priča o ljudima koji stoje iza zloglasne modne marke Von Dutch, zabadanju nožea u leđa, pohlepi i krvoproliću koji su doveli do njegovog pada. Priča počinje u osamdesetima s kulturom surfanja na Venice Beachu, preko centra Los Angelesa 90-ih pa do eksplozije moderne kulture slavnih osoba ranih 2000-ih. Uz ekskluzivni pristup hrabrim i često bizarnim likovima uključenim u sagu, „Prokletstvo Von Dutcha“ upoznaje nas s surferom i narko gangsterom koji je osnovao etiketu, te otkriva kako su je prihvatili hollywoodski igrači.

Istražujući labirint svijeta moderne umjetnosti, film „Cijena svega“ analizira ulogu umjetnosti i umjetničke strasti u današnjem društvu koje pokreće novac i konzumerizam. Uz razgovore s kolekcionarima, trgovcima, organizatorima aukcija i mnogim umjetnicima, od trenutnih tržišnih miljenika kao što su Jeff Koons, Gerhard Richter i Njideka Akunyili Crosby do bivših umjetničkih zvijezda kao što je Larry Poons, film opisuje duboke kontradikcije objašnjavajući kakvu ulogu dinamika igra u procjeni vrijednosti neprocjenjivog.

Ovaj dokumentarni film portret je kino operatera Nicolasa “Nicka” Nicolaoa počevši od sedamdesetih godina s kino dvoranama Times Squarea gdje su se prikazivali filmovi za odrasle preko dekada promjena, preuzimanja kina od strane novih vlasnika i kulturnih promjena, prateći na taj način šarmantnu odiseju kroz povijest prikazivanja filma u New Yorku. Redatelj Abel Ferrara prati život i rad svoj prijatelja i filmofila Nicolasa “Nicka” Nicolaoa, ciparskog imigranta koji se kao tinejdžer zaposlio u malom kinu na Manhattanu da bi na kraju opstao kao posljednji nezavisni vlasnik kina.

Ovaj ambiciozni novi prirodno-povijesni format prati tim prirodnjaka i snimatelja divljih životinja na jedinstvenoj ekspediciji u područje bioraznolikosti amazonske prašume. Njihova misija je pokušati instalirati stotine fotoaparata i mini kamera, u najbogatijoj džungli na planeti, kako bi na sasvim novi način zabilježili intimne živote divljih životinja, bez uplitanja ljudi koji snimaju.

„Posljednji divovi“ dokumentarni je serijal koji nas vodi u adrenalinske misije pune akcije u potrazi za hladnim planinskim titanima 'Velikog sjevera' i golijatima iz džungle Amazone. Svrha je spasiti vrste kojima prijeti izumiranje, ali Cyril Chauquet i njegov tim također moraju preživjeti ekstremne opasnosti dok traže legendarne divove koji postoje desecima milijuna godina, ali koje su lov i okolišni čimbenici doveli u opasnost. Traže ogromnu, oklopljenu bijelu jesetru, prapovijesnog Pirarucua i jednog od najugroženijih slatkovodnih golijata na planetu: ogromnu Piraibu. To je ekstremna avantura ali očuvanje i ekstremni ribolov njihova su strast što je od vitalnog značaja ako žele spasiti neke ugrožene vrste.

.

Johnny Depp. Holivudski kameleon, slavan zbog svoje glumačke raznovrsnosti i posvećenosti ulogama koje je ostvario. Nekad tinejdžerski idol zbog svojeg dječačkog izgleda, preživio je sve opasnosti adolescencije odnosno statusa pravog srcolomca, zaradio reputaciju respektabilnog odraslog glumca te se u konačnici pretvorio u pravu holivudsku zvijezdu.

Posljednjih dvadeset godina, 45-godišnja Lynx živi u šumama sjeverozapadne Amerike. Napustila je modernu civilizaciju i naučila kako živjeti koristeći se prethistorijskim vještinama. Svake godine, ona svoje znanje i vještine prenosi grupama ljudi iz cijeloga svijeta. Oni će pet mjeseci učiti kako se odreći modernih dobara (npr. plastike i metala) te ih zamijeniti s kožom, drvom i kremenom, baš kao u Kamenom dobu. Nakon toga će, bez šatora, svjetiljki, vreća za spavanje, noževa ili šibica te obučeni i opremljeni samo u onome što su sami izradili otići u divljinu na punih mjesec dana gdje će jednostavno pokušati preživjeti. Nitko se s ovog putovanje nikad ne vrati kao ista osoba. Ovaj dokumentarac nije samo avantura u neke od najljepših predjela Amerike. Ovo je također dokumentarac, točnije intimni portret, svakog od desetero učesnika iz potpuno drugačijih društvenih, profesionalnih i geografskih pozadina. Kako se ovo jedinstveno iskustvo rasplamsava, oni će naučiti nove stvari o sebi samima, a možda će i pronaći odgovore na pitanja koja si svi postavljamo: kuda zapravo ide svijet konzumerizma u kojem živimo? Što bi zapravo trebale biti naše temeljne vrijednosti.

