Prvo izdanje našeg najstarijeg festivala popularne glazbe održano je 1953., samo dvije godine nakon Sanrema. Od prve pobjedničke pjesme Ta tvoja ruka mala autora Ljube Kuntarića do danas, festival je nezaobilazno mjesto domaćeg glazbenog stvaralaštva, a neke od pjesama našle su svoje mjesto među klasicima hrvatske pop, rock i zabavne pjesmarice. Uredništvo festivala je odabralo ove godine 18 novih pjesama. Nastupaju: Gina, Saša Lozar, Elvis Sršen, Pravila Igre, Antonia Dora, Amir Kazić Leo, Marko Kutlić, Nikolina Tomljanović feat. Tonka, Ivan Ive Županović, Leteći odred, Tedi Spalato, Mateo Pilat, The Splitters, Albina i Đana, Feminnem ft. Alejuandro Buendija, Neno Belan & Fiumens, Mia Dimšić i Lea Dekleva & Chord Company.
Ove je godine festivalski show program posvećen skladatelju, pjevaču, saksofonistu, dugogodišnjem umjetničkom direktoru Zagrebačkog festivala te kralju evergreena Dragi Dikliću. Nakon prošlogodišnjih dobitnika, Alfija Kabilja i Ivice Krajača, direkcija festivala i HDS-a, na ovaj način odaju priznanje Dikliću koji je već desetljećima sinonim za naš najstariji festival popularne glazbe. U izvedbi njegovih mlađih kolega čuti ćete Opet si plakala, Još samo večeras i Zagreb je najljepši grad.
Pjesme 70. Zagrebačkog festivala zaplovile su radijskim eterom 20. veljače, a nasljednika prošlogodišnjih pobjednika, zagrebačkog benda Detour, saznajemo 17. ožujka, uz izravan televizijski prijenos.
Mnogi ljudi ne vole svoj posao.Mnogi gunđaju i preko volje svako jutro ustaju i ponovno započinju svoj radni dan. Ali Tonija, Ivan, Marina, Ivica i Mateja jedva čekaju da prođe vikend i da mogu u ponedjeljak rano ustati, spremiti se i sami krenuti na posao. Jednostavno, vole raditi, vole svoje kolege na poslu i ništa im nije teško.
Kakvi su to mladi ljudi od kojih bismo mogli naučiti puno o vrijednosti rada i poštivanju kolega, otkriva ovaj dokumentarni film.
Veliko onečišćenje u otpadnim vodama industrijske zona u Donjoj Dubravi.
Strane zelene vijesti: međunarodni ugovor o zaštiti otvorenog mora, odroni i klimatske promjene na normandijskim liticama, suša u Italiji, prvo britansko postrojenje za hvatanje ugljikovog dioksida.
U Kninu je održan sajam Razmjenjuj, doniraj, recikliraj!
Nedavno se Hrvatska pridružila Globalnom informacijskom sustavu o bioraznolikosti.
Čut ćemo i o cijenama i prodaji e-vozila u Hrvatskoj.
Prvo izdanje našeg najstarijeg festivala popularne glazbe održano je 1953., samo dvije godine nakon Sanrema. Od prve pobjedničke pjesme Ta tvoja ruka mala autora Ljube Kuntarića do danas, festival je nezaobilazno mjesto domaćeg glazbenog stvaralaštva, a neke od pjesama našle su svoje mjesto među klasicima hrvatske pop, rock i zabavne pjesmarice. Uredništvo festivala je odabralo ove godine 18 novih pjesama. Nastupaju: Gina, Saša Lozar, Elvis Sršen, Pravila Igre, Antonia Dora, Amir Kazić Leo, Marko Kutlić, Nikolina Tomljanović feat. Tonka, Ivan Ive Županović, Leteći odred, Tedi Spalato, Mateo Pilat, The Splitters, Albina i Đana, Feminnem ft. Alejuandro Buendija, Neno Belan & Fiumens, Mia Dimšić i Lea Dekleva & Chord Company.
Ove je godine festivalski show program posvećen skladatelju, pjevaču, saksofonistu, dugogodišnjem umjetničkom direktoru Zagrebačkog festivala te kralju evergreena Dragi Dikliću. Nakon prošlogodišnjih dobitnika, Alfija Kabilja i Ivice Krajača, direkcija festivala i HDS-a, na ovaj način odaju priznanje Dikliću koji je već desetljećima sinonim za naš najstariji festival popularne glazbe. U izvedbi njegovih mlađih kolega čuti ćete Opet si plakala, Još samo večeras i Zagreb je najljepši grad.
