Glazba, stihovi, izvedba: Ivan Dečak

Animacija, režija, scenarij: Hrvoje Habljak

Urednica: Ana Macan.

Tako će naučiti zašto je važno pozdraviti i nekome poželjeti dobro jutro (dobar dan ili laku noć), koliko je vrijedan osmijeh ili zbog čega nikada ne smijemo zaboraviti reći - oprosti, hvala i molim!

Jojo i njegovi prijatelji kroz igru i pjesmu najmlađe uče ljubaznosti, poštovanju (svakoga pojedinca), empatiji, brižnosti... Uče ih koliko je važno voljeti kako sebe, tako i sve oko sebe!

Producentica: Blanka Barlović

Scenarist, autor pjesama i animacija: Bojan Jambrošić

Dramaturginja: Ivana Gudelj

Redateljica: Ivana Radovčić

Urednica: Silva Skender.

Što se događa kad se ne družimo dovoljno s četkicom i pastom za zube te kako je važno redovno ići kod zubara, doznat ćete u novoj pjesmici ZUBE PERI! Zubari i četkice postat će vaši najbolji prijatelji!

Glazba: Ines Prajo

Stihovi: Arijana Kunštek

Redatelj: Vjekoslav Živković

Pjevaju: Laura Ameli Marinović, Lorena Jelusić.

Glume: Mila Elegović , Krešo Mikić, Dado Ćosić

Autori: Ida Tomić i Dragutin Broz.

Glazba i stihovi: Srđan Gulić Gul

Scenarij: Zvonimir Barać, Sven Nemet

Dizajn likova i pozadina: Sven Nemet

Animacija: Zvonimir Barać

Urednica: Sanja Nakić.

Što se događa kad se ne družimo dovoljno s četkicom i pastom za zube te kako je važno redovno ići kod zubara, doznat ćete u novoj pjesmici ZUBE PERI! Zubari i četkice postat će vaši najbolji prijatelji!

Glazba: Ines Prajo

Stihovi: Arijana Kunštek

Redatelj: Vjekoslav Živković

Pjevaju: Laura Ameli Marinović, Lorena Jelusić.

G. Novak je zaboravio gđi Novak kupiti poklon za rođendan, Paddington joj odluči prirediti zabavu iznenađenja.

Paddington uči svirati violinu

Jana ne voli satove violine pa se sakrije od gđe Potts. Paddington se odluči okušati u sviranju. Začepite uši!

Glazba, stihovi, izvedba: Ivan Dečak

Animacija, režija, scenarij: Hrvoje Habljak

Urednica: Ana Macan.

Glazba i stihovi: Srđan Gulić Gul

Scenarij: Zvonimir Barać, Sven Nemet

Dizajn likova i pozadina: Sven Nemet

Animacija: Zvonimir Barać

Urednica: Sanja Nakić.

Roko živi u Motogradu. To je grad sagrađen po mjeri za motocikle te je njegova usko povezana zajednica uvijek spremna usmjeriti Roka na putu da postane pravi spasilac. Bilo da pomoć dolazi od mame, tate, lokalnog mehaničara Maksima ili policajca Brke, Roko i Motoekipa imaju svu moguću podršku kako bi naučili stajati na vlastitim kotačima.

Roko živi u Motogradu. To je grad sagrađen po mjeri za motocikle te je njegova usko povezana zajednica uvijek spremna usmjeriti Roka na putu da postane pravi spasilac. Bilo da pomoć dolazi od mame, tate, lokalnog mehaničara Maksima ili policajca Brke, Roko i Motoekipa imaju svu moguću podršku kako bi naučili stajati na vlastitim kotačima.

Što se događa kad se ne družimo dovoljno s četkicom i pastom za zube te kako je važno redovno ići kod zubara, doznat ćete u novoj pjesmici ZUBE PERI! Zubari i četkice postat će vaši najbolji prijatelji!

Glazba: Ines Prajo

Stihovi: Arijana Kunštek

Redatelj: Vjekoslav Živković

Pjevaju: Laura Ameli Marinović, Lorena Jelusić.

