Uređaj norveškog znanstvenika Pera Gislea Djupeslanda za davanje lijekova kroz nos donosi olakšanje milijunima oboljelih od migrene i ima potencijala za liječenje bolesti mozga. Njegovo iskustvo kao specijalista otorinolaringologije nadahnulo ga je da izumi revolucionarni sustav koji koristi naš prirodni mehanizam disanja za brzo i učinkovito unošenje lijekova.
Odabrala: Mira Vočinkić.
Susret s dobitnikom najprestižnije kanadske znanstvene nagrade Igorom Štagljarom koji radi u Institutu u Torontu, u zgradi u kojoj je radilo 11 nobelovaca. Kanadski akademici dolaze na posao u kratkim hlačama, a Štagljarevu nagradu od 650.000 dolara komentiraju: On će Kanadi vratiti puno više! Sretni smo što je došao..
Kanadska ovogodišnja nacionalna prvakinja u karateu je policajka hrvatskog podrijetla, nositeljica crnog pojasa trećeg dana.
S kamerom u novoj, najvećoj hrvatskoj crkvi u Kanadi, u Norvalu. Što smeta Hrvatima u iseljeništvu?
Reporter: Goran Milić.
Ova desetodijelna dokumentarna serija gledateljima nastoji približiti upravo taj najduži dan u životu voditelja alkarske ergele, kontrolora leta, kuhara, organizatorice vjenčanja, pirotehničara, arhitekta, smetlara, voditelja vukovarskog kupališta, kazališnog redatelja i modne dizajnerice.
Uvjerit ćete se da svako zanimanje ima svoje posebnosti, ali da im je svima zajednička potreba za voljom, znanjem i ljubavlju prema svom poslu.
Najduži dan je serija koja slavi ljudski rad i znanje u svim njihovim oblicima.
1. epizoda
Dvadeset i četiri godine nakon pada grada ratne rane u Vukovaru i dalje se osjećaju. Rat i njegove posljedice, nestabilna politička situacija, međunacionalne tenzije, nezaposlenost i veliki odljev mladih u inozemstvo uobičajene su teme kojima se bave mediji kada pišu o Vukovaru.
No, Vukovar je puno više od toga. To je grad usred ravnice, nepreglednih polja i vinograda i Dunava, druge najveće rijeke u Europi. Upravo su Dunav i njegovi otoci - ade - to što Vukovar čini posebnim.
Što Dunav i Vukovarska ada, mali otok preko puta centra grada, znači za Vukovarce, vrlo dobro zna Ivica Franić - Srna, vukovarski branitelj i umirovljeni pripadnik HV-a. Zato i je kao predsjednik Športsko-ribolovne udruge Dunav, najbrojnije vukovarske udruge, zajedno sa svojim članovima prije 9 godina samoinicijativno očistio otok od raslinja i smeća i ponovno ga pretvorio u omiljeno gradsko kupalište.
Tijekom 8 godina članovi ŠRU Dunav od Vukovarske ade napravili su kupalište koje za vrijeme ljetne sezone zna ugostiti i više tisuća ljudi iz cijele Slavonije, pa i šire.
Posao je to koji ne bi mogli lako obavljati ni profesionalci.
Ivicu Franića Srnu i njegove prijatelje pratili smo na samom kraju sezone, koja bi, da se Vukovar nalazi u turističkoj zoni, bila okarakterizirana kao ona koja je srušila rekorde posjećenosti...
Nakon višegodišnjeg terenskog i arhivskog istraživanja i proučavanja slika razasutih po samostanima i crkvama u gradovima Slavonije, ali i onih u Bosni i Hercegovini, Vojvodini i mađarskom dijelu Baranje, može se reći da između osječkog slikara Paulusa Antoniusa Sensera, Paulusa iz Pečuha i anonimnog autora brojnih nepotpisanih slika postoji veza, odnosno da je riječ o istoj osobi.
On je čuvar narodnoga blaga, on je znanstvenik koji istražuje interreligijska mjesta na tlu Bosne i Hercegovine, on je čovjek kojem je narod na prvom mjestu, on je duhovnik koji teži sav svoj život biti u prisutnosti Krista. Dokumentarni filmski portret oca Zvonka Martića podsjetit će nas na pravi smisao zapovijedi koja govori kako treba ljubiti bližnjega koji je drugi i drugačiji jer njegov protagonist taj smisao svjedoči iz dana u dan svojim životom i djelovanjem.
