U jesen 1943. godine, nakon talijanske kapitulacije, njemačke jedinice iskrcaju se na dalmatinskoj obali, a pred njima mnogi stanovnici utočište potraže na partizanskom teritoriju, otoku Visu. U konvoju od nekoliko bracera je i brodica kapetana Mikule i njegova unuka Mikule. Njihov se motor pokvari, pa se moraju zaustaviti na otoku koji su zauzeli Nijemci, kako bi nabavili novi dio za motor. Mikula Veliki zatraži pomoć od mještana, ali ga Nijemci uhvate. Mikula Mali zajedno s djecom s brodice mora se snaći u opasnoj situaciji.

Okolina Mrkonjić-Grada 1941. godine. Spontanim otporom protiv ustaškog terora rukovodi Simela Šolaja, čovjek buntovne prirode i izuzetne snage. U istoj okolini bori se i partizanski odred pod Prolinom komandom. Pod dramatičnim okolnostima dolazi do zbližavanja njihovih odreda i do zajedničkog oslobađanja Mrkonjić-Grada. Četnička komanda, kojoj ne ide u prilog ovo jačanje naprednih snaga, organizira potajno ubojstvo Prole i jednog skojevca – muslimana, okrivljujući za to Šolaju. Duboko uvrijeđen i ogorčen, Šolaja napušta odred i vraća se kući, a njegov odred preživljava tešku krizu. Uvidjevši da njegovo mirovanje koristi samo neprijatelju, Šolaja se odluči vratiti partizanima, ali ga četnici iznenade i zarobe. Iskoristivši pogodan trenutak, Šolaja bježi i vraća se partizanima, s kojima priprema oslobađanje Kupresa. Međutim, u odlučnom času izostaje pomoć koju su četnici obećali i Šolaja herojski gine na ulicama grada kome je donio slobodu.

Film je proizveden 1988. godine u proizvodnji Foruma iz Sarajeva. Priča se odvija neposredno poslije II. svjetskog rata na fonu brzih povijesnih promjena i patrijarhalnog načina života. Mirza Idrizović je autor pet igranih filmova, 40 dokumentarnih i TV serije Hodoljublja, koju je radio sa Zukom Džumhurom.

S01E01 Dokumentarno-zabavni serijal, kolažnog tipa, sastavljen od 16 epizoda, a svaka epizoda tematizira nekoliko pojmova ili fenomena vezanih uz kulturu svakodnevice bivše Jugoslavije, i to onako kako ih se sjećaju nekadašnji državljani Jugoslavije – s nostalgijom, sarkazmom, humorom, bez opterećenja i politikanstva. Emisije se temelje na privatnim sjećanjima, bez zalaženja u službenu historiografiju i ideološke analize.

S01E02 Dokumentarno-zabavni serijal, kolažnog tipa, sastavljen od 16 epizoda, a svaka epizoda tematizira nekoliko pojmova ili fenomena vezanih uz kulturu svakodnevice bivše Jugoslavije, i to onako kako ih se sjećaju nekadašnji državljani Jugoslavije – s nostalgijom, sarkazmom, humorom, bez opterećenja i politikanstva. Emisije se temelje na privatnim sjećanjima, bez zalaženja u službenu historiografiju i ideološke analize.

S01E11 Krinka i Lola Branković su dvije sestre u ranim dvadesetim, obje veoma privlačne i zanimljive, iako potpuno različite. Krinka je povučena, voli sanjariti i nije baš zainteresirana za ljubav. Lola je njezina suprotnost – iako je rano ostala udovica još ima puno želje za životom i jako voli druženja s muškarcima. Jednog ljeta njih dvije sa svojom majkom odlaze na putovanje brodom u Veneciju, pa na Rab. Ljetovanje i Krinkin susret sa Dubravkom, a Lolin sa Žarkom zauvijek će im promijeniti živote.

