Godina je 1992. Rat je u Hrvatskoj. Nova vlast provodi nasilno iseljavanje nepodobnih iz njihovih stanova. U iznenadnoj deložaciji Vesna i Ivan naći će se na suprotnim stranama. Redateljica: Dijana Mlađenović Glumci: Alma Prica, Franjo Kuhar.

Ovo je priča o dobrodušnoj beogradskoj djevojci s nadimkom Žuta koja živi u vrtlogu suvremenog velikog grada. Bez sjećanja na djetinjstvo sasvim naivno ona postaje lutalica i ulična prostitutka iako čezne za domom i mirnim životom. Zakoni u velikom gradu donose joj nevolje i za nju su potpuno nerazumljivi.

Susrevši se u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu (gdje se liječio Ivo Andrić), nakon netom završenog Prvog svjetskog rata (iz kojeg se Miloš Crnjanski vratio boreći se na drugoj, austrijskoj strani) i novonastale nove države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - Andrić i Crnjanski su na mogućem zajedničkom putovanju, u vlaku Zagreb - Beograd. Pod pritiskom i euforijom pobjede i poraza, raspada i stvaranja država, raskida sa starim i pokretanja novoga, na ovom putu početkom 1919. ova drama snažno zadire u osobni, emotivni i intelektualni svijet dvoje mladih pisaca. koji otvaraju mnoga pitanja – propitujući ono što je prošlo i iščekujući ono što će tek doći.

Filmom Generacija '68 autor ispisuje hommage generaciji s kojom dijeli mladenačke zanose i ideju o revoluciji koja će promijeniti svijet, koja će biti realna i zahtijevati nemoguće. Ujedno propituje stvarne dosege tih promjena, na društvenom i, vjerojatno važnijem, osobnom planu. Lako je imati ideje; učiniti ih vjerodostojnima generacijama koje slijede - nešto teže. Odbacujući ideale '68 kao neostvarive, nove generacije stvaraju neke svoje, možda još iluzornije.

Otkrivši mogućnost da mu je kćerka Ana, za koju je do tad mislio da je poginula, preživjela rat, sredovječni Marko Petrić pokušava joj ući u trag. Susretne se s beogradskom kazališnom glumicom koja bi mogla biti njegova Ana. Međutim, postoje indicije da bi Zagrepčanka Vera Blažek mogla biti njegova kći te se Marko sastane i s njom. Naposljetku se pojavi i treća Ana. Redatelj: Branko Bauer Glumci: Dušan Stefanović, Svetlana Mišković, Marija Kohn, Dubravka Gall, Branko Tatić, Ružica Komnenović, Tito Strozzi, Vera Misita, Josip Marotti.

Bezbrižni i veseli dječak Mak slučajno saznaje da se njegov otac viđa sa drugom ženom. To ubrzo spoznaje i njegova majka. U kući počinju svađe i obitelj se počinje raspadati. Maku se ruši svijet i prekida se njegovo bezbrižno djetinjstvo.

Nekonvencionalni mladić radničke provenijencije, zvan Budilica, iz protesta što ne može dobiti pristojno plaćen posao odluči odustati od ikakva zaposlenja te predočiti javnosti, pomoću filmskih kamera, svoj svakodnevni život, u čemu mu se pridružuje i njegova djevojka Jagoda. Debitantski film Rajka Grlića izdanak je društveno-kritičkog filma sedamdesetih godina kojemu šarm daje svježi nastup Mladena Budiščaka.

Sinopsis: Seoski momak, kovač jakih mišića i mekog srca, sve ima, ali sreće nema. Kroz njegovu kuću prolaze mnoge žene, ali se zadrže tek toliko da rode još koje dijete, a onda bježe iz života u koji su nakratko zalutale. Tu su bolešljiva seoska udavača, bjelosvjetska igračica trbušnog plesa, veterinarka iskusna u škopljenju bikova i, konačno, estradna zvijezda. Kovač se iskreno zaljubljuje u ovu pjevačicu krupnih očiju i tankog struka, a ona sanja mnogo para u dekolteu, svoju ploču i naslovne stranice u novinama. Redatelj: Dragoslav Lazic Glumci: Radoš Bajić, Jovan-Burdus Janicijević, Velimir 'Bata' Zivojinovic, Sonja Savić, Vesna Čipčić, Jelisaveta Sablić, Jasmina Medenica, Ljiljana Janković, Milan Srdoč, Tomislav Gelic, Ksenija Janicijevic, Slavka Jerinic.

Radnja filma je smještena na obroncima planine Jelice, a glavni junaci su tinejdžeri Julijana i Romeo. Ona je kćerka najpoznatijeg lokalnog bijelog trubača Sačma Trandafilovića, šefa trubačkog orkestra, a on Rom, virtuoz na trubi, čiji je očuh šef suparničkog muzičkog tabora Sandokanovi tigrovi. Nažalost, Romeo je u nemilosti kod Julijaninog oca zbog različite rasne pripadnosti. Zbog toga, mladić pokušava na poznatom Saboru dokazati kako je najbolji trubač, jer samo tako može dobiti dozvolu njenog oca i koji će njihovu vezu učiniti dostupnijom.

Mladić i djevojka koji su se nedavno upoznali dolaze na riječnu obalu. Uoči ih mladi i ponešto mentalno pomaknuti ribič Milivoj te ih počne pratiti, nadajući se da će iz prikrajka promatrati njihovu seksualnu interakciju. S istim ih ciljem počne pratiti i skupina od trojice mladića, pop-muzičara koji su se tu slučajno zatekli. Redatelj: Marijan Arhanić Glumci: Rade Šerbedžija, Igor Galo, Jasna Mihaljinec, Stipe Belobrk, Mišo Kovač, Mile Rupčić, Franjo Majetić, Mato Ergović.