Glazba i stihovi: Srđan Gulić Gul

Scenarij: Zvonimir Barać, Sven Nemet

Dizajn likova i pozadina: Sven Nemet

Animacija: Zvonimir Barać

Urednica: Sanja Nakić.

G. Novak je zaboravio gđi Novak kupiti poklon za rođendan, Paddington joj odluči prirediti zabavu iznenađenja.

Paddington uči svirati violinu

Jana ne voli satove violine pa se sakrije od gđe Potts. Paddington se odluči okušati u sviranju. Začepite uši!

Ususret 32. Muzičkom biennalu Zagreb, kao popratni program nastala je ideja MBZ-ove videopriče.

Zahvaljujući skrivenim kamerama, vidjet ćemo kako jeleni dolaze na svijet i kako se udvaraju te dokazati da je kralj šume nepobjediv i u smrti.

Komiški kvarantore je filmsko svjedočenje nastojanju čovjeka da se približi Bogu samozatajno i introspektivno, molitvom i klanjanjem, ali i radom u Njegovu Slavu. Tako nekolicina Komižana u crkvi svetoga Nikole na Musteru nekoliko dana prije Cvjetnice gradi kvarantore - u Komiži se izraz quarantaore koristi i za ures središnjeg oltara i mehanizam kojim se podiže Presveto. Prostor oko glavnog oltara odijeva se u grimizne tkanine, ukrašava cvijećem i svjetlom stotine svijeća.

Stručni suradnik: Vido Bagur

Koscenaristica: Ljiljana Šišmanović.

Stručni suradnik: Vido Bagur, folklorist

Rasvjeta: Vedran Živičnjak

Tonski snimatelj: Srećko Čabraja.

Facebook/VrijemeJeZaJazz.

Dramska serija s brojnim humornim elementima, Crno-bijeli svijet prati priču dviju zagrebačkih obitelji s početka 1980-ih. Ksenija Kipčić (Jelena Miholjević), neurotična samohrana majka, daktilografkinja odgajana u uglednoj zagrebačkoj građanskoj obitelji, središte je prve od njih. Na početku serije njezin stariji sin, novinar Studentskog lista Voljen Kipčić zvani Kipo (Filip Riđički), nalazi se u JNA, na odsluženju vojnoga roka, no po povratku kući nastavlja živjeti životom ubrzanog tempa, jureći na sve strane u potrazi za novinarskim temama i dobrim provodima, pri čemu je neprekidno u društvu sa svojim najboljim frendom, fotografom Studentskog lista Đermanom Kurtelom zvanim Žungul (Slavko Sobin). Žungul je zagrebački Dalmatinac, sin strogog i rigidnog majora JNA Petra Kurtele, a njegova i Kipova priča vodi nas kroz urbani Zagreb osamdesetih, kroz tulume, rock koncerte, novinske redakcije, kultna generacijska okupljališta te susrete s brojnim poznatim likovima toga vremena (od rock zvijezda i kritičara do novinara i policijskih inspektora). Malo infantilniju verziju njihovih doživljaja donosi nam priča Kipova mlađeg brata Žaca (Karlo Maloča) koji u društvu sa svojim najboljim frendom Nenadom (Ivan Validžić) proživljava sve pubertetske stresove i ugode (prve ljubavi, rokerski zanosi, sramežljivi odlasci na projekcije erotskih filmova), dodatno uokvirene novonastalom obiteljskom situacijom: Žacova i Kipova majka Ksenija u tajnosti se, naime, udala za Dominika Bertalana (Franjo Kuhar), simpatičnog susjeda tajnovite prošlosti čija sestra, ekscentrična i otkvačena slikarica Dunja Bertalan (Elizabeta Kukić), postaje, praktički, pridruženim članom obitelji.