Početkom 1943. godine jedanaest njemačkih i talijanskih divizija, jedan ustaški zdrug i 18.500 četnika Draže Mihajlovića počeli su s provođenjem plana Weiss 1 kako bi uništili partizanske jedinice. Pritisnuti nadmoćnijim neprijateljem partizani su se s Vrhovnim štabom i 4.500 ranjenika i tifusara našli opkoljeni u dolini Neretve. Ostao je samo jedan most na čijoj su drugoj strani čekale jake četničke snage pripremajući se za masakr ranjenih boraca, tifusara i naroda. Tito naređuje rušenje mosta. Iznenađeni neprijatelj prebacuje svoje snage na sjever predviđajući da će partizani tamo pokušati proboj iz obruča. Međutim, u toku samo jedne noći partizani pokraj srušenog grade improvizirani most i prebacuju se na drugu stranu Neretve izigravši neprijatelja, a u odlučujućem obračunu četničke snage doživljavaju definitivni vojnički i politički poraz u II. svjetskom ratu.

Priča o trojici dječaka opčinjenih filmskom umjetnošću koji iz svoje seoske provincije odlučuju pobjeći ravno u Hollywood. No, dramatični pokušaj organizacije dočeka predsjednika države, čime je opsjednut lokalni policijski moćnik, djelomice će promijeniti njihove planove. Redatelj: Božidar Nikolić Glumci: Ljubiša Samardžić, Danilo (Bata) Stojković, Velimir (Bata) Živojinović, Branislav Lečić, Neda Arnerić, Bogdan Diklić, Branislav Jerinić, Dragan Nikolić, Josif Tatić.

Priča počinje pokušajem samoubojstva Petra Petrovića, gastarbajtera u Švedskoj. Petar godinama igra lutriju i konačno je uspio dobiti nagradu i sa osvojenim novcem kupi kuću na moru. Nažalost, rat je izbio i kuća mu je oduzeta, što je po njemu sasvim dovoljan razlog za samoubojstvo. Mara, njegova žena, na sve ga načine pokušava odvratiti od te sulude ideje i ujedno od susjeda sakriva pravo stanje stvari. Kroz sekvence u filmu saznajemo kako je prvi od Petrovića, Savo, došao u Švedsku i da su na njegov poziv došli Petar i Braco. Na početku, posao im je osiguravao Savo i oni su mu plaćali proviziju, naravno, umanjenu, jer ipak su braća, ali kako su godine prolazile, svatko je započeo svoj posao. Petar je s Marom otvorio pizzeriju, Braco pekaru, dok je Savo ostao pri mutnim poslovima i često posuđivao novac od Petra kako bi vratio dugove. Za razliku od Petra, Braco nije bio raspoložen za pozajmice, jer je smatrao da su mu dovoljno davali i da su mu vratili sve što duguju.

Dječak u planini nađe velikog psa sličnog vuku i sprijatelji se s njim. Međutim, seljani vjeruju da je riječ o opasnom vuku samotnjaku i da ga treba ubiti. Dječak zbog toga strahuje za svog ljubimca. Kriomice mu nosi hranu u planinu. Pas ga jednom čak spasi od vuka. No, hajka počinje, jer seljaci vjeruju da je taj samotnjak poklao ovce u jednom toru. „Vuk samotnjak“ slovi za jedan od najboljih hrvatskih i jugoslavenskih dječjih filmova ikad snimljenih. U filmu je u glavnoj ulozi, dječaka Ranka, debitirao Slavko Štimac, koji se kasnije prometnuo u najveću dječju zvijezdu jugoslavenskog filma uopće. Na Pulskom festivalu film je nagrađen Velikom srebrnom arenom za drugi najbolji film, a dobio je i nagradu publike Jelen. Nagrade je osvojio i na festivalima u Teheranu i Bruxellesu. Redatelj: Obrad Gluščević Glumci: Slavko Štimac, Željko Mataija, Ivan Štimac, Boro Ivanišević, Smiljan Čičić, Smiljka Pavičić-Budak, Edo Peročević, Slavica Fila.