Do sada su stotine stručnjaka cijeli život pokušavale dešifrirati povijest Pariza. Mnoge priče i glasine ostale su nedokazane. Pariz stoljećima čuva svoje tajne. Neke pobuđuju fascinaciju, a druge pobuđuju maštu. Činjenice, sličnosti i pouzdani svjedoci, dokazuju pojavu ovih događaja. U ovom serijalu znanstvena i povijesna istraživanja otkrit će najmračnije tajne Grada svjetla. Ovdje je grad Pariz kakav još niste vidjeli.

Ovaj ambiciozni novi prirodno-povijesni format prati tim prirodnjaka i snimatelja divljih životinja na jedinstvenoj ekspediciji u područje bioraznolikosti amazonske prašume. Njihova misija je pokušati instalirati stotine fotoaparata i mini kamera, u najbogatijoj džungli na planeti, kako bi na sasvim novi način zabilježili intimne živote divljih životinja, bez uplitanja ljudi koji snimaju.

„Posljednji divovi“ dokumentarni je serijal koji nas vodi u adrenalinske misije pune akcije u potrazi za hladnim planinskim titanima 'Velikog sjevera' i golijatima iz džungle Amazone. Svrha je spasiti vrste kojima prijeti izumiranje, ali Cyril Chauquet i njegov tim također moraju preživjeti ekstremne opasnosti dok traže legendarne divove koji postoje desecima milijuna godina, ali koje su lov i okolišni čimbenici doveli u opasnost. Traže ogromnu, oklopljenu bijelu jesetru, prapovijesnog Pirarucua i jednog od najugroženijih slatkovodnih golijata na planetu: ogromnu Piraibu. To je ekstremna avantura ali očuvanje i ekstremni ribolov njihova su strast što je od vitalnog značaja ako žele spasiti neke ugrožene vrste.

Kako je buntovna, kultna modna marka koju su osnovali anti-junaci kasnih 90-ih, katapultirana do globalne slave i prigrljena od strane zvijezda kao što su Pamela Anderson i Tommy Lee, Jay Z, Justin Timberlake i Britney Spears, Paris Hilton i mnogi drugi? U rasponu od gotovo tri desetljeća, ovo je priča o ljudima koji stoje iza zloglasne modne marke Von Dutch, zabadanju nožea u leđa, pohlepi i krvoproliću koji su doveli do njegovog pada. Priča počinje u osamdesetima s kulturom surfanja na Venice Beachu, preko centra Los Angelesa 90-ih pa do eksplozije moderne kulture slavnih osoba ranih 2000-ih. Uz ekskluzivni pristup hrabrim i često bizarnim likovima uključenim u sagu, „Prokletstvo Von Dutcha“ upoznaje nas s surferom i narko gangsterom koji je osnovao etiketu, te otkriva kako su je prihvatili hollywoodski igrači.

Istražujući labirint svijeta moderne umjetnosti, film „Cijena svega“ analizira ulogu umjetnosti i umjetničke strasti u današnjem društvu koje pokreće novac i konzumerizam. Uz razgovore s kolekcionarima, trgovcima, organizatorima aukcija i mnogim umjetnicima, od trenutnih tržišnih miljenika kao što su Jeff Koons, Gerhard Richter i Njideka Akunyili Crosby do bivših umjetničkih zvijezda kao što je Larry Poons, film opisuje duboke kontradikcije objašnjavajući kakvu ulogu dinamika igra u procjeni vrijednosti neprocjenjivog.

Ovaj dokumentarni film portret je kino operatera Nicolasa “Nicka” Nicolaoa počevši od sedamdesetih godina s kino dvoranama Times Squarea gdje su se prikazivali filmovi za odrasle preko dekada promjena, preuzimanja kina od strane novih vlasnika i kulturnih promjena, prateći na taj način šarmantnu odiseju kroz povijest prikazivanja filma u New Yorku. Redatelj Abel Ferrara prati život i rad svoj prijatelja i filmofila Nicolasa “Nicka” Nicolaoa, ciparskog imigranta koji se kao tinejdžer zaposlio u malom kinu na Manhattanu da bi na kraju opstao kao posljednji nezavisni vlasnik kina.