Drugi krak priče vodi nas u obiteljski dom i život Kipova i Žacova oca Jure Kipčića (Sreten Mokrović). Jura je uspješni direktor u državnom poduzeću, no njegov menadžerski talent i tvrdoglava dosljednost nerijetko su u sukobu s društvenim paradigmama, a složena obiteljska situacija život mu čini dodatno uzbudljivim. Jurina druga supruga, Beograđanka Jagoda (Anica Dobra), istovremeno je odrješita i nježna žena, okrenuta pomalo i materijalnim vrijednostima, a s njima živi i Jagodina kći Una (Kaja Šišmanović), maturantica s vrlo trezvenim pogledom na svijet oko sebe te s ambicijom da se sa svojim ska-punk bandom uključi u događanja na živahnoj zagrebačkoj rock sceni.

Svakodnevne poslovne i privatne dogodovštine junaka ove serije isprepleću se s tada aktualnim društvenim zbivanjima, ritualima, navikama i nevoljama (Titova smrt, akcija NNNI, služenje vojnoga roka, shopping u Trstu, redukcije struje i nestašica raznih proizvoda, vožnja par-nepar, konzultacije u Kockici itd.), što zajedno s prepoznatljivim signalima i simbolima s početka osamdesetih (rock i pop evergrini, novine i časopisi poput Poleta, Studentskog lista, Starta ili Džuboksa, poznate TV serije i filmovi, glasovite utakmice, prve naznake konzumerskog društva budućnosti...) stvara prepoznatljivu sliku tog razdoblja upamćenog po općoj liberalizaciji društva i nevjerojatnoj eksploziji kreativne urbane energije, ali i po urušavanju ekonomskog i političkog sustava te mita o bratstvu i jedinstvu što će u skoroj budućnosti dovesti do raspada države.

Produkcijski izuzetno zahtjevna, serija Crno-bijeli svijet oživljava duh početka osamdesetih kako kroz samu priču, tako i kroz vizualnu komponentu, arhivske zvučne i videoinserte te rekonstrukciju autentičnih ambijenata tog vremena, od novinskih redakcija, rock klubova, kavana i omiljenih generacijskih okupljališta do dućana, kina i vojarna.

Autor serije je Goran Kulenović, redatelji su Goran Kulenović (epizode: 1, 2, 3, 4, 6, 7, 8, 10, 11 i 12 i Igor Mirković (epizode: 5 i 9), scenaristi Goran Kulenović (epizode: 1, 2, 4, 6, 7, 8, 10 i 12) i Igor Mirković (epizode: 3, 5, 6, 8, 9 i 11), a u glavnim ulogama su Filip Riđički (Kipo), Slavko Sobin (Žungul), Jelena Miholjević (Ksenija), Franjo Kuhar (Dominik), Sreten Mokrović (Jura), Anica Dobra (Jagoda), Karlo Maloča (Žac), Kaja Šišmanović (Una) te Vicko Bilandžić, Sara Stanić, Robert Ugrina, Otokar Levaj i Ivan Validžić.

Uz originalne skladbe Dubravka Robića u seriji je korištena i postojeća glazba drugih autora u izvedbi Prljavog kazališta, Parafa, Termita, Josipe Lisac, grupe Time, Bijelog dugmeta, Parnog valjka, Pankrta, Šemse Suljaković, Električnog orgazma, Slađane Milošević, grupe Leb i sol, Ljupke Dimitrovske, Buldožera, Idola, Grupe 777 i drugih izvođača.

U epizodnim ulogama Crno-bijelog svijeta nastupaju i poznata neglumačka imena poput Mile Kekina (njemački partner u drugoj epizodi), Maje Sever (stanarka) i Ivanke Boljkovac (prodavačica u trećoj epizodi), Slađane Milošević (Jagodina prijateljica u petoj epizodi), Davorina Bogovića (šljaker u sedmoj epizodi), Voje Šiljka (recepcioner) i Mladena Stubljara (kibicer u devetoj epizodi), Zorana Vakule (carinik u desetoj epizodi) i dr.