Snimatelji: Tomislav Trumbetaš i Davor Borić
Tonski snimatelj: Krunoslav Ljubanović
Montažerka: Anita Jovanov
Stručni suradnik: Vido Bagur
Scenaristi: Davor Borić i Ljiljana Šišmanović
Redatelj: Davor Borić
Urednica: Ljiljana Šišmanović.
Uređaj norveškog znanstvenika Pera Gislea Djupeslanda za davanje lijekova kroz nos donosi olakšanje milijunima oboljelih od migrene i ima potencijala za liječenje bolesti mozga. Njegovo iskustvo kao specijalista otorinolaringologije nadahnulo ga je da izumi revolucionarni sustav koji koristi naš prirodni mehanizam disanja za brzo i učinkovito unošenje lijekova.
Odabrala: Mira Vočinkić.
Ova desetodijelna dokumentarna serija gledateljima nastoji približiti upravo taj najduži dan u životu voditelja alkarske ergele, kontrolora leta, kuhara, organizatorice vjenčanja, pirotehničara, arhitekta, smetlara, voditelja vukovarskog kupališta, kazališnog redatelja i modne dizajnerice.
Uvjerit ćete se da svako zanimanje ima svoje posebnosti, ali da im je svima zajednička potreba za voljom, znanjem i ljubavlju prema svom poslu.
Najduži dan je serija koja slavi ljudski rad i znanje u svim njihovim oblicima.
1. epizoda
Dvadeset i četiri godine nakon pada grada ratne rane u Vukovaru i dalje se osjećaju. Rat i njegove posljedice, nestabilna politička situacija, međunacionalne tenzije, nezaposlenost i veliki odljev mladih u inozemstvo uobičajene su teme kojima se bave mediji kada pišu o Vukovaru.
No, Vukovar je puno više od toga. To je grad usred ravnice, nepreglednih polja i vinograda i Dunava, druge najveće rijeke u Europi. Upravo su Dunav i njegovi otoci - ade - to što Vukovar čini posebnim.
Što Dunav i Vukovarska ada, mali otok preko puta centra grada, znači za Vukovarce, vrlo dobro zna Ivica Franić - Srna, vukovarski branitelj i umirovljeni pripadnik HV-a. Zato i je kao predsjednik Športsko-ribolovne udruge Dunav, najbrojnije vukovarske udruge, zajedno sa svojim članovima prije 9 godina samoinicijativno očistio otok od raslinja i smeća i ponovno ga pretvorio u omiljeno gradsko kupalište.
Tijekom 8 godina članovi ŠRU Dunav od Vukovarske ade napravili su kupalište koje za vrijeme ljetne sezone zna ugostiti i više tisuća ljudi iz cijele Slavonije, pa i šire.
Posao je to koji ne bi mogli lako obavljati ni profesionalci.
Ivicu Franića Srnu i njegove prijatelje pratili smo na samom kraju sezone, koja bi, da se Vukovar nalazi u turističkoj zoni, bila okarakterizirana kao ona koja je srušila rekorde posjećenosti...
Kemijski inženjeri Robert N. Grass i Wendelin Stark razvili su otpornu metodu pohrane podataka koja uključuje kodiranje digitalnih podataka na niti DNK i njihovu pohranu unutar zaštitnih čestica stakla. Ta se metoda može upotrebljavati za primjenu DNK markera na proizvode, što omogućuje traženje podrijetla u cijelom opskrbnom lancu, kao i za štićenje podataka od propadanja tisućama godina.
Odabrala: Mira Vočinkić.
Provincija s velikom katoličkom tradicijom, s najvećom bazilikom u zapadnoj hemisferi, ali sa sve praznijim crkvama. Zašto se u Quebecu svi sele 1. srpnja? Najveći jazz festival na svijetu je u Montrealu.
Reporter: Goran Milić.
Serijal je sniman na autentičnim lokalitetima u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Kroz igrane i dokumentarne prizore svake epizode vode nas povjesničari i vodeći ljudi pojedinih redova.
