U prepunoj zagrebačkoj Areni, uz goste i svoj prateći band, izveo je najuspješnije pjesme svoje dugotrajne karijere.
Ime Gorgona kao zajednički nazivnik svog postojanja i tako u Zagrebu, od 1959. do 1966., jednu od najneobičnijih pojava u hrvatskoj umjetnosti. ponašanja uzela je grupa istomišljenika (D. Bašičević, M. Horvat, M. Jevšovar, J. Knifer, I. Kožarić, M. Meštrović, R. Putar, Đ. Seder, J. Vaništa) stvorivši Zajednička pripadnost duhu modernizma što ga definira prepoznavanje apsurda, praznine i monotonije kao estetskih kategorija, sklonost nihilizmu te metafizička ironija ono je što i danas, pola stoljeća kasnije, privlači brojne poklonike i istraživače. Gorgona je obilježila hrvatsku likovnu scenu druge polovice dvadesetoga stoljeća, a njezini pripadnici svojim su umjetničkim djelovanjem izvršili presudan utjecaj na razvoj i valorizaciju hrvatske suvremene umjetnosti te je smjestili u europske okvire.
Dokumentarni film nastao je u produkciji Dokumentarnog programa HTV-a, uz suradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu te Zbirke Marinka Sudca.
Snimatelj: Mario Britvić
Montažer: Damir Čučić
Producentica: Sunčana Hrvatin Kunić
Redateljica i urednica: Ana Marija Habjan.
Glazbu i modu povezalo je dvoje umjetnika, talentirani glazbenik Toni Šimonović i modni dizajner Robert Sever, u videospotu za pjesmu Napokon sami.
Zašto bi posljednje testno lansiranje rakete Starship moglo označiti prekretnicu u budućnosti svemirskih putovanja u rubrici Znanost i tehnologija, objasnit će nam Ante Radonić i Danijel Despot.
U goste nam stiže mlada i talentirana glazbenica Antonela Doko.
Voditeljica: Barbara Kolar
Režija: Anamaria Corazza
Scenarist i urednik: Matko Bušelić.
U prepunoj zagrebačkoj Areni, uz goste i svoj prateći band, izveo je najuspješnije pjesme svoje dugotrajne karijere.
Ime Gorgona kao zajednički nazivnik svog postojanja i tako u Zagrebu, od 1959. do 1966., jednu od najneobičnijih pojava u hrvatskoj umjetnosti. ponašanja uzela je grupa istomišljenika (D. Bašičević, M. Horvat, M. Jevšovar, J. Knifer, I. Kožarić, M. Meštrović, R. Putar, Đ. Seder, J. Vaništa) stvorivši Zajednička pripadnost duhu modernizma što ga definira prepoznavanje apsurda, praznine i monotonije kao estetskih kategorija, sklonost nihilizmu te metafizička ironija ono je što i danas, pola stoljeća kasnije, privlači brojne poklonike i istraživače. Gorgona je obilježila hrvatsku likovnu scenu druge polovice dvadesetoga stoljeća, a njezini pripadnici svojim su umjetničkim djelovanjem izvršili presudan utjecaj na razvoj i valorizaciju hrvatske suvremene umjetnosti te je smjestili u europske okvire.
Dokumentarni film nastao je u produkciji Dokumentarnog programa HTV-a, uz suradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu te Zbirke Marinka Sudca.
Snimatelj: Mario Britvić
Montažer: Damir Čučić
Producentica: Sunčana Hrvatin Kunić
Redateljica i urednica: Ana Marija Habjan.
Glazbu i modu povezalo je dvoje umjetnika, talentirani glazbenik Toni Šimonović i modni dizajner Robert Sever, u videospotu za pjesmu Napokon sami.
Zašto bi posljednje testno lansiranje rakete Starship moglo označiti prekretnicu u budućnosti svemirskih putovanja u rubrici Znanost i tehnologija, objasnit će nam Ante Radonić i Danijel Despot.
U goste nam stiže mlada i talentirana glazbenica Antonela Doko.
Voditeljica: Barbara Kolar
Režija: Anamaria Corazza
Scenarist i urednik: Matko Bušelić.
U prepunoj zagrebačkoj Areni, uz goste i svoj prateći band, izveo je najuspješnije pjesme svoje dugotrajne karijere.
Ime Gorgona kao zajednički nazivnik svog postojanja i tako u Zagrebu, od 1959. do 1966., jednu od najneobičnijih pojava u hrvatskoj umjetnosti. ponašanja uzela je grupa istomišljenika (D. Bašičević, M. Horvat, M. Jevšovar, J. Knifer, I. Kožarić, M. Meštrović, R. Putar, Đ. Seder, J. Vaništa) stvorivši Zajednička pripadnost duhu modernizma što ga definira prepoznavanje apsurda, praznine i monotonije kao estetskih kategorija, sklonost nihilizmu te metafizička ironija ono je što i danas, pola stoljeća kasnije, privlači brojne poklonike i istraživače. Gorgona je obilježila hrvatsku likovnu scenu druge polovice dvadesetoga stoljeća, a njezini pripadnici svojim su umjetničkim djelovanjem izvršili presudan utjecaj na razvoj i valorizaciju hrvatske suvremene umjetnosti te je smjestili u europske okvire.
Dokumentarni film nastao je u produkciji Dokumentarnog programa HTV-a, uz suradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu te Zbirke Marinka Sudca.
Snimatelj: Mario Britvić
Montažer: Damir Čučić
Producentica: Sunčana Hrvatin Kunić
Redateljica i urednica: Ana Marija Habjan.
Na brežuljcima Moslavačke gore na Mramor brdu prostiru se vinogradi obitelji Glavica. Grožđe uzgajanju na biodinamički način. Teže što većoj raznolikosti biljaka i kukaca kako bi lozi stvorili stabilnu okolinu, a grožđe čuvaju ovan, patke, guske.
Zeolit, prirodni mineral vulkanskog porijekla, pokazao se visoko učinkovit u suzbijanju bolesti vinove loze, maslina i rajčice. Njegovom upotrebom postupno bi se smanjilo korištenje bakra koji je u velikim količinama štetan. Istraživanje provode stručnjaci Sveučilišta u Zadru.
Virovitica je prvi grad u Hrvatskoj koji je tijekom devet mjeseci proveo pilot-projekt ugradnje drobilica u kuhinjske sudopere radi smanjenja količina biorazgradivog otpada na gradskom odlagalištu. Rezultati su iznad očekivanja.
Nakon Okića-grada Dora odlazi dublje u Žumberak a društvo joj pravi Jasminka Poklečki, koju ne bez razloga zovu Dobra vila Žumberka jer ovim krajem luta gotovo svaki vikend. Prolazeći pustim selima i nedirnutom prirodom saznajemo kako nam priroda može biti terapija protiv stresa a šetnja po šumi način da dođemo do sebe.
Znanstvenici otkrivaju da se uz promjenu načina života Alzheimerova bolest može prevenirati novim lijekovima.
Zbog posljedica klimatskih promjena stanovnici Zimbabvea više ne mogu živjeti od poljoprivrede. Jedini način da zarade za život mnogima je stoga postalo branje plodova baobaba - drva života.
Želite li čuti kako zvuči orkestrar kada dirigira robot?
Na brežuljcima Moslavačke gore na Mramor brdu prostiru se vinogradi obitelji Glavica. Grožđe uzgajanju na biodinamički način. Teže što većoj raznolikosti biljaka i kukaca kako bi lozi stvorili stabilnu okolinu, a grožđe čuvaju ovan, patke, guske.
Zeolit, prirodni mineral vulkanskog porijekla, pokazao se visoko učinkovit u suzbijanju bolesti vinove loze, maslina i rajčice. Njegovom upotrebom postupno bi se smanjilo korištenje bakra koji je u velikim količinama štetan. Istraživanje provode stručnjaci Sveučilišta u Zadru.
Virovitica je prvi grad u Hrvatskoj koji je tijekom devet mjeseci proveo pilot-projekt ugradnje drobilica u kuhinjske sudopere radi smanjenja količina biorazgradivog otpada na gradskom odlagalištu. Rezultati su iznad očekivanja.
Nakon Okića-grada Dora odlazi dublje u Žumberak a društvo joj pravi Jasminka Poklečki, koju ne bez razloga zovu Dobra vila Žumberka jer ovim krajem luta gotovo svaki vikend. Prolazeći pustim selima i nedirnutom prirodom saznajemo kako nam priroda može biti terapija protiv stresa a šetnja po šumi način da dođemo do sebe.
Znanstvenici otkrivaju da se uz promjenu načina života Alzheimerova bolest može prevenirati novim lijekovima.
Zbog posljedica klimatskih promjena stanovnici Zimbabvea više ne mogu živjeti od poljoprivrede. Jedini način da zarade za život mnogima je stoga postalo branje plodova baobaba - drva života.
Želite li čuti kako zvuči orkestrar kada dirigira robot?
Na brežuljcima Moslavačke gore na Mramor brdu prostiru se vinogradi obitelji Glavica. Grožđe uzgajanju na biodinamički način. Teže što većoj raznolikosti biljaka i kukaca kako bi lozi stvorili stabilnu okolinu, a grožđe čuvaju ovan, patke, guske.
Zeolit, prirodni mineral vulkanskog porijekla, pokazao se visoko učinkovit u suzbijanju bolesti vinove loze, maslina i rajčice. Njegovom upotrebom postupno bi se smanjilo korištenje bakra koji je u velikim količinama štetan. Istraživanje provode stručnjaci Sveučilišta u Zadru.
Virovitica je prvi grad u Hrvatskoj koji je tijekom devet mjeseci proveo pilot-projekt ugradnje drobilica u kuhinjske sudopere radi smanjenja količina biorazgradivog otpada na gradskom odlagalištu. Rezultati su iznad očekivanja.
Nakon Okića-grada Dora odlazi dublje u Žumberak a društvo joj pravi Jasminka Poklečki, koju ne bez razloga zovu Dobra vila Žumberka jer ovim krajem luta gotovo svaki vikend. Prolazeći pustim selima i nedirnutom prirodom saznajemo kako nam priroda može biti terapija protiv stresa a šetnja po šumi način da dođemo do sebe.
Znanstvenici otkrivaju da se uz promjenu načina života Alzheimerova bolest može prevenirati novim lijekovima.
Zbog posljedica klimatskih promjena stanovnici Zimbabvea više ne mogu živjeti od poljoprivrede. Jedini način da zarade za život mnogima je stoga postalo branje plodova baobaba - drva života.
Želite li čuti kako zvuči orkestrar kada dirigira robot?
Istraživač i narator: Stanko Ferić
Izvođač originalne glazbe: Alan Bjelinski.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Istraživač i narator: Stanko Ferić
Izvođač originalne glazbe: Alan Bjelinski.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Istraživač i narator: Stanko Ferić
Izvođač originalne glazbe: Alan Bjelinski.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.