Kroz priču Crno-bijelog svijeta usputno se, u pojedinim epizodama, pojavljuju i brojni poznati likovi s javne scene osamdesetih poput Davorina Bogovića (glumi ga Ivan Ožegović), Slađane Milošević (Jelena Gavrilović), Darka Rundeka (Filip Sertić), Dražena Vrdoljaka (Ivan Bošnjak), Darka Glavana (Ivan Grčić), Ive Pogorelića (Vedran Živolić), Pere Kvesića (Igor Kovač), Gorana Bregovića (Petar Cvirn), Srđana Šapera (Aleksa Svetličić), mladog Davorina Gobca (Toma Medvešek), Debbie Harry (Petra Težak) i mnogih drugih...

GLAVNI LIKOVI U SERIJI

VOLJEN KIPČIĆ - KIPO (22) - reporter omladinskih novina 'Studentski list'; nesvršeni student ruskog i fonetike; šarmantan ali lakomislen, rođen da upadne u nevolje, pogotovo kad je riječ o novinarskoj temi. Obitelj viđa malo: kad su oni budni, on uglavnom spava i obratno. Na početku serije ga zatičemo na odsluženju vojnog roka u JNA - u prvoj epizodi, na Staru godinu, dolazi u Zagreb na vikend, koji mu je sredio njegov najbolji prijatelj Žungul čiji je otac vojno lice. U vojsci, u Nišu, zbog bezazlenog razgovora o Titovom zdravstvenom stanju dobiva prekomandu u Makedoniju. Tamo, u Strugi, u početku radi na razglasu, ali kada ga poručnik Loptica počne maltretirati radi razilaženja u glazbenom ukusu, spašava ga mjesto bubnjara u vojnom 'orkestru'. Prilikom 'skidanja' iz vojske, Kipo u Beogradu dogovara intervju s tadašnjom 'vrućom' zvijezdom nove scene, Slađanom Milošević. Intervju završi neslavno za Kipa, a taj će ga 'modus operandi' pratiti i u sljedećim epizodama, na sljedećim novinarskim zadacima: i kada se pokuša uvući u redove narkomana u Studentskom centru, i kada dobije zadatak da napravi reportažu o punk-prvoborcima Prljavom kazalištu, i kada pokuša za intervju uhvatiti mladu pijanističku zvijezdu Ivu Pogorelića... Iako slovi kao notorni ženskar, na početku priče se zaljubljuje u redakcijsku kolegicu Marinu zvanu Nedodirljiva, ali se njih dvoje kroz epizode stalno mimoilaze, pa se ta ljubav kroz seriju hladi i zagrijava. Kipo upeca i zgodnu manekenku Varju, ali niti u toj priči stvari ne idu po špagi.

KSENIJA KIPČIĆ (46) - neurotična rastavljena majka Kipa i Žaca; odgajana je kao dama (roditelji su joj bili predratna buržoazija) ali završila je kao daktilografkinja. Prvi ju je muž, Jura, prije 12 godina ostavio zbog beogradske manekenke; voli sve imati pod kontrolom (a obično ispadne da ništa nema pod kontrolom); u boljim trenucima je lucidno sarkastična, u lošijim trenucima je samo živčana; kako je Kipo praktički odrastao čovjek, tako se njihov odnos uglavnom svodi na sitna Ksenijina prigovaranja oko neurednog života; no s buntovnim i inteligentnim pubertetlijom Žacom njezin je odnos puno kompliciraniji, tim više što se - nikom ne rekavši - tajno uda za Dominika, brata svoje susjede Dunje; kasnije pokušava sve ne bi li Žac prihvatio 'novog tatu', ali se njih dvojica zapravo zbliže mimo njezinih pokušaja; brak u prvoj fazi na nju djeluje lažno smirujuće - međutim, kad istina o Dominikovoj prošlosti izađe na vidjelo, Ksenijina će ljubav i povjerenje biti na pravoj kušnji.