Kraj djetinjstva, prva ljubav i nesporazumi koji izgledaju neriješivi. Komična priča o šesnaestogodišnjem dječaku kojem se čini da se sve urotilo protiv njegovih snova - i porodica, i prijatelji, i svijet iz samoposluge u kojoj je zaposlen. Sam sebi liči na leptira koji bježi pred teškim kišnim oblakom.

Poslije niza promašenih brakova i neuzvraćenih ljubavi, a brda djece, koja su sva ostala kod njega, Sekula odlučuje promijeniti život i uozbiljiti se, ali izgleda da je za to kasno, a iskušenja su sve veća.

U zimu 1573. u stubičkom kraju izbija seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca i Ilije Gregorića, a protiv strahovlade veleposjednika Franje Tahija. Ustanici se povežu sa slovenskim kmetovima i buna uskoro dobije silan zamah prerastajući u antifeudalni pokret. Njezin sudionik i svjedok tih zbivanja je i mladi Petrek, koji se zbližio s djevojkom Regicom iz putujuće kazališne družine. Živopisni i brutalni povijesni spektakl Vatroslava Mimice svojedobno je izazvao velik interes gledatelja, a prikazan je i na filmskom festivalu u Cannesu, te distribuiran širom svijeta. Redatelj: Vatroslav Mimica Glumci: Fabijan Šovagović, Velimir Bata Živojinović, Pavle Vuisić, Zdenka Heršak, Franjo Majetić, Đuro Utješinović, Adem Čejvan, Stole Aranđelović, Boris Festini, Ivica Pajer, Srđan Mimica, Marina Nemet.

Radnja Klopke odvija se u postmiloševićevskoj Srbiji u doba privatizacije državnih firmi i cvjetanja kriminala. Okosnica radnje je moralna dilema: ubiti i pomoći djetetu ili se prepustiti sudbini. Mladen i Marija su običan beogradski par. Žive kao podstanari, imaju desetogodišnjeg sina Nemanju, zaposleni su i žive od svojih skromnih plaća. Ali cijeli život im se mijenja kada Nemanja završi u bolnici zbog srčanog napada. Liječnici utvrde da mu je potrebna operacija koja se izvodi u Njemačkoj, a zdravstveno osiguranje ne pokriva trošak. Mariji i Mladenu kako bi spasli svog sina treba 26.000 eura. Kako nemaju od koga posuditi, a banka im ne odobrava kredit, Marija da oglas u novine. Ubrzo se na oglas javi nepoznati čovjek koji Mladenu daje ponudu: dobit će novac ako ubije jednog poslovnog čovjeka iz krimi miljea.

Uoči početka Drugog svjetskog rata mladi zagrebački novinar Melkior Tresić ljubavnik je udane Enke, rasne strastvene žene, no on žudi za mondenkom Vivijanom koja je mnogim muškarcima slomila srce. Melkiorovi najčešći družbenici su iskusni novinarski vuk Maestro i šarmantni notorni alkoholičar Ugo. Kako bi izbjegao regrutaciju, Melkior sve manje jede da bi imao manju težinu od potrebne, no ipak završi u uniformi. Ekranizacija klasičnog modernističkog romana Ranka Marinkovića bio je do tad najambiciozniji projekt redatelja Antuna Vrdoljaka. Vrdoljakova vizija Kiklopa bila je prikazati duh Zagreba uoči Drugog svjetskog rata. Redatelj u filmu uspješno spaja intelektualni sadržaj Marinkovićeve literature s nekim populističkim scenama pa je film u kinima bio odlično gledan. Glumačku ekipu čine zvučna imena od Frane Lasića, Ljube Tadića, Mire Furlan, Rade Šerbedžije, do Zvonimira Rogoza, Karla Bulića i Borisa Dvornika. Na filmskom festivalu u Puli film je nagrađen Zlatnom arenom za žensku epizodnu ulogu, koju je dobila Mira Furlan i nagradom publike Jelen.

Kraj djetinjstva, prva ljubav i nesporazumi koji izgledaju neriješivi. Komična priča o šesnaestogodišnjem dječaku kojem se čini da se sve urotilo protiv njegovih snova - i porodica, i prijatelji, i svijet iz samoposluge u kojoj je zaposlen. Sam sebi liči na leptira koji bježi pred teškim kišnim oblakom.

“Ko to tamo peva je trebalo biti završen scenama pobijenih životinja u beogradskom zološkom vrtu prilikom njemačkog bombardiranja 6.travnja 1941.godine. Počeli smo to snimati i u pola prvog kadra nam je nestalo trake. Para više nije bilo, tako je to otpalo.” – kaže Slobodan Šijan, reditelj kultnih filmova “Ko to tamo peva” i “Maratonci trče počasni krug”. Iako je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, sredinom sedmdesetih godina prošlog stoljeća upisao je i završio filmsku režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u klasi Živojina Pavlovića želeći se baviti umjetnošću koja korespondira sa mnoštvom. Iako je snimio još desetak filmova, ostao je upamćen po debitantskom igranom djelu “Ko to tamo peva” o kome u ovoj dokumentarnoj storiji otkriva niz, široj javnosti, nepoznatih podataka.