Film prati pripreme, put i dolazak dvaju autobusa na krajnje odredište. Prvi autobus (od Rijeke do Kumrovca) pun je putnika s 'pobjedničke strane' koji idu posjetiti Titovu rodnu kuću i tako obilježiti njegov rođendan. Drugi autobus (od Zadra do Bleiburga) vozi starije ljude koji su se borili na poraženoj strani, kao i mlađe pripadnike njihove ideologije, do mjesta na kojem su počele njihove patnje. Redatelj: Goran Dević.

Pasivne krajeve Like, Kosinja i susjednih sela svakih dvadesetak godina pogađa poplava uzrokovana obilnim kišama i otapanjem snijega. Sela nekoliko kilometara udaljena od rijeke Like potopljena su. Čitavo područje postaje golemo jezero, a jedina komunikacija odvija se čamcem. Film prati priču o dvojici volontera za vrijeme poplave, a svaki od njih postaje jedina veza jedne od zajednica, srpske ili hrvatske, s ostatkom svijeta. Redatelj: Goran Dević.

S01E01 Dokumentarno-zabavni serijal, kolažnog tipa, sastavljen od 16 epizoda, a svaka epizoda tematizira nekoliko pojmova ili fenomena vezanih uz kulturu svakodnevice bivše Jugoslavije, i to onako kako ih se sjećaju nekadašnji državljani Jugoslavije – s nostalgijom, sarkazmom, humorom, bez opterećenja i politikanstva. Emisije se temelje na privatnim sjećanjima, bez zalaženja u službenu historiografiju i ideološke analize.

S01E02 Dokumentarno-zabavni serijal, kolažnog tipa, sastavljen od 16 epizoda, a svaka epizoda tematizira nekoliko pojmova ili fenomena vezanih uz kulturu svakodnevice bivše Jugoslavije, i to onako kako ih se sjećaju nekadašnji državljani Jugoslavije – s nostalgijom, sarkazmom, humorom, bez opterećenja i politikanstva. Emisije se temelje na privatnim sjećanjima, bez zalaženja u službenu historiografiju i ideološke analize.

Makedonska krvava svadba jugoslavenski igrani film snimljen na makedonskom jeziku u režiji Trajčeta Popova i premijerno prikazan početkom 1967. godine. Predstavlja adaptaciju istoimene drame Vojdana Černodrinskog. Radnja se događa u Makedoniji u drugoj polovici 19. vijeka, kada je ta oblast bila pod osmanskom vlašću. Protagonistica, čiji lik tumači Vera Čukić, je Makedonka koju otima osmanski beg (koga tumači Risto Šiškov) kako bi je pokušao staviti u svoj harem, a nakon čega je njen zaručnik (čiji lik tumači Zafir Hadzimanov) nastoji spasiti.

Draga Irena je jugoslavenski igrani film snimljen 1970. godine u režiji Nikole Stojanovića. Protagonisti su četvorica najboljih prijatelja iz doba gimnazije koji ostaju cimeri i najbolji prijatelji i nakon što se upišu na fakultet. Radnja pokazuje kako njihovo prijateljstvo poremeti dolazak lijepe studentice.

Četrdesetgodišnji Boris Novak, nekadašnja nogometna zvijezda i idol generacije, praveći životnu bilancu, usamljen i uplašen, pokušava uspostaviti emocionalni i duhovni most sa svojim naraštajem. Stoga organizira proslavu dvadesetogodišnjice mature, međutim sve je mnogo kompliciranije nego što izgleda..

Prije početka i početkom Drugog svjetskog rata i njemačkom okupacijom Srbije, u višenacionalnom vojvođanskom selu dolazi do raslojavanja stanovnika po nacionalnoj osnovi. Lokalni folksdojčeri svrstavaju se uz nacističke okupatore, a protuha Leksi dočekao je svoj trenutak da obuče uniformu i uokolo paradira s puškom. Leksi se sukobi sa seljanima Markom i Jocom, koji smisle plan kako da ga se riješe. Istovremeno, Marko pokušava zavesti Leksijevu ženu Aniku..

Neposredno poslije rata, u jednom selu negdje u Srbiji, predsjednik narodnog odbora, zajedno sa seljacima, smišlja na razne načine kako da izbjegne obavezni otkup žita i druge državne poreze. Zato odlučuju da ga smjene, ali se on nekako izvuče. Loveći ribu eksplozivom, on nastrada. Prema nepisanom pravilu - o pokojniku sve najljepše - seoska škola dobija njegovo ime. Novi predsjednik želi da selo izvuče iz zaostalosti i da ga uključi u proces industrijalizacije. Nailazi na žestok otpor, ali pridržavajući se striktno Staljinove metode i uz podršku više vlasti, od seljaka stvara radničku klasu. Velika želja mu je proučiti Marksov Kapital. Ali, vihor progresa koji ga je vinuo u visine, vraća ga nemilosrdno u stvarnost iz koje ubrzo fizički nestane... O pokojniku sve najljepše. Redatelj: Predrag Antonijević Glumci: Bora Todorović, Boro Stjepanović, Pavle Vuisić, Sanja Vejnović.

Priča o slavnoj skupini makedonskih terorista koji se protive Osmanskoj represiji na početku 20. stoljeća. Redatelj: Živorad (Žika) Mitrović Glumci: Aleksandar Gavrić, Darko Damevski, Dragan Ocokoljić, Istref Begolli, Marko Todorović, Petre Prličko, Stevo Spasovski.

Trojica kriminalaca različitog društvenog zaleđa - mladi Fred dijete je imućnih roditelja, najstariji Klej bivši je boksač, dok je Mali izdanak samog društvenog dna - izvedu pljačku trgovine i s opljačkanim novcem povedu djevojke na provod u primorsko hotelsko naselje Uvala Scott.

S01E41 Serijal Zbornica otkriva nam ono što smo željeli znati kao djeca, a to je - što se događa u službenim prostorijama škole? Postoje svi oni ozbiljni, strogi, ponekad i duhoviti ljudi - slobodni, lišeni brige što o njima mislimo. Kroz ovaj sitcom od pedesetak epizoda imat ćemo priliku vidjeti kakvi su zapravo! A kakvi su? Obični, zabrinuti, ambiciozni, šaljivi, uplašeni, sitničavi, veseli, a nadasve – dragi ljudi! Lako se posvađaju, još lakše pomire, spremni na razne dosjetke, nikad se ne umore od međusobnih svađa, skloni svakojakim nestašlucima, smijehu, ali i pretjeranim brigama, izrazito znatiželjni... zvuči li vam to kao netko? Naravno – na djecu! Djeca idu u školu, završe je... pa se zaposle, sretnu se na godišnjicama male i velike mature.. Ovi ljudi nikad nisu izašli iz škole! Oni su zauvijek djeca! Kada se odrasli ponašaju kao djeca to obećava puno smijeha za sve generacije. Djeca će imati priliku nasmijati se svojim učiteljima, a odrasli sami sebi i djeci u sebi.

S01E42 Serijal Zbornica otkriva nam ono što smo željeli znati kao djeca, a to je - što se događa u službenim prostorijama škole? Postoje svi oni ozbiljni, strogi, ponekad i duhoviti ljudi - slobodni, lišeni brige što o njima mislimo. Kroz ovaj sitcom od pedesetak epizoda imat ćemo priliku vidjeti kakvi su zapravo! A kakvi su? Obični, zabrinuti, ambiciozni, šaljivi, uplašeni, sitničavi, veseli, a nadasve – dragi ljudi! Lako se posvađaju, još lakše pomire, spremni na razne dosjetke, nikad se ne umore od međusobnih svađa, skloni svakojakim nestašlucima, smijehu, ali i pretjeranim brigama, izrazito znatiželjni... zvuči li vam to kao netko? Naravno – na djecu! Djeca idu u školu, završe je... pa se zaposle, sretnu se na godišnjicama male i velike mature.. Ovi ljudi nikad nisu izašli iz škole! Oni su zauvijek djeca! Kada se odrasli ponašaju kao djeca to obećava puno smijeha za sve generacije. Djeca će imati priliku nasmijati se svojim učiteljima, a odrasli sami sebi i djeci u sebi.

„Ako zrno ne umre“ priča je o dvojici očeva, Rumunju i Srbinu koji se, pokrenuti nesretnim sudbinama, sreću na skeli na Dunavu. Jedan je u potrazi za kćeri koja je natjerana na prostituciju na Kosovu, dok drugi traga za tijelom svog sina koji je poginuo u Rumunjskoj.

Jole je rezignirani povratnik iz Amerike, kojem se svijet srušio nakon nesretne pogibije sina. Kćer Mašu zaručio je za Ivana, sina susjeda Marka, koji je s ocem već sedam godina u Americi i obojica dobro zarađuju. Jedne večeri u Jolinu kuću bane mladi Perelja i zaljubi se u Mašu. Jole ne želi ni čuti da izgubi priliku za stabiliziranje obitelji: zabranjuje Maši da se viđa sa siromašnim mladićem, ali uzalud. Ivan se vraća iz Amerike, a Maša se ne usudi priznati ocu da je trudna.

Bogati trgovac Simeon u poznim godinama oženi mladu i lijepu kćerku pekara Gvozde sa Alifakovca. Kada se vrati kući sa službenog putovanja, Simeon otkrije da njegovu ženu opsjeda bijes, pa pomoć prvo potraži kod svećenika. Nakon što mu svećenici ne riješe problem, Simeon odlazi hodži.

Trojica kriminalaca različitog društvenog zaleđa - mladi Fred dijete je imućnih roditelja, najstariji Klej bivši je boksač, dok je Mali izdanak samog društvenog dna - izvedu pljačku trgovine i s opljačkanim novcem povedu djevojke na provod u primorsko hotelsko naselje Uvala Scott.

U Nickov salon ulaze različiti ljudi, neki da bi pitali za posao, a neki samo da im prođe vrijeme... Redatelj: H.C. Potter Glumci: William Saroyan, Nathaniel Curtis.

Sir i vrhnje je filmski esej o zagrebačkim mljekaricama i dubokim krizama političke volje i nacionalnog identiteta od 2002. do 2006. godine. Mljekarice, jedan od zaštitnih znakova grada Zagreba, vrsta su u odumiranju već poduže ugrožena ekonomskim prestrukturiranjima tranzicijskoga društva. Povrh toga, u skoroj im budućnosti vjerojatno prijeti nasilna smrt jer načinom proizvodnje i prodaje ne zadovoljavaju europske standarde. Mogu li i kako mljekarice i sir i vrhnje ući u Europsku Uniju? Tko su one uopće? Trebaju li preživjeti i zašto? Tko im i kako može pomoći? Redateljica: Kristina Leko.