ŽELJKO KIPČIĆ - ŽAC (14) - introvertirani, nesigurni, starmali pubertetlija; obožava muziku (najviše novovalne bendove) i filmove; kad je bio mlađi bio je lud i za sportom, ali se ulaskom u pubertet njegov interes prebacio na glazbu i djevojke; na početku priče je potajno zaljubljen u Unu, s kojom nije u krvnom srodstvu, ali je njihov odnos do tada uvijek bio onaj brata i sestre, pa ga ona i dalje doživljava samo kao mlađeg brata; sa starijim bratom je u odnosu toplo-hladno - ponekad se uopće ne doživljavaju, a ponekad su tu jedan za drugog; Žacov najbolji frend, debeli lažljivac Nenad, također mu često ide na živce, ali Žac svejedno ne može bez njega; ključan je u seriji Žacov odnos s 'novim tatom' Dominikom: u početku je taj odnos potpuno hladan, da bi malo po malo Žac sve više prihvaćao tog neobičnog i dobroćudnog čovjeka; osim toga, Žacova je najveća životna odluka u seriji upis u srednju školu, a kada uspije - i bez 'veze' koju mu kopaju starci - upisati 'Kulturu', tamo sreće lijepu Ladu u koju se iz epizode u epizodu sve više zaljubljuje, ništa ne poduzimajući do samoga kraja.

JURA KIPČIĆ (51) - Ksenijin bivši muž, Voljenov i Željkov otac; direktor izvoza u jakoj export-import firmi, dobar menadžer koji silom prilika mora glumiti i uzornog partijca - no kako stega na nižim razinama partijskog djelovanja sve više popušta, trezveni je Jura sve više u sukobu sa svojim generalnim direktorom Burićem, klasičnim dogmatom; oženjen je s bivšom manekenkom i plesačicom iz Beograda, zbog koje se i rastao od Ksenije; sa sinovima nikad nije uspio uspostaviti pravi prijateljski odnos, i dok je Žac s njim uvijek na maloj distanci, Kipa gotovo da i ne viđa; njegov 'tehnomenadžerski', poslu okrenuti mentalitet dovodi ga u generacijske i 'vrijednosne' sukobe i sa svojom hedonistički nastrojenom pokćerkom Unom, ali povremeno i sa svojim sinovima; sa Ksenijom ima naizgled korektan odnos, ali između njih je uvijek napeto - s jedne strane on nema živaca za Ksenijine neuroze, s druge strane uvijek prema njoj i dečkima osjeća krivicu što ih je ostavio, pa je prema njoj raspoložen zaštitnički; s Jagodom ima lijep i prisan odnos, ali i tu postoji jedan problem: Jura ponekad ne može odoljeti izvanbračnim izletima, pa je zapravo riječ o pravom predstavniku 'pozitivno-negativnog lika'.

DOMINIK BERTALAN (48) - mlađi brat Ksenijine susjede i prijateljice Dunje, koji se iznenada pojavljuje u Ksenijinom životu te se njih dvoje na brzinu i u tajnosti vjenčaju: na taj način Dominik na prilično nezgodan način ulazi i u živote Ksenijinih sinova; tako u početku on i emotivni Žac imaju jako distanciran, kompliciran odnos, ali malo po malo Žac shvaća da Dominik obožava njegovu majku, te da je u biti dobar čovjek, uvijek spreman pomoći i podržati; Dominik je inače većinom šutljiv, ali simpatičan i topao čovjek; radi kao taksist; u početku Kseniji, koju obožava, prodaje priču da je povratnik iz Švicarske, ali istina je negdje drugdje, i otkrivanje Dominikove tajne jedan je od središnjih dramskih motiva serije.

DUNJA BERTALAN (53) - Ksenijina susjeda i prijateljica, akademska slikarica, pomalo ekscentrična i u odijevanju i u ophođenju - ponekad vrlo lucidna u svojim komentarima; slika uglavnom muške aktove i često poklanja slike; zatajila je Kseniji prošlost svog mlađeg brata Dominika, ali bez loše namjere - ona je oduševljena da su njezin 'mali braco' i njezina draga prijateljica završili u braku; sa Ksenijinim sinovima ima opušten i prisan odnos - njezina otkvačenost je dečkima fora; nakon dvije godine čekanja na uvođenje telefonske linije postaje Ksenijin telefonski 'dvojnik'; u trećoj epizodi na stan prima Kipovog prijatelja Žungula, s kojim odmah razvija jedan pomalo komičan, ali topao odnos.

