RTS 2
07:06
Koncert za dobro jutro
08:08
Slagalica, kviz
08:32
Datum
08:38
Verski kalendar
08:48
Lajmet
08:56
Nebojša Čelik šou
09:24
Radoznalci
09:44
Ja, ti, on, mi, vi, oni
09:52
Prevaspitani: Miomir Korać
10:18
Do detalja: Jelena Aranđelović
10:45
Kuhinja moga kraja
11:38
SO RTS: Sviramo crtaće
12:47
Verski kalendar
12:58
Radoznalci
13:18
Ja, ti, on, mi, vi, oni
13:26
Pčelarenje: Časopis Srpski pčelar... Prvu od 25 epizoda o pčelarenju povetili smo časopisu Srpski pčelar. S razlogom, jer je to časopis koji izlazi već 126 godina, a objavljuje ga Savez pčelarskih organizacija Srbije. To je jedan od najstarijih časopisa u Republici Srbiji i vodeći je izvor znanja i informacija o pčelarenju i pčelama. U njemu se mogu naći tekstovi pčelara praktičara, renomiranih stručnjaka i naučnika kako iz zemlje tako i iz inostranstva, kao i predavača na stručnim seminarima, tako da je za svakoga ko se bavi pčelarstvom, časopis Srpski pčelar nezaobilano štivo. Urednik: Bojan Glavonić.
13:35
Na skriveno te vodim mesto: Tihomir Stanić
14:00
Internat za plemićke kćeri, serija
14:50
Otkup, serija
15:35
Kraljica ritma, serija
16:23
Grozd
16:50
Lov i ribolov
17:26
Gošća nove emisije serijala PG Mreža Da nam nije - autobiografija o mom narodu je glumica iz Novog Pazara Lemana Bećirović Binjoš koja nam otkriva koliko je za nju važna bošnjačka tradicija i zašto je važno da se bolje poznajemo.... Novi popis pokazao je da u Novom Pazaru živi gotovo 107.000 stanovnika, od kojih je 85.000 Bošnjaka. Sa 153.000 pripadnika Bošnjaci su jedna od najvećih nacionalnih manjina u Srbiji i nalaze se na drugom mestu po brojnosti, odmah iza Mađara. U ovoj emisiji saznajte šta je đugum i upoznajte DŽenanu Lukač koja izrađuje pustećije i čuva zanat koji polako izumire. Saznajte i kako se pravi turski ratluk, koji je potpuno drugačiji od onoga na koji smo navikli. Autor emisije je Biljana Đogić.
17:42
Superheroji medijske pismenosti
17:53
Koncept kreativnosti, koji su različite zajednice i društva stvorili, menjao se kroz istoriju. Koliko god da smo radili na sebi, uvek postoje novi nivoi stvaralaštva u svim sferama. Nekada je potrebno pustiti ih da se oslobode i na sebi svojstven način ostvare. Međutim, šta na osnovu dosadašnjih istraživanja kažu neuronaučnici, kako funkcioniše kreativni um?... Kroz istoriju kreativnim umom su se bavili i brojni psihoanalitičari, jer na osnovu nečijeg umetničkog dela se mnogo toga o stvaraocu može saznati. Osim o umetniku psihoanalitičari na osnovu sagledavanja određenog umetničkog dela mogu otkriti i problematiku posmatrača. U kreativnoj industriji nadahnuće je bitna stavka. S hodno ubrzanom tempu razvoja i potrebama kreativne industrije, neophodno je za sticanje znanja iz ovih oblasti, što ranije ući u svet kreativnosti. Kreativnost je proces, ako dođe do kreativnog zastoja, neophodno je odmoriti se i opustiti se. Potrebno je i manje kritički razmišljati o svojim idejama, svakako ne treba odustajati, jer će naš um vremenom pronaći put kreativnog mišljenja do idejnih ostvarenja. Gledajući emisiju saznajte, može li se kreativnost rangirati i izmeriti? Koji faktori utiču na mozak da nekada imamo nadahnuće, a nekada kreativni zastoj? Da li se rađamo kao kreativne osobe ili se um može i uvežbati da postane kreativan? Koliko genetika i stečeno iskustvo imaju udela u bržem donošenju rešenja? Urednik emisije: Aleksandra Daničić Snimatelj: Ivan Dimitrijević Grafički dizajn: Bojana Dević Opačić Montaža: Vladimir Jović.
18:28
Naučni portal
18:55
Lajmet
19:02
Internat za plemićke kćeri, serija
20:11
Zaklinjem se da neću uništavati drveće i gaziti travu; Obećavam da neću pljuvati na pod u školi i u kući i na putu; Dajem reč da neću kvariti ograde ni nanositi kvara građevinama; Nikada neću bacati hartije ni ma kakvo đubre po ulici; Biću uvek učtiv; Štitiću ptice; Braniću tuđu svojinu onako kako bih želeo da drugi brani moju; Obećavam da ću biti iskren i čestit građanin.... Ovako je glasila đačka zakletva 1914. godine. Svi mi to i danas znamo, ali pitanje je koliko se toga pridržavamo, ako uzmemo u obzir trenutnu ugroženost planete. Zato ove nedelje u Studiju znanja poručujemo – Pažljivo s prirodom. Šta bi trebalo da nas zabrinjava, a šta možemo da sprečimo, u prvom delu emisije govore nam hemičari Petar Ristivojević i Jelena Đorđević. Čućemo kako plastika zagađuje prirodu, ali i nas stvarajući nam lažne hormone, a saznaćemo i šta je genotoksikologija. Šetnja po baštama Japana, upoznavanje sa mediteranskim životom i raznim zanimljivim životinjskim vrstama - od riba, ptica iz afrike do reptila - sve to objedinjuje Javni akvarijum i tropikarijum u Beogradu o kom će nam govoriti Bransilav Jakovljević koji nam je doneo najegzotičnijeg gosta do sad – zmiju. U drugom delu emisije sa klimatologom Milicom Tošić razgovaramo o klimatskim promenama, a sa arheologom Sonjom Vuković videćemo kako nam i arheologija može pomoći u razumevanju prirode. Sa nama je i koordinatorka za zaštićena prirodna dobra iz Zavoda za zaštitu prirode Biljana Krsteski, koja će nam govoriti o raznovrsnosti i ugroženosti nacionalnih parkova Srbije. Numere I feel the earth move, Desert Rose i Earth song, čućemo u izvođenju Ninje Lovrić Caparin i Marije Mandić. Odgovorni urednik redakcije Opšteobrazovanog programa: Zoran Živković Voditeljka: Maja Bojić Reditelj: Darko Kamarit.
21:08
Kraljica ritma, serija
22:00
U drugom polufinalu 7. Bunt rok festivala, za prolazak u veliko finale nadmetaće se još deset novih, mladih i neafirmisanih autora i bendova iz cele Srbije, a u revijalnom programu nastupiće muzički sastavi Kanda, Kodža i Nebojša“, Iskaz“ i Bolesna štenad“.... Sedmo izdanje jednstvene nacionalne platforme za osvežavanje domaće rok scene i afirmaciju novih, mladih rok autora i bendova, predstaviće 20 takmičara - muzičara iz cele Srbije. Kroz dva polufinala i finale, oni će se nadmetati za pobedu i vredne nagrade Bunt rok festivala RTS-a. U drugom polufinalu, u petak 2. juna (RTS 2 i RTS Planeta u 22.00) nastupiće takmičari: Sin Seekas“, Fade out“, Fjordovi“, Monah“, Noise gate“, Sirko i ljube“, Stonehenge“, Grizete“, Uroš i Nejaki“ i Generation Z“. U svakom od polufinala predstavlja se po 10 bendova/autora. U finalu (3. juna) će se za titulu pobednika i nagrade nadmetati ukupno deset učesnika - po 5 finalista iz prvog i drugog polufinala. Branki Glavonjić, autorki projekta Bunt rok festival, kroz tri večeri ovogodišnjeg programa festivala pridružiće se i dva muzičara, u ulozi voditelja - Aleksandar Marković Lama i Zoran Stefanov Iskaz. Članovi žirija 7. BRF su: Maja Cvetković (E play), Ivan Fece Firči, Milena Milutinović (bend Repetitor), Miloš Ignjatović (Kon konferencija) i Milovan Bošković (Zemlja gruva). Finale 7. Bunt rok festivala 2023 je u subotu, 3. juna (RTS 2 i RTS Planeta, u 21.00) Reditelj: Miodrag Kolarić.
23:49
Čovek se rađa slobodan a svuda je u okovima“. U usponu epohe prosvetiteljstva, razuma i nauke filozof Ruso imao je primedbu na čoveka civilizacije.... Naspram čovekove prirodnosti“ razvija se društvenost u čijoj osnovi je vlasništvo, vlasništvo generiše nejednakost, nejednakost proizvodi sukob, sukob revoluciju... Moralan može biti, mislio je Ruso, samo dobri divljak“ te je izvor čovečnosti samo ljudska prirodnost. Teza o dobrom divljaku“ zaokupljala je i maštu pisaca 18. veka, takođe, ideja civilizovanog čoveka da civilizaciji nauči dobrog divljaka“, oslobodila je put kolonijalizmu te se čini da je Ruso bio u pravu kada je tvrdio da se čovek rađa slobodan a završava u okovima. Pitanje je, međutim, šta sa civilizacijom koja je čoveku donela i mnoga dobra i kako pomiriti prirodnost“ i društvenost“. Šta je sa društvenim moralom i da li jedino moralni možemo biti samo kao dobri divljaci“. U epohi razvoja veštačke inteligencije, kada se čini da je tehnologija pokrila svaki pedalj Planete, sve češće se govori o povratku prirodi. Novo izdanje Časa anatomije bavi se pitanjem prirodnosti danas. Šta se dešava ako se čovek svede samo na prirodnost“, kakvoj prirodi se savremeni čovek vraća, da li je to uopšte moguće, postoji li način da priroda i društvo opstanu u harmoniji ili se iza civilizacije pomalja divljak. Pitanje je samo hoće li biti dobar. O ovome će tokom Časa anatomije razgovarati umetnici, reditelj Lazar Bodroža i pisac Vule Žurić. Autorka i urednica emisije: Marija Nenezić Režija: Maja Mandić.
00:37
Jeziva priča o ozloglašenom nemačkom serijskom ubici Fricu Honki, koji je sedamdesetih godina 20. veka redovno dolazio u „Zlatnu rukavicu“, svoj omiljeni bar u hamburškoj četvrti sa bordelima, gde sentimentalne nemačke pesme potresaju pijane goste do suza, a predavanje piću je refleks protiv bola i čežnje. Jadni gubitnik Honka, koji juri usamljene žene, čuva na tavanu nešto više od same tajne. (Der goldene handschuh, 2019.)... Uloge: Jonas Dasler, Margaret Tisler, Adam Busdukos Režija: Fatih Akin.
02:27
Lajmet
02:36
Kuhinja moga kraja
03:27
Eko minijature: Pčelarenje
03:32
Na skriveno te vodim mesto: Tihomir Stanić
03:57
Zlatna rukavica, film
05:43
SO RTS: Sviramo crtaće
06:07
Koncert za dobro jutro
06:52
Slagalica, kviz
07:15
Datum
07:21
Verski kalendar
07:31
Povodom 35 godina od premijernog emitovanja prve rok operete Kreatori i kreature autora Vladimira Milačića... Nesvakidašnji poduhvat - Povodom prvog repriznog emitovanja rok operete Kreatori i kreature 2004, okupili su se njeni akteri da obnove sećanja za gledaoce Trezora: kompozitor i scenarista Vladimir Milačić, reditelj Milutin Petrović, urednik Goran Vujović. Budući da su dobri poznavaoci i današnje muzičke i medijske scene, sa velikim uvažavanjem su se setili svog rada pre toliko godina, entuzijazma i zanosne energije koja se prenosila od autora, pevača, muzičara do poslednjeg člana TV ekipe: na 200 sati snimanja muzičkih numera u Studiju Oliver, sa živim izvođenjima (bez kompjuterske podrške), na 19 snimajućih dana u Studiju VIII, na hroma-ki tehniku sa ručno rađenim scenografskim crtežima, na dupli GSP autobusom unet u studio, na cenzurisanu i necenzurisanu verziju emisije i na neverovatan termin premijernog emitovanja u udarnom terminu posle drugog Dnevnika! – Učesnici: Vladimir Milačić, Milutin Petrović, Goran Vujović, Snežane Jandrlić – Snimatelj Đura Ivanović, asistent Srđan Todorović, snimatelj zvuka Dragan Zoroski, mikroman Goran Mrđenović, rasvetljivač Zoran Đorđević, organizator Biljana Raković, saradnik Nikola Grbić, montažer Zorica DŽabić, urednik i autor Bojana Andrić –Snimano 18.12.2004, premijerno emitovano 27.12.2004. u Trezoru; Redakcija za istoriografiju Kreatori i kreature - ova jednostavna bajka o odrastanju u žanru rok-operete nepretencioznog sadržaja, ali izuzetno maštovitog pristupa i kreativnog naboja u realizaciji autorskog dvojca kompozitora Vladimira Milačića i reditelja Milutina Petrovića, pod budnim i odvažnim okom drugog dvojca, producenta Fetija Dautovića i urednika Gorana Vujovića. – Učesnici: Snežana Jandrlić (Marija); Dejan Cukić (Maksim); Masimo Savić (Sit); Zana Nimani (Sara); Amila (Tisa); Čavke (Avram