RTS Nauka
06:01
Kina, pekinška opera: Otpor
06:50
Moravska Srbija: Lazarev grad
07:16
Srpski junaci srednjeg veka: Lazar Hrebeljanović, prvi deo
07:43
Nauka je u modi: Slavenko Terzić
08:10
Beogradsko blago: Muzej Nikole Tesle, 2. deo
08:23
Kulturna baština Srbije: Slikar zavičaja
08:47
LAB-TV minijatura: Mileva, mi smo stena
09:00
Gradovi budućnosti: Vertikalne farme
09:53
Nauka kroz priče: Nuklearna budućnost
10:00
Život uz reku Mekong: Večni festival
10:47
Pitajte prirodu: 5. emisija
11:00
Fotografski činovi iz 1968.
11:53
Nauka 50: Jezik
12:20
Nauka u pokretu: Svetovi veštačke inteligencije
12:46
Beogradsko blago: Muzej Nikole Tesle, 2. deo
13:00
Gradovi budućnosti: Vertikalne farme
13:52
Svet i nauka
13:56
Promis: U ime građana
14:08
Moja draga prijateljica nauka: Majkl Hol
14:30
Edu global
14:55
Svet i nauka
15:00
Život uz reku Mekong: Večni festival
15:48
Dobro je ... dobro je znati: O operacijama mistralnog zaliska
16:18
LAB-TV minijatura: Mileva, mi smo stena
16:29
Arhitektura danas: Kulturno nasleđe
17:00
Fotografski činovi iz 1968.
17:53
Eko minijature: Podzemne tajne,1 .em
18:00
Velike tehnološe izume druge polovine devetnaestog veka Srbija je prihvatala veoma brzo. Deset godina posle njegove prve primene, 1855. uveden je telegraf. Godine 1882. kralj Milan je lično potpisao koncesiju za uvođenje telefona Panti Mihajloviću, a iste godine u Narodnom pozorištu zasvetlela je prva električna sijalica.... Zahvaljujući telegrafu, otvoren je put za školovanje i zapošljavanje žena u državnim službama. U prvu Poštansko-telegrafsku školu upisano je 1891. godine 76 učenica. Gradonačelnik Beograda dr Vlada Đorđević, formirao je 1884. godine komisiju koja će presuditi koje osvetljenje treba da bude uvedeno u Beogradu: gasno ili električno. Dva velika imena naše nauke, hemičar dr Marko Leko i inženjer Đorđe Stanojević, povešće polemiku koja je i danas uzor metodičnog sučeljavanja argumenata. Zalaganje Đorđa Stanojevića odneće prevagu. Beograd je tako posle Barselone postao drugi grad u Evropi sa električnim uličnim osvetljenjem.
18:30
Zelena energija Srbije: Biomasa
18:58
Svet i nauka
19:00
Kako Kina funkcioniše: Prva emisija
19:45
Jezičke nedoumice: Iskašljivač, iskašljavač
19:48
Dobro je ... dobro je znati: O operacijama mistralnog zaliska
20:19
Pčele su insekti bez kojih bi ljudska vrsta nestala sa lica zemlje.... Serijal Skriveni svet pčela na kanalu RTS Nauka govori o važnosti i raznovrsnosti pčela i o njihovoj genetici, otkrivajući nam mesta na kojima ih možemo videti i način na koji se pčele orijentišu u prostoru. Svakako je najvažnije traganje za odgovorom na pitanje kako čovek ugrožava insekte od kojih mu zavisi opstanak i na koji način to može da se promeni. Sagovornici ističu da od pčela zavisi oprašivanje oko 35 odsto biljaka koje ljudi koriste u ishrani, što znači da su za svaki naš treći zalogaj zaslužne pčele a suština je u tome da nijedna tehnologija ne može obaviti posao koji za čovečanstvo obavljaju ovi insekti. Ukoliko nastavimo da ugrožavamo njihov opstanak, kvalitet naše ishrane, kao i naše zdravlje, biće osetno lošiji.
