Dokumentarni film jezivog naziva Kad te moja čakija ubode govori o crnim i tragičnim ubojstvima počinjenim na karakterističan način za prostore Balkana: klanje, ubodi noževima, čakijama i sjekirama nakon čašice više. U filmu se pojavljuju sudionici događaja koji opisuju situacije u kojima su se potezale čakije na rodbinu, prijatelje i susjede zbog puta, međe, ružnog pogleda ili riječi. Dio radnje filma odvija se u obližnjim selima oko planine Majevica nadomak Tuzle.

Trudeći se osloboditi suborce iz bolnice okupirana grada, grupa partizana upada u neprijateljsku klopku, upravo u trenutku kad je sretan ishod akcije već bio na pomolu. Partizani se odluče na riskantan i krajnje neizvjestan proboj preko mosta. Redatelj: Žika Mitrović Glumci: Aleksandar Gavrić, Miha Baloh, Nela Eržišnik, Marika Tocinovska, Velimir Chytil, Tonko Lonza, Dragan Milivojević, Dragan Ocokolić, Velimir Bata Živojinović, Drago Mitrović, Ivo Šubić, Ivo Pajić.

Dokumentarni film o iznimno talentiranoj generaciji đaka u klasi profesorice Eve.

S01E05 Dokumentarna serija redatelja Igora Stoimenova, „Fudbal, nogomet i još ponešto“, govori o nogometu na prostorima bivše Jugoslavije. Kroz osam epizoda i preko sedamdeset intervjua gledatelji će imati priliku podsjetiti se, a neki i saznati, zašto je nogomet bio i ostao najpopularniji sport na ovim prostorima. Od prve lopte koja je stigla u Bačku do formiranja novih država, o reprezentaciji i klubovima, utjecaju nogometa na ovdašnju kinematografiju, o velikim natjecanjima, sjajnim pobjedama i sramnim porazima, trofejima i padovima, o nogometnim fenomenima i namještenim rezultatima. Svi najznačajniji nogometni trenuci jedne zemlje koje više nema.

S01E06 Dokumentarna serija redatelja Igora Stoimenova, „Fudbal, nogomet i još ponešto“, govori o nogometu na prostorima bivše Jugoslavije. Kroz osam epizoda i preko sedamdeset intervjua gledatelji će imati priliku podsjetiti se, a neki i saznati, zašto je nogomet bio i ostao najpopularniji sport na ovim prostorima. Od prve lopte koja je stigla u Bačku do formiranja novih država, o reprezentaciji i klubovima, utjecaju nogometa na ovdašnju kinematografiju, o velikim natjecanjima, sjajnim pobjedama i sramnim porazima, trofejima i padovima, o nogometnim fenomenima i namještenim rezultatima. Svi najznačajniji nogometni trenuci jedne zemlje koje više nema.

Proljeće 1945, Zagreb netom po oslobođenju. Članovi Studentskog kulturno-umjetničkog društva neuspjelo pokušavaju nagovoriti zapuštenu i depresivnu učiteljicu klavira Emu da svira na priredbi koju organiziraju. Emu preplavljuju sjećanja. 28.6.1914., na dan atentata u Sarajevu, Ema je imala dvanaest godina i odlično je znala svirati klavir, a taj je talent u njoj otkrio g. Pjaskovski, vlasnik trgovine glazbalima u kojoj je Emina majka radila kao čistačica.

Republika u plamenu je jugoslavenski povijesni film snimljen na makedonskom jeziku u režiji Ljubiše Georgijevskog i Jovana Boškovskog. Radnja se događa u Makedoniji pod osmanskom vlašću 1903. godine i prikazuje kako grupa revolucionara diže lindenski ustanak i uspostavlja kratkotrajnu Kruševsku Republiku.

U ožujku 1903., makedonske komite napadaju tursku četu, koju likvidiraju. Za osvetu turska vojska opkoljava obližnja sela i zarobljava muškarce. Više od 200 ljudi je zatvoreno i osuđeno u tvrđavi u Ohridu. Od Bitolja, vlakom su odvezeni u zatvor u Solunu. Zbog akcija makedonskih revolucionara u Solunu, donosi se odluka da se zatvorenike prebaci u Malu Aziju. Na svom putu kroz pustinju, oni su izloženi raznim poniženjima i opasnostima. Konačno u listopadu 1903. pristižu u Diyarbekir.

Život mladih u malom mjestu krajem šezdesetih godina. Metalostrugar je dobio poziv za vojsku. Odlazi za šest dana. Sa prijateljima provodi te dane kao i obično: posao, plaža, nogomet, uvečer kafići. Tog ljeta u njegovo mjesto dolaze njegovi vršnjaci, studenti u velegradu. Dva se društva svakodnevno sreću, ali ne komuniciraju. U studentskoj grupi je i lijepa djevojka, koju metalostrugar šutke gleda, ne imajući hrabrosti da joj priđe. I kad se napokon odluči, čini to nespretno. Umjesto u vojsku, tog jutra on će pobjeći u neizvjesnost. Redatelj: Dinko Tucaković Glumci: Nebojša Krstić, Cintija Asperger, Mladen Nelević, Siniša Copić, Mladen Andrejević, Predrag Bjelac.

Skupina zatočenika u koncentracijskom logoru kuje plan kako da se riješi tlačiteljskog kapoa Gustija. Odluče najveći dio svojih dnevnih obroka davati najsnažnijem među njima, kako bi dovoljno ojačao da likvidira nasilnika. Ali, dogodi se neočekivan obrat.