S01E09 Obiteljska saga koja nas kroz 12 epizoda vodi kroz obitelj Jagodić oduševit će sve ljubitelje povijesti i neočekivanih zapleta. Prateći grofa Milana Jagodića i njegova tri sina - Lajka, Branka i Jovana upoznajte njihove turbulentne živote i veze kroz koje prolaze. Smještena u tridesete godine prošlog stoljeća, serija “Jagodići” zanimljiv je spoj obiteljske drame i kriminalističkog žanra. S jedne strane pratimo svakog od sinova Jagodić, odnedavno priznatog Lajka koji se još navikava na status člana obitelji Jagodić, Branka koji po povratku iz Francuske shvaća da se u njegovu životu nije puno toga promijenilo i Jovana, koji od uspješnog čovjeka postaje tek ljuštura, žaleći za izgubljenom ljubavlju. Glava obitelji Milan u Slankamenu oporavlja se od moždanog udara. S druge strane, pratimo napetu istragu misterizonih ubojstava koja su se počela događati i dovela u iskušenje opstanak moćne obitelji. Osim intrigantne radnje, držai serije doprinosi i ambijent ravnice u kojoj se serija događa, ali i cjelovito oblikovani likovi. Mješavina melodrame, trilera i “seoskog” horora dovoljan je razlog da pogledate kako će teći životi četvorice članova obitelji Jagodić i hoće li se situacije u kojima su se naši uspješno razriješiti.

Aleksandra je studentica, rodom iz Krškog, studira u Ljubljani. Kako bi si podigla životni standard Aleksandra se potajno bavi prostitucijom pod pseudonimom Slovenka. Godina je 2008., Slovenija predsjeda Europskom unijom, a u hotelima odsjedaju strani poslanici, poslovni ljudi kojima Aleksandra dolazi u posjet. Vidjevši kako joj dobro ide, odluči kupiti stan, no ubrzo se dogodi nezgodan incident, za vrijeme njezinog posjeta umre njemački poslanik. Kako Aleksandra radi sama, preko oglasnika tako joj ubrzo uđu u trag makroi. Prestrašena i sama, Aleksandra bježi svom ocu, jedinom čovjeku do koga joj je stalo.

Biografska povijesna komična drama redatelja i ko-scenarista Dinka Tucakovića snimljena u ko-produkciji Srbije i Crne Gore. Film govori o razdoblju iz 60-ih godina prošlog stoljeća kada je čuveni Hollywoodski redatelj Nicholas Ray (redatelj i scenarist klasika kao što su Rebel Without a Cause i Party Girl) nakon stresnog rada na filmu 55 Days at Peking sa Charltonom Hestonom i Avom Gardner doputovao u Jugoslaviju, točnije Beograd gdje je pokušavao snimiti film The Doctor and the Devils po scenariju Dylana Thomasa u produkciji Srpske kompanije Avala Filma koju je tada predvodio filmski mogulu Ratko Dražević. Stvari baš i nisu tekle željenim tijekom, pa je spomenuti film kasnije režirao Freddie Francis sa Timothy Daltonom, Jonathanom Pryceom, Julianom Sandsom, Stephenom Reom i Patrickom Stewartom u glavnim ulogama.

Priča počinje pokušajem samoubojstva Petra Petrovića, gastarbajtera u Švedskoj. Petar godinama igra lutriju i konačno je uspio dobiti nagradu i sa osvojenim novcem kupi kuću na moru. Nažalost, rat je izbio i kuća mu je oduzeta, što je po njemu sasvim dovoljan razlog za samoubojstvo. Mara, njegova žena, na sve ga načine pokušava odvratiti od te sulude ideje i ujedno od susjeda sakriva pravo stanje stvari. Kroz sekvence u filmu saznajemo kako je prvi od Petrovića, Savo, došao u Švedsku i da su na njegov poziv došli Petar i Braco. Na početku, posao im je osiguravao Savo i oni su mu plaćali proviziju, naravno, umanjenu, jer ipak su braća, ali kako su godine prolazile, svatko je započeo svoj posao. Petar je s Marom otvorio pizzeriju, Braco pekaru, dok je Savo ostao pri mutnim poslovima i često posuđivao novac od Petra kako bi vratio dugove. Za razliku od Petra, Braco nije bio raspoložen za pozajmice, jer je smatrao da su mu dovoljno davali i da su mu vratili sve što duguju.

Smješten u vrijeme Drugog svjetskog rata, ovaj potresan film je posvećen grupi američkih vojnika i njihovoj akciji da oslobode jednu farmu od Nijemaca.