20:24
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika,2
20:50
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
21:00
Porodična mreža: Digitalno nasilje
21:26
Svet i nauka
21:30
Kratka istorija čovečanstva: Industrijska revolucija i moderno ratovanje
22:23
Velikani srpske Vojvodine: Žarko Miladinović
23:50
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
00:00
Zelena energija Srbije: Biomasa
00:28
Priče o običnom: Novčanik
00:30
Porodična mreža: Digitalno nasilje
00:56
Jezičke nedoumice: Iskašljivač, iskašljavač
01:00
Hrana okuplja porodicu, daje utehu i okrepljenje. Za trpezom čak i posuđe ima svoje značenje.... Kako hrana prenosi ljubav i zašto na porodičnim okupljanjima u Kini svako ima svoje mesto za stolom.
01:48
Dobro je ... dobro je znati: O operacijama mistralnog zaliska
02:18
Privredna istorija Srbije: Telegraf, telefon i elektrika
02:46
Gotovo tri veka Srbi su bili čuvari granice ugarske i austrougarske carevine na teritoriji današnje Vojvodine.... Najčuvenija i najjača vojna formacija Austrougarske monarhije bili su šajkaši, koje su nazivali i „vukovi sa Dunava jer su bili strah i trepet na Dunavu, Tisi i Savi. Šajkaši su na tim rekama bili brana hrišćanstva i živi zid Osmanlijama. Dok su u Banatu i Bačkoj, šajkaši vodenu granicu branili svojim brodovima zvanim šajke, Sremci, koji su takođe bili graničari, vojnu granicu branili su sa svojim konjima koji su im bili ne samo saborci, saputnici već i sapatnici. Konji su i drugim Vojvođanima bili najveća uzdanica ne samo u ratu, već i u radu jer su sa njima obavljali najveći deo poslova na njivi i u domaćinstvu. Do 1955. godine u Vojvodini je bilo čak 285.000 konja. Oktanske bedevije, traktori i kombajni isterali su konje iz vojvođanskih atara, a parni i električni mlinovi istisnuli su vetrenjače, kojih je samo u Banatu bilo 280. Vreme je samlelo vetrenjače kao i đeram čija se škripa sve ređe čuje na vojvođanskim salašima, na kojima se još uvek mogu sresti guske koje su mnogima bile spas u gladnim godinama, a uz to su im obezbeđivale najfiniju i najmekšu postelju, jastuke i jorgane punjene perjem. Još jedno od obeležja Vojvodine su kibicfensteri, prozori izbačeni iz ravni fasade, kroz koje se moglo gledati, odnosno kibicovati ne samo pravo, već i levo i desno. Kibicfensteri su služili frajlama za tajno kibicovanje, a za ono javno služile su klupe ispred kuća u vojvođanskim sokacima i šorovima. Do pojave radija, televizije i interneta na te klupe su se slivale sve važne informacije, ne samo iz sela, već i iz celog sveta. Na tim klupama se često isprobavala tek ispečena rakija i još više vino. Sremci iz vinskog, kao i oni iz drugih krajeva Srema, nisu mogli bez vina, dok oni iz gospodskog ili ruzmarinskog Srema nisu mogli bez bermeta. Postojbina bermeta su Sremski Karlovici, koji su u vreme Marije Terezije dobili privilegovani status. Zahvaljujući baš tom vinu, aromatizovanom sa 70 lekovitih trava, kao i ausbruhu koji je služio kao lek. I jedno i drugo vino danas proizvodi porodica Živanović iz Sremskih Karlovaca. U ovoj gotovo najstarijoj vinogradarskoj i vinarskoj porodici u Sremskim Karlovcima, čija vina leže u lagumima, starim dva i po veka, u kojima je plemenita plesan ovenčala boce bermeta i ausbruha. Urednik emisije je Branko Stanković.