ĐERMANO KURTELA - ŽUNGUL (23) - Kipov najbolji frend, 'Dalmoš', ujedno redakcijski kolega - fotografira za 'Studentski list', u srednjoj školi se doselio u Zagreb radi oca koji je vojno lice (Major JNA) i s kojim je uglavnom u svađi; zato se nakon nekoliko epizoda, kad se definitivno raziđe s ocem, doseli kat iznad Kipa - k otkvačenoj slikarici Dunji; na Žungula oko baca redakcijska 'naočarka' Vlatka, najbolja Marinina prijateljica; najvažnija žena u Žungulovom životu je njegova plava Volkswagen 'buba' kojoj je dao ime Suzi; inače se pali na Miru Furlan, a na akt-fotografije pokušava nagovoriti upravo Unu; Kipu 'čuva leđa' za sve ludorije koje ovaj smisli i njih su dvojica nerazdvojni 'brijači' po tadašnjoj zagrebačkoj sceni: Zvečka, Lap, Blato, SC... njihovi su dnevni a još više noćni boravci.

JAGODA MILIČEVIĆ (45) - Jurina sadašnja žena; Beograđanka; bivša manekenka i plesačica, komad (ne mora biti prelijepa, ali svakako je atraktivna); zbog braka s Jurom i preseljenja u Zagreb ostavila je karijeru estradne plesačice (npr. bila je u 'Lokicama'); i ona ima jedan propali brak iz kojeg ima kćer Unu; uglavnom je okrenuta materijalnim stvarima, pomalo uskog pogleda na svijet, vrlo odrješita, čak pomalo 'opaka'; sa kćeri je u dobrim odnosima, iako su potpuno različite - ali njih dvije razgovaraju više kao prijateljice nego kao majka i kći.

UNA MILIČEVIĆ (18) - Jagodina kći i Jurina pokćerka; lijepa i vrlo bistra rokerica; s majkom je, usprkos potpuno oprečnim svjetonazorima, u dobrim odnosima, dok s Jurom ima pristojan ali distanciran odnos; bliska je sa Žacom, koji je u nju u početku serije tajno zaljubljen, ali ona ga doživljava isključivo kao mlađeg brata; pomalo buntovna, osim što svira bas u bendu koji non-stop mijenja ime, zaljubljuje se u problematičnog Šilju i oko toga između nje i Jagode izbija problem; prije toga se zaljubljuje u karizmatičnog zagrebačkog pjevača Darka Rundeka, ali Titova smrt na neobičan način prekida njihovu romansu; kao jedna od rijetkih novovalnih sviračica, a i zapravo odgojena kao dobra djevojka, Una je u dinamici benda uvijek u drugom planu, pomalo pasivna; na Žungulov nagovor fotografira se obnažena za umjetničke fotografije za 'Studentski list'.

STALNI SPOREDNI LIKOVI

Deda RUDI (72) - Ksenijin otac, penzioner; prije rata bogati obrtnik kojem su komunisti uzeli sve, pa su mu omiljena zabava sipanje sarkastičnih primjedbi na račun vlasti i pričanje viceva o političarima; živi sam, pa povremeno navrati Kseniji na nedjeljni ručak, a zimi se - da bi uštedio na grijanju - uvali i na duže; sa Žacom ima dobar odnos, a kao tipičnog penzionera i oca najviše ga muči Dominikova tajanstvenost, te će upravo deda Rudi prvi naslutiti da Dominikova priča o gastarbajterstvu u Švicarskoj 'ne drži vodu'.