Isprovociran, Veselin na maturskoj svečanosti ubije svog vršnjaka. U zatvoru dobije pismo od polubrata, političkog emigranta iz Austrije. Počinje dopisivanje i polubrat mu priča o Dalmatinskoj Zagori krajem tridesetih godina kada je rođen iz braka majke Srpkinje i oca Hrvata, koji se 1941. godine pridružuje ustašama i gine. Poslije rata majka se udaje za prvoborca iz srpskog sela i rađa se Veselin, a njega i dalje prati obilježje da je sin ustaše. Bježi preko granice i pridružuje se ustaškom pokretu u Austriji. Kroz te kontakte njihovi odnosi evoluiraju: od nepovjerenja i odbojnosti pripadnika dva različita svijeta i sistema, do onoga što ih vezuje, a to je da su braća po materi i da se svaki na svoj način ogriješio o zakone društva.

U ovoj drami stanja i atmosfere, glavna junakinja, usamljena starija žena, pokušava izaći iz svog klaustofobičnog svijeta koji joj počinje djelovati prijeteće. Kulminacija tog stanja je trenutak kada ona inscenira provalu u vlastitom stanu. Taj događaj konačno privuče pažnju njenih bližnjih (kćeri i zeta) koji je dovode da stanuje sa njima... Međutim, ono što je izdaleka izgledalo kao idila, pretvara se u novu moru. Jaz između junakinje i njenih bližnjih je tako veliki da ona ubrzo počinje čeznuti za svojom samoćom.

Dan uoči njemačkog napada na Jugoslaviju, dotrajalim autobusom firme Krstić, za Beograd kreće grupa ljudi. Putovanje se zbog nepredviđenih zbivanja odužilo na dvadeset i četiri sata, iako je polazna stanica od Beograda udaljena jedva stotinjak kilometara. Usput, pod utiskom rata u Europi, putnici se svađaju i sukobljavaju. U Beograd stižu šestog travnja ujutro gdje ih dočeka prvi nalet njemačkih aviona. Kultna komedija Slobodana Šijana svakim novim gledanjem otkriva nove humorne nijanse.

Donedavno akademski profesor i pisac-boem, pripadnik beogradske inteligencije i vatreni protivnik Miloševićevog režima, Teja je danas direktor velike izdavačke kuće. Jednog dana, u njegovu kancelariju, potpuno nepozvan ulazi neobičan stranac, s velikim koferom u ruci. Luka je bivši agent srpske službe sigurnosti, a danas taksist, koji Teji otkriva i najintimnije podatke o njemu od mladenačkih dana do danas. Luka je, naime, u posljednjih deset godina u službi bio zadužen za Teju, pratio je svaki njegov korak i vodio iscrpne bilješke. Postepeno, iz prošlosti se pomaljaju djelići života dvojice ljudi potpuno suprotnih sudbina kroz koje se ocrtava i kronika jednog turbulentnog vremena, u kojemu je granicu između komedije i tragedije ponekad gotovo nemoguće povući. Redatelj: Dušan Kovačević Glumci: Bora Todorović, Branislav Lečić, Nataša Ninković, Dragan Jovanović, Josif Tatić, Miodrag Miki Krstović.

1915. godina. Istočni front, Galicija. Hrvatski vojnici pod austrougarskom zastavom ratuju protiv ruske vojske i bandi Čerkeza. Ranjen i opljačkan austrougarski vojnik se budi na poprištu bitke. Oblači tuđu časničku odoru a s njom nehotice preuzima i novi identitet u obliku vojne pločice. Postaje vodnik Josef i započinje svoje putovanje po ratom opustošenoj tuđini. Josefa zarobljava odred natporučnika Tiffenbacha koji sumnja u njegov identitet i odvodi ga na strijeljanje..

Priča prati šestoricu policajaca na dužnosti tijekom protesta protiv vlasti S. Miloševića.

U ovoj drami stanja i atmosfere, glavna junakinja, usamljena starija žena, pokušava izaći iz svog klaustofobičnog svijeta koji joj počinje djelovati prijeteće. Kulminacija tog stanja je trenutak kada ona inscenira provalu u vlastitom stanu. Taj događaj konačno privuče pažnju njenih bližnjih (kćeri i zeta) koji je dovode da stanuje sa njima... Međutim, ono što je izdaleka izgledalo kao idila, pretvara se u novu moru. Jaz između junakinje i njenih bližnjih je tako veliki da ona ubrzo počinje čeznuti za svojom samoćom.

Proljeće 1945, Zagreb netom po oslobođenju. Članovi Studentskog kulturno-umjetničkog društva neuspjelo pokušavaju nagovoriti zapuštenu i depresivnu učiteljicu klavira Emu da svira na priredbi koju organiziraju. Emu preplavljuju sjećanja. 28.6.1914., na dan atentata u Sarajevu, Ema je imala dvanaest godina i odlično je znala svirati klavir, a taj je talent u njoj otkrio g. Pjaskovski, vlasnik trgovine glazbalima u kojoj je Emina majka radila kao čistačica.

Kapetan Kidd, čuveni gusar iz 17. stoljeća, uspijeva uvjeriti engleskog kralja Williama III da ga proglasi zaštitnikom broda 'riznice' neprocjenjive vrijednosti. U tome Kapetan Kidd vidi svoju šansu da uveća svoje već ogromno bogatstvo stečeno pljačkom.