03:11
Kulturna baština Srbije: Zasavica
03:38
Nauka je u modi: Jovan Hadži Đokić
04:03
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
04:13
Privredna istorija Srbije: Telegraf, telefon i elektrika
04:41
Dobro je ... dobro je znati: O operacijama mistralnog zaliska
05:11
Kulturna baština Srbije: Zasavica
05:37
Nauka je u modi: Jovan Hadži Đokić
06:02
Edu global
06:26
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika,2
06:51
Privredna istorija Srbije: Telegraf, telefon i elektrika
07:20
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
07:30
Dobro je ... dobro je znati: O operacijama mistralnog zaliska
08:00
Zalogaj Kine: Domaća kuhinja
08:49
Velikani srpske Vojvodine: Žarko Miladinović
08:55
Svet i nauka
09:00
Kako Kina funkcioniše: Prva emisija
09:46
Novi srpski umovi: Veštačka inteligencija u medicini
10:00
Kratka istorija čovečanstva: Industrijska revolucija i moderno ratovanje
10:51
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
11:00
Spremni za budućnost: Peta emisija
11:27
Velikani srpske Vojvodine: Žarko Miladinović
11:34
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika,2
12:00
RTS ordinacija
12:55
Svet i nauka
13:00
Kulturna baština Srbije: Zasavica
13:27
Priče o običnom: Novčanik
13:30
Zelena energija Srbije: Biomasa
13:57
Svet i nauka
14:00
Kako Kina funkcioniše: Prva emisija
14:47
Novi srpski umovi: Veštačka inteligencija u medicini
15:00
Kratka istorija čovečanstva: Industrijska revolucija i moderno ratovanje
15:51
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
16:00
Spremni za budućnost: Peta emisija
16:27
Priče o običnom: Novčanik
16:30
Nauka je u modi: Jovan Hadži Đokić
16:55
Svet i nauka
17:00
Rečenica Umberta Eka često je citirana u svetu mode: „Ja govorim kroz svoju odeću“.... Koliko je moda zaista bitna? Za RTS Lab govori naša gošća Nataša Krstić, akademski slikar i teoretičar umetnosti i medija. Na koji način se pojedinci izražavaju kroz modu, kakav je njen uticaj na masu i da li je usko povezana sa samopouzdanjem, pitali smo psihologa mode Andrijanu Popović, koja nam se javila sa juga Italije, iz Barija. Osim za modu, reči „moć“ i „uticaj“ vezujemo za još jednu brzu, kreativnu i komercijalnu industriju – industriju reklama. Da li reklame prevazilaze komercijalne interese i nameću određene životne standarde potrošačima? Gost u studiju RTS Lab je marketinški stručnjak Srđan Erceg. Emisiju su pripremili i vodili Jana Vojnović i Vukašin Janjić. Urednik emisije je Mirjana Nikolić.
17:31
Klikeri: Kada priroda crta šestouglove
17:38
Novi srpski umovi: Veštačka inteligencija u medicini
17:51
Skriveni svet pčela
18:00
Da li je Srbija spremna da bude deo evropskog Zelenog plana? Koliko nas prepreka i zadataka čeka na putu usklađivanja sa standardima Evrope u jednom od najvećih izazova, oblasti voda u Poglavlju 27?... Svaka naučna teorija o nastanku života na Zemlji počinje od vode. Prateći tu tvrdnju, nestankom vode ugasiće se i život na planeti. Svi izvori vode su povezani i neminovno utiču jedni na druge, zato je zaštita ovog jedinstvenog resursa iznad svakog interesa. Po pravu i pravdi, voda mora biti dostupna svima bez obzira na poreklo, veru, socijani status. Upravljanje vodnim resursima neraskidivo je povezano sa upravljanjem kvalitetom životne sredine, s obzirom na to da se kvalitet i količina ne mogu razdvojiti. Usklađivanje Srbije sa standardima EU predstavlja težak, naporan i dugotrajan proces. Gde se nalazimo danas na tom putu, šta smo dobro uradili, koji projekti su započeti, šta je najbolje rešenje za nas i kakvi izazovi nam tek predstoje saznaćete u emisiji Beležnica 27: Vode. Urednik emisije Nataša Nešković.