Pjesme 70. Zagrebačkog festivala zaplovile su radijskim eterom 20. veljače, a nasljednika prošlogodišnjih pobjednika, zagrebačkog benda Detour, saznajemo 17. ožujka, uz izravan televizijski prijenos.
Mnogi ljudi ne vole svoj posao.Mnogi gunđaju i preko volje svako jutro ustaju i ponovno započinju svoj radni dan. Ali Tonija, Ivan, Marina, Ivica i Mateja jedva čekaju da prođe vikend i da mogu u ponedjeljak rano ustati, spremiti se i sami krenuti na posao. Jednostavno, vole raditi, vole svoje kolege na poslu i ništa im nije teško.
Kakvi su to mladi ljudi od kojih bismo mogli naučiti puno o vrijednosti rada i poštivanju kolega, otkriva ovaj dokumentarni film.
Veliko onečišćenje u otpadnim vodama industrijske zona u Donjoj Dubravi.
Strane zelene vijesti: međunarodni ugovor o zaštiti otvorenog mora, odroni i klimatske promjene na normandijskim liticama, suša u Italiji, prvo britansko postrojenje za hvatanje ugljikovog dioksida.
U Kninu je održan sajam Razmjenjuj, doniraj, recikliraj!
Nedavno se Hrvatska pridružila Globalnom informacijskom sustavu o bioraznolikosti.
Čut ćemo i o cijenama i prodaji e-vozila u Hrvatskoj.
Prvo izdanje našeg najstarijeg festivala popularne glazbe održano je 1953., samo dvije godine nakon Sanrema. Od prve pobjedničke pjesme Ta tvoja ruka mala autora Ljube Kuntarića do danas, festival je nezaobilazno mjesto domaćeg glazbenog stvaralaštva, a neke od pjesama našle su svoje mjesto među klasicima hrvatske pop, rock i zabavne pjesmarice. Uredništvo festivala je odabralo ove godine 18 novih pjesama. Nastupaju: Gina, Saša Lozar, Elvis Sršen, Pravila Igre, Antonia Dora, Amir Kazić Leo, Marko Kutlić, Nikolina Tomljanović feat. Tonka, Ivan Ive Županović, Leteći odred, Tedi Spalato, Mateo Pilat, The Splitters, Albina i Đana, Feminnem ft. Alejuandro Buendija, Neno Belan & Fiumens, Mia Dimšić i Lea Dekleva & Chord Company.
Ove je godine festivalski show program posvećen skladatelju, pjevaču, saksofonistu, dugogodišnjem umjetničkom direktoru Zagrebačkog festivala te kralju evergreena Dragi Dikliću. Nakon prošlogodišnjih dobitnika, Alfija Kabilja i Ivice Krajača, direkcija festivala i HDS-a, na ovaj način odaju priznanje Dikliću koji je već desetljećima sinonim za naš najstariji festival popularne glazbe. U izvedbi njegovih mlađih kolega čuti ćete Opet si plakala, Još samo večeras i Zagreb je najljepši grad.
Pjesme 70. Zagrebačkog festivala zaplovile su radijskim eterom 20. veljače, a nasljednika prošlogodišnjih pobjednika, zagrebačkog benda Detour, saznajemo 17. ožujka, uz izravan televizijski prijenos.
Mnogi ljudi ne vole svoj posao.Mnogi gunđaju i preko volje svako jutro ustaju i ponovno započinju svoj radni dan. Ali Tonija, Ivan, Marina, Ivica i Mateja jedva čekaju da prođe vikend i da mogu u ponedjeljak rano ustati, spremiti se i sami krenuti na posao. Jednostavno, vole raditi, vole svoje kolege na poslu i ništa im nije teško.
Kakvi su to mladi ljudi od kojih bismo mogli naučiti puno o vrijednosti rada i poštivanju kolega, otkriva ovaj dokumentarni film.
Zanimljiv i neobičan poslovni model doveo je do uspjeha. Traže ga svi, od umirovljenika pa do Versacea, Jean-Paul Gaultiera, Svjetskog ekonomskog foruma, Njemačkog parlamenta....
Kišobran je primitivna mehanička naprava koju uvijek jeftinije i brže masovno mogu proizvesti Kinezi. Kako na takvom proizvodu u Hrvatskoj graditi vlastiti poslovni model i zašto? Djeluje kao prilično suicidalna poslovna ideja. A ipak, kao poduzetnički pothvat i firma traju tridesetak godina, šire poslovanje, i dobivaju nagrade za održivo poslovanje, socijalnu inkluziju te izvoze više od 70% svojih proizvoda. A imaju i vlastiti projekt konfigurator kojim se i vi sami možete okušati kao poduzetnik.
Gost emisije je direktor Hrvatskog kišobrana Marin Rogić.
U ovoj emisiji predstavljamo vam znanost s potpisom prof. dr. sc. Jelke Pleadin.
Zanimljiv i neobičan poslovni model doveo je do uspjeha. Traže ga svi, od umirovljenika pa do Versacea, Jean-Paul Gaultiera, Svjetskog ekonomskog foruma, Njemačkog parlamenta....
Kišobran je primitivna mehanička naprava koju uvijek jeftinije i brže masovno mogu proizvesti Kinezi. Kako na takvom proizvodu u Hrvatskoj graditi vlastiti poslovni model i zašto? Djeluje kao prilično suicidalna poslovna ideja. A ipak, kao poduzetnički pothvat i firma traju tridesetak godina, šire poslovanje, i dobivaju nagrade za održivo poslovanje, socijalnu inkluziju te izvoze više od 70% svojih proizvoda. A imaju i vlastiti projekt konfigurator kojim se i vi sami možete okušati kao poduzetnik.
Gost emisije je direktor Hrvatskog kišobrana Marin Rogić.
U ovoj emisiji predstavljamo vam znanost s potpisom prof. dr. sc. Jelke Pleadin.
Zanimljiv i neobičan poslovni model doveo je do uspjeha. Traže ga svi, od umirovljenika pa do Versacea, Jean-Paul Gaultiera, Svjetskog ekonomskog foruma, Njemačkog parlamenta....
Kišobran je primitivna mehanička naprava koju uvijek jeftinije i brže masovno mogu proizvesti Kinezi. Kako na takvom proizvodu u Hrvatskoj graditi vlastiti poslovni model i zašto? Djeluje kao prilično suicidalna poslovna ideja. A ipak, kao poduzetnički pothvat i firma traju tridesetak godina, šire poslovanje, i dobivaju nagrade za održivo poslovanje, socijalnu inkluziju te izvoze više od 70% svojih proizvoda. A imaju i vlastiti projekt konfigurator kojim se i vi sami možete okušati kao poduzetnik.
Gost emisije je direktor Hrvatskog kišobrana Marin Rogić.
U ovoj emisiji predstavljamo vam znanost s potpisom prof. dr. sc. Jelke Pleadin.
U filmu sudjeluju arhitekti Attilio Krizmanić i Branko Bratković, fotograf Hassan Abdelghani i istraživač Josip Vretenar. Sve su to ljubitelji austrougarske povijesti grada Pule, koji na svoj način upotpunjuju šaroliku sliku današnjice svojim umjetničkim i znanstvenim radom. Alternativa je također sinonim za Pulu, pa se u filmu pojavljuju i subkulturni pojedinci koji na austrougarskim tvrđavama priređuju glazbene festivale. Čini se da slavna povijest inspirira Puljane da budu aktivni sudionici u svome društvu i tako sačuvaju tradiciju od propadanja i zaborava.
U filmu sudjeluju arhitekti Attilio Krizmanić i Branko Bratković, fotograf Hassan Abdelghani i istraživač Josip Vretenar. Sve su to ljubitelji austrougarske povijesti grada Pule, koji na svoj način upotpunjuju šaroliku sliku današnjice svojim umjetničkim i znanstvenim radom. Alternativa je također sinonim za Pulu, pa se u filmu pojavljuju i subkulturni pojedinci koji na austrougarskim tvrđavama priređuju glazbene festivale. Čini se da slavna povijest inspirira Puljane da budu aktivni sudionici u svome društvu i tako sačuvaju tradiciju od propadanja i zaborava.
U filmu sudjeluju arhitekti Attilio Krizmanić i Branko Bratković, fotograf Hassan Abdelghani i istraživač Josip Vretenar. Sve su to ljubitelji austrougarske povijesti grada Pule, koji na svoj način upotpunjuju šaroliku sliku današnjice svojim umjetničkim i znanstvenim radom. Alternativa je također sinonim za Pulu, pa se u filmu pojavljuju i subkulturni pojedinci koji na austrougarskim tvrđavama priređuju glazbene festivale. Čini se da slavna povijest inspirira Puljane da budu aktivni sudionici u svome društvu i tako sačuvaju tradiciju od propadanja i zaborava.
Dramaturg: Mislav Brumec
Ton: Mladen Šiklić
Maska: Irena Hadrović
Specijalni efekti: Branko Repalust.