MARINA zvana 'NEDODIRLJIVA' (25) - prekrasna lektorica u Kipovoj redakciji, inače prilično oprezna prema frajerima, ali Kipo joj je očito drag: no njihova se ljubav teško realizira, njihovi se putevi non-stop križaju i mimoilaze; nakon prelaska u redakciju 'Starta' poklekne pred šarmom poznatog novinara srednjih godina kojeg Kipo podrugljivo zove 'drug Stari'; sa sobom uvijek vuče i svoju najbolju prijateljicu Vlatku, pomalo smiješnu curu.

NENAD (14) - Žacov najbolji frend iz susjedne zgrade; bucmasti lažljivac koji navodno zna sve o svemu, dijametralno suprotan karakter suptilnom i emotivnom Žacu, no neizostavan Žacov pratitelj na svim avanturama mladih pubertetlija: slušanju ploča, odlasku na utakmice i na koncerte, na prve erotske filmove u kino.

DOBRICA BURIĆ (40) - Jurin generalni direktor, nimalo odgovarajućeg imena - naime, svoje poslovno mediokritetstvo i iskorištavanje blagodati svoje pozicije uvijek kompenzira gorljivim partijskim djelovanjem, a ako treba i zločestoćom; lukavi dogmat koji u početku priče, svjestan da mu u firmi treba i netko tko zna posao, Juru tretira kao prijatelja; Jura je prisiljen s njim biti dobar, ali malo-pomalo njihov će odnos hladnjeti, te se na kraju pretvoriti i u sukob.

---

1. epizoda:

Pripreme za doček nove, 1980. godine. Jura, sa svojom ženom Jagodom, priređuje zabavu na koju je prvi put pozvao i svoju bivšu suprugu Kseniju. Namjera mu je upoznati ju s Pajzlekom, kolegom s posla za kojeg misli da bi mogao biti čovjek po njezinom ukusu. Ksenija nevoljko dolazi na zabavu, ali i ona ima iznenađenje: s njom su njezin novi muž Dominik te njegova sestra Dunja koja jedina zna za njihovo nedavno vjenčanje. Istovremeno, svoju nemirnu novogodišnju noć, provedenu u lutanjima od tuluma do tuluma, provode i Žac, Jurin i Ksenijin mlađi sin te njegov brat Kipo, novinar Studentskog lista koji je trenutno na odsluženju vojnog roka, no te večeri nenajavljen dolazi na kratko odsustvo. U društvu sa svojim najboljim prijateljem, fotografom Žungulom, upoznaje Marinu, novu tajnicu redakcije SL-a, koja ga osvaja na prvi pogled...

Žac, Ksenija, Dominik i Una kreću Dominikovim autom u posjetu Kipu koji se nalazi u vojsci u Nišu. Ksenija to vidi i kao priliku da se Žac zbliži s Dominikom. Mediji svakodnevno izvješćuju o zdravstvenom stanju oboljelog predsjednika Tita. Ta se situacija odražava i na napeto stanje u vojarnama. Kipova jedinica dobiva tako iznenadnu naredbu za odlazak na teren. Kipo ne uspijeva o tome obavijestiti svoje u Zagrebu, pa smišlja mali štos kako bi se vratio u vojarnu, no na putu od Jelašničke klisure do Niša stvari će se, zahvaljujući jednom cinkarošu i razgovoru o Titovoj bolesti, dodatno zakomplicirati. U Jurino poduzeće došli su, pak, poslovni partneri iz Njemačke, među kojima je i posebno mu simpatična voditeljica marketinga Steffi, no sve to ne sviđa se bivšem partizanu Mišku koji pijan kreće u još jednu borbu protiv okupatora.

Jedan šumarak u kojem se godinama odlagao poliesterski otpad umjetnica Renata Ladović Meštrović prepoznaje kao park skulptura. Taj distopijski krajolik rječito govori o našem odnosu prema okolišu, no umjetnica ga, osim kao znak naše nebrige prema prirodi i ekološke katastrofe, vidi i kao ready made izrazitih skulpturalnih kvaliteta. Zanimljivo joj je, osim toga, kako isti komadi plastike promjenom konteksta u kojem ga promatramo (na izložbi ili u šumi) doživljavamo kao umjetničko djelo ili tek kao glomazni otpad.

Uz Simfonijski orkestar HRT-a i maestra Pascala Rophéa tumačila je Četiri posljednje pjesme Richarda Straussa te stihove u posljednjem stavku Četvrte simfonije Gustava Mahlera. Program je otvorila skladba Chronostasis Vjekoslava Nježića, skladatelja koji je potekao iz klase Stanka Horvata na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te pripada plodnoj srednjoj generaciji hrvatskih suvremenih skladatelja. Prije dvadeset godina, na Muzičkom biennalu Zagreb, praizvedena je navedena skladba, koja se bavi, kako je tada pojasnio autor, manipulacijom našim subjektivnim osjećajem protoka vremena, pri čemu je ovdje riječ o suživotu gudačkog ansambla i elektroničke vrpce. Članovi Simfonijskog orkestra HRT-a i maestro Pascal Rophé time su ujedno autoru čestitali 50. rođendan.

U filmu nije samo prikazan Krležin život i djelo, nego odnos publike i kritike prema njemu i njegovom djelu nakon smrti. Dokumentarni film o Krleži sastoji se od tri dijela.

Prvi dio je Krležino djelo. To je razdoblje Krležina života do osnutka Leksikografskog zavoda, koji je osnovao sam Krleža 1951. godine. Tada su nastala sva Krležina važna djela: Legende, ciklus Glembajevih, romani Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Balade Petrice Kerempuha. Krleža i Tito susreću se u Šestinama pred Drugi svjetski rat. Rat Krleža proživljava izoliran od svih.

Drugi dio filma je Krleža na kraju puta. U tom dijelu je susret Krleže s filmom i televizijom. Nastaju djela: Deklaracija o jeziku, Zastave.

U trećem je dijelu filma tema Krleža danas. Snimljene su izvedbe Krležinih djela: Glembajevi u Beogradu i Zagrebu, Europa danas u Mariboru.

O Krleži i njegovom djelu i životu u filmu govore Krležini suvremenici kao i poznavatelji njegova djela: Predrag Matvejević, Zdravko Zima, Boris Senker, Krešimir Nemec, Georgij Paro, Ante Stamać, Tonko Maroević, Josip Vaništa i dr.

Uz Simfonijski orkestar HRT-a i maestra Pascala Rophéa tumačila je Četiri posljednje pjesme Richarda Straussa te stihove u posljednjem stavku Četvrte simfonije Gustava Mahlera. Program je otvorila skladba Chronostasis Vjekoslava Nježića, skladatelja koji je potekao iz klase Stanka Horvata na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te pripada plodnoj srednjoj generaciji hrvatskih suvremenih skladatelja. Prije dvadeset godina, na Muzičkom biennalu Zagreb, praizvedena je navedena skladba, koja se bavi, kako je tada pojasnio autor, manipulacijom našim subjektivnim osjećajem protoka vremena, pri čemu je ovdje riječ o suživotu gudačkog ansambla i elektroničke vrpce. Članovi Simfonijskog orkestra HRT-a i maestro Pascal Rophé time su ujedno autoru čestitali 50. rođendan.

U Istri postoji približno 140 lokaliteta na kojima se nalaze freske, od velikih i raskošnih do pojedinačnih scena i sitnih fragmenata. Prve freske u Istri naslikane su na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće dok zlatno doba oslikavanja sakralnih objekata počinje u 11. stoljeću i traje sve do 16. stoljeća.

Prizori su snimljeni u crkvama u Balama, Božjemu polju, Vižinadi, Bermu, Batvačima, Dvigradu, Kanfanaru, Lovranu, Humu, Roču, Draguću, Oprtlju, Lindaru, Vodnjanu, Poreču, Puli, Sv. Lovreču, Svetvinčentu, Kloštru iznad Lima, Žminju i Peroju.