18:24
Svet i nauka
18:30
Naučni portal: 61. emisija
18:52
Klikeri: Kada priroda crta šestouglove
19:00
Tajne divljeg cveća: Život sa vodom
19:53
Velikani srpske Vojvodine: Žarko Miladinović
20:00
Na pragu: Stvaraoci
20:25
Svet i nauka
20:30
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
20:40
Skriveni svet pčela
20:45
Novi srpski umovi: Veštačka inteligencija u medicini
21:00
Dekodiranje: 27. epizoda
21:26
Svet i nauka
21:30
RTS LAB: Moć reklame i mode
22:00
Pomaci u istraživanju svemira: Jupiter
22:26
Nauka u pokretu: Inovacije u refroaktivnoj hirurgiji
22:54
Područje na kojem je danas nadaleko poznat Specijalni rezervat prirode Zasavica bilo je do pre samo četvrt veka jedan gotovo mitski prostor, potpuno nepoznat, ušuškan, tajanstven i zatvoren, ali neverovatno bogat i dragocen.... Taj prostor je odlukom Vlade Republike Srbije 1997. godine proglašen za specijalni rezervat i dat na upravu Pokretu gorana Sremske Mitrovice. Bio je to jedini zaštićeni prostor na svetu kojim je upravljala jedna ovakva organizacija. Zahvaljujući brižljivom upravljanju kroz sve protekle godine, Specijalni rezervat Zasavica i danas je bez ijedne fabrike i bez ijednog zagađivača. A, Zasavica se za svu dosadašnju brigu odužila neverovatnim diverzitetom. Svakodnevno privlači pažnju stručnjaka iz mnogih naučnih oblasti, kao i pažnju sve većeg broja posetilaca i poštovalaca prirode iz Srbije i sveta. Danas kad svaka zemlja vodi računa o očuvanju autohtonih rasa, uz pomoć države, Specijalni rezervat Zasavica postao je čuvar starih rasa, odnosno genetskog potencijala. Na pašnjaku Valjevac, koji je srce Rezervata, slobodno žive, kao i pre više stotina godina autohtone rase. Podolsko goveče je najveće radno goveče u Evropi, koje sada ponovo pase i razmnožava se na Valjevcu. Zna se da je magareće mleko među najboljim sredstvima za negu kože, kao i odličan lek za imunitet. To dragoceno mleko daju magarice stare balkanske rase u Rezervatu. Tu je i zanimljiva priča o bosanskom brdskom konju, kao i o, sad već čuvenoj, rasi mangulica. Posebno bogatstvo je i 213 vrsta ptica, a tu je posle mnogih decenija ponovo i sasvim neobičan stanovnik voda Zasavice i neumorni graditelj – dabar. Opstanak retkih i zaštićenih biljnih vrsta, vodozemaca i insekata, kao i ogromni resursi pijaće vode u dubinama zemljišta, čine Specijalni rezervat Zasavica, pored ostalog, mestom od vitalnog i strateškog značaja za sadašnju i sve buduće generacije kojima ostavljamo u nasleđe ovo bogatstvo. Autor Milica Bajić Đogo.