---
1. epizoda:
Epizoda prati život svetog Benedikta, zaštitnika Europe, koji je organizirao redovnički život na zapadu Europe. Njegov život pratimo kroz okolnosti Italije šestog stoljeća, kada, na ruševinama Rimskog Carstva, propada gotska država i istočnorimski car Justinijan vraća Italiju pod svoju vlast. I Justinijanovo vrijeme prolazi, ali benediktinski red trajno određuje kulturne okvire novog doba - srednjeg vijeka.
Kemijski inženjeri Robert N. Grass i Wendelin Stark razvili su otpornu metodu pohrane podataka koja uključuje kodiranje digitalnih podataka na niti DNK i njihovu pohranu unutar zaštitnih čestica stakla. Ta se metoda može upotrebljavati za primjenu DNK markera na proizvode, što omogućuje traženje podrijetla u cijelom opskrbnom lancu, kao i za štićenje podataka od propadanja tisućama godina.
Odabrala: Mira Vočinkić.
Iako su ratna razaranja 1991. neshvatljivom brutalnošću prekinula ustaljeni red i život grada, treba doći u Vukovar i vidjeti taj skladni amalgam tradicije i suvremenosti.
On je čuvar narodnoga blaga, on je znanstvenik koji istražuje interreligijska mjesta na tlu Bosne i Hercegovine, on je čovjek kojem je narod na prvom mjestu, on je duhovnik koji teži sav svoj život biti u prisutnosti Krista. Dokumentarni filmski portret oca Zvonka Martića podsjetit će nas na pravi smisao zapovijedi koja govori kako treba ljubiti bližnjega koji je drugi i drugačiji jer njegov protagonist taj smisao svjedoči iz dana u dan svojim životom i djelovanjem.
Snimatelji: Tomislav Trumbetaš i Davor Borić
Tonski snimatelj: Krunoslav Ljubanović
Montažerka: Anita Jovanov
Stručni suradnik: Vido Bagur
Scenaristi: Davor Borić i Ljiljana Šišmanović
Redatelj: Davor Borić
Urednica: Ljiljana Šišmanović.
Njemački kemičari Christoph Gürtler, Walter Leitner i ekipa pioniri su tehnike iskorištavanja CO₂ kao građe za proizvodnju plastike, smanjenje potrošnje energije i recikliranje otpadnog CO₂. Njihov je rad riješio desetljetni problem i utire put održivijoj proizvodnji.
Odabrala: Mira Vočinkić.
Budući da se u Stockholmu od 20. do 23. lipnja 2022. godine održavalo plenarno zasjedanje Međunarodnoga saveza za sjećanje na Holokaust (International Holocaust Remembrance Alliance - IHRA), s profesoricom Naidom-Michal Brandl razgovaramo o tome što je to IHRA, o plenarnon zasjedanje Međunarodnoga saveza za sjećanje na Holokaust u Stockholmu prošloga tjedna, o hrvatskom predsjedavanju IHRA-om 2023., o tome koji su to projekti razvoja obrazovanja, istraživanja i očuvanja sjećanja na Holokaust, pomlađivanju IHRA-e mladim ekspertima, Goldsteinovoj optužbi za revizionizam, o problemu restitucije židovske imovine, o pisanju knjige o Zagrebu kao studiji slučaja: mapiranje židovske zajednice u gradu i njene imovine, o kompliciranoj proceduri dobivanja državljanstva, o situaciji židovske zajednice u Hrvatskoj i poticanje židovskog života, o knjizi o Židovima u Hrvatskoj od 1944./5. do 1952., o istraživanju preživljavanje Holokausta u Zagrebu za vrijeme NDH, proslavi deset godina judaistike zagrebačkog Sveučilišta, te o antisemitizmu u Hrvatskoj danas.
Autor: Romano Bolković
Urednica: Slavica Babić
.
Urednik: Ivica Đuzel.
Njemački kemičari Christoph Gürtler, Walter Leitner i ekipa pioniri su tehnike iskorištavanja CO₂ kao građe za proizvodnju plastike, smanjenje potrošnje energije i recikliranje otpadnog CO₂. Njihov je rad riješio desetljetni problem i utire put održivijoj proizvodnji.
Odabrala: Mira Vočinkić.