23:21
Velikani srpske Vojvodine: Žarko Miladinović
23:27
Privredna istorija Srbije: Telegraf, telefon i elektrika
23:55
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
00:05
Beležnica 27: Vode
00:28
Priče o običnom: Novčanik
00:30
Dekodiranje: 27. epizoda
00:56
Svet i nauka
01:00
Kina - put svile: Finansije i povezanost
02:00
Nauka je u modi: Jovan Hadži Đokić
02:25
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika,2
02:50
Staračka dalekovidost je sasvim nepopularan naziv za potpuno prirodnu pojavu – slabljenja vida posle 45. godine. ljudi koji nikada nisu nosili naočere, počinju da ih nose kada čitaju.... U oftalmologiji ova pojava se naziva presbiopija. Definiše se kao starenje oka, odnosno slabljenje očnog mišića i nemogućnost njegovog sočiva da se napregne kako bi se fokusirao objekat u blizini oka. Promene u oštrini vida dešavaju se i svima onima koji su ranije nosili naočare. Jednostavno, te promene su nužne, pogoršavaju se s godinama, dešavaju se svima a kada su udružene i sa drugim aberacijama odnosno odstupanjima od normalnog vida – onda ova vrsta problema postaje pravi izazov za pronalaženje adekvatnog rešenja. Na ovom problemu godinama i predano radi srpsko-švajcarski tim koji se bavi naučno-istraživačkim radom ispitivanja primene laserske intervencije u otklanjanju presbiopije i problema koji dolaze sa starenjem. Šta je tu novo i inovativno, s obzirom na to da su laserske intervencije u ovoj oblasti već godinama dostupne, saznaćete u novoj epizodi serijala Nauka u pokretu. Urednik emisije je Jelena Micić, a montažer Zorica Blagojev.
03:17
Privredna istorija Srbije: Telegraf, telefon i elektrika
03:45
Velikani srpske Vojvodine: Žarko Miladinović
03:51
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
04:01
Kulturna baština Srbije: Zasavica
04:27
Naučni portal: 61. emisija
04:49
Novi srpski umovi: Veštačka inteligencija u medicini
05:02
Beležnica 27: Vode
05:25
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika,2
05:50
Velikani srpske Vojvodine: Žarko Miladinović
05:56
Priče o običnom: Novčanik
06:00
RTS ordinacija
06:55
Privredna istorija Srbije: Telegraf, telefon i elektrika
07:23
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
07:33
Nauka u pokretu: Inovacije u refroaktivnoj hirurgiji
08:00
Kina - put svile: Finansije i povezanost
09:00
RTS LAB: Moć reklame i mode
09:32
Beležnica 27: Vode
09:55
Svet i nauka
10:00
Tajne divljeg cveća: Život sa vodom
10:54
Velikani srpske Vojvodine: Žarko Miladinović
11:00
Na pragu: Stvaraoci
11:25
Beogradsko blago: Narodna biblioteka Srbije -Zbirka foto dokumenata
11:35
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika,2
12:00
Dekodiranje: 27. epizoda
12:27
Priče o običnom: Novčanik
12:30
Pomaci u istraživanju svemira: Jupiter
12:56
Svet i nauka
13:00
Studio znanja: Naučna dostignuća
13:56
Skriveni svet pčela
14:01
Tajne divljeg cveća: Život sa vodom
14:53
Klikeri: Kada priroda crta šestouglove
15:00
Na pragu: Stvaraoci
15:25
Svet i nauka
15:30
Naučni portal: 61. emisija
15:52
Klikeri: Kada priroda crta šestouglove
16:00
Studio znanja: Naučna dostignuća
16:56
Svet i nauka
17:00
Pomaci u istraživanju svemira: Jupiter
17:26
Kulturna baština Srbije: Zasavica
17:53
Skriveni svet pčela
18:00
Znate li da je do skoro Amazon bio samo reka, sećate li se kako miriše tek pristiglo pismo, kako škripi ploča, kako uleže prst u brojčanik fiksnog telefona…... Sećate li se sasvim običnih upoznavanja s devojkama na ulici, i osećaja da nećeš nikako biti pogrešno shvaćen… Da li smo nostalgični, čak patetični ako ovako gledamo na život pre interneta... Internet je živa pojava koja traži da bude objektivno sagledana. Na koji način je internet integrisan u postojeće obrasce društvenosti, pre svega, kod nas? S jedne strane, internet nam stvara neprekidni privid blizine ljudi, s druge strane bojazan da ćemo se udaljiti je sveprisutna. Kako se prema ovome odnositi? Na ova i mnoga druga pitanja odgovorio nam je gost RTS Laba Dalibor Petrović, autor knjige Društvenost u doba interneta. Saznaćete i da li deca današnjice igraju stare dobre dečje igre, kako su putovala pisma, kao i kakav je bio duh muzike koja je nastajala pre pojave mreže. A kako su izgledala leta pre neta pitali smo i autorke dve veoma posećene izložbe – Tamaru Tešević, jednu od autorki izložbe Leta pre neta, i ljiljanu Jokić, koautorku izložbe Nauka i informatika za svako dete. Emisiju su vodili Vukašin Janjić i Viktor Manević. Urednice emisije su Marija Cvijić i Jovana DŽambić.
18:31
Nauka kroz priče: Dan kada su izumrli dinosaurusi
18:38
Naučni portal: 61. emisija
19:00
Naturopolis: Rio de Žaneiro-od haosa do održivosti
19:52
Svet i nauka
19:55
U drugoj epizodi serijala Eko-minijatura Podzemne tajne predstavljamo Avalski rudnik Crveni breg, nekadašnje nalazište olova i cinka. Ovaj rudnik je zatvoren pedesetih godina prošlog veka i predat Rudarsko-geološkom fakultetu da služi kao ogledno dobro.... Urednik i scenarista: Vitka Vujović Voditelj: Aleksandar Kecman Reditelj: Milan Jovanović Snimatelj: Vuk Ćetković Montažer: Goran Mitrović.
20:00
Dijabetes je često nasledna bolest, ali nije za sve kriva genetika. Najčešći faktori koji utiču na razvoj ovog oboljenja su ishrana i način života.... Pre samo 40 godina, nije se ni čulo za dijabetes tip 2. Danas od njega boluje skoro pola miliona Novozelanđana, a predviđa se da će se taj broj za 20 godina udvostručiti. Da li je moguće naslutiti kraj ova zdravstvene katastrofe.
20:30
Snežne pahulje, saće pčela, simetrične latice cveća – zašto se materijali u prirodi pojavljuju u određenim oblicima?... U šesnaestoj epizodi „Klikera genijalnost prirodne geometrije objašnjava dr Andrej Bunjac. U serijalu „Klikeri, sažeto i precizno, na zanimljiv i interesantan način, mladi doktori nauka objašnjavaju pojave i situacije kroz koje svaki čovek prolazi u svakodnevnom životu.
20:37
Naučni portal: 61. emisija
21:05
Beležnica 27: Vode
21:30
Uprkos teškim uslovima, oni su uspeli u životu i kroz obrazovanje i nauku pobedili predrasude.... Dvanaestoro mladih ljudi – dvanaest inspirativnih životnih priča o jednakosti. Garancija za uspeh ne postoji – sve zavisi od lične želje, upornosti i truda. Ako možeš ti – MOGU I JA.
21:52
Klikeri: Kada priroda crta šestouglove
22:00
Svet i nauka
22:31
Slano kopovo je Tisin fosilni meandar, odnosno geomorfološki oblik, nastao radom rečne vode. To znači da pripada grupi rečnih ili fluvijanih jezera. Oblikom Slano kopovo podseća na potkovicu. Sa njegove istočne strane prostire se uža depresija Malo, odnosno Poštaš kopovo. Ono je obraslo barskom vegetacijom i, za razliku od Slanog kopova, pripada slatkovodnom tipu bara koji uz to nema stalnu vodu...
23:00
RTS LAB: Leta bez neta
23:32
Dve najveće misterije u prirodi su um i vasiona. Zahvaljujući moćnoj tehnologiji čovek je u stanju da fotografiše galaksije daleke milijardu svetlosnih godina. Međutim, šta je s ljudskim mozgom, da li ga uopšte poznajemo? Da li je moguće veštački osmisliti i izraditi inteligentne sisteme ako se ne zna tačno kako funkcioniše ljudski mozak, koji se, opet, koristi u projektovanju i usavršavanju veštačke inteligencije?... Prof. dr Dragan Aleksendrić je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Mašinskom fakultetu u Beogradu. Istraživačka oblast kojom se bavi je veštačka inteligencija motornih vozila. Do sada je publikovao naučne radove u međunarodnim časopisima, međunarodnim monografijama, vodećim nacionalnim časopisima i na međunarodnim konferencijama. Rukovodilac je i učesnik većeg broja domaćih i međunarodnih projekata i dobitnik nagrade Sveti Sava za najbolju knjigu autora sa fakulteta. Na Katedri za motorna vozila Mašinskog fakulteta u Beogradu radi kao redovni profesor.
00:00
Mogu i ja: Radovan Krečulj
00:22
U dubokom zelenilu Senjaka, iza jedne od najlepših kapija Beograda, skriva se kuća koja je u jednom trenutku dobila poseban značaj.... Posle godina provedenih u Prvom svetskom ratu u nju će se useliti kralj Petar Prvi Karađorđević i tu ostati naredne dve godine, do smrti, avgusta 1921. Porodična vila na padinama nekadašnjih zasada grožđa, okružena bogatim vrtom, izgrađena 1896. kao letnjikovac, vinogradarska kuća trgovca Đorđa Pavlovića, dugo je bila ruinirana, a njena istorija nedovoljno poznata i neispričana. Zaboravljena, devastirana usled višedecenijske nebrige i nemara, kuća je na neki način bila obavijena velom tajne koju su neuspešno nastojali da otkriju pojedini istraživači.
00:34
Moravska Srbija: Stefan Visoki
01:00
Najseverniji okean i zaleđeno tlo se spajaju. Ne zna se ko je za to odgovoran. Arktik je postao jedna od neizostavnih tema spoljne politike Islanda. Sve o čemu se raspravlja na tom polju usmereno je ka koristi ljudi koji tamo žive.... S obziram na to da postoji dobra saradnja između akrtičkih zemalja, veruje se da će oni koji rade na poboljšanju života na ovom području dijalogom doći do razvoja.
01:50
Beležnica 27: Vode
02:13
Nauka u pokretu: Inovacije u refroaktivnoj hirurgiji
02:40
Nauka kroz priče: Dan kada su izumrli dinosaurusi
02:47
Naučni portal: 61. emisija
03:10
Dve najveće misterije u prirodi su um i vasiona. Zahvaljujući moćnoj tehnologiji čovek je u stanju da fotografiše galaksije daleke milijardu svetlosnih godina. Međutim, šta je s ljudskim mozgom, da li ga uopšte poznajemo? Da li je moguće veštački osmisliti i izraditi inteligentne sisteme ako se ne zna tačno kako funkcioniše ljudski mozak, koji se, opet, koristi u projektovanju i usavršavanju veštačke inteligencije?... Prof. dr Dragan Aleksendrić je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Mašinskom fakultetu u Beogradu. Istraživačka oblast kojom se bavi je veštačka inteligencija motornih vozila. Do sada je publikovao naučne radove u međunarodnim časopisima, međunarodnim monografijama, vodećim nacionalnim časopisima i na međunarodnim konferencijama. Rukovodilac je i učesnik većeg broja domaćih i međunarodnih projekata i dobitnik nagrade Sveti Sava za najbolju knjigu autora sa fakulteta. Na Katedri za motorna vozila Mašinskog fakulteta u Beogradu radi kao redovni profesor.
03:38
Moravska Srbija: Stefan Visoki
04:04
Beogradsko blago: Kuća Kralja Petra
04:17
Studio znanja: Naučna dostignuća
05:13
Parkovi prirode: Slano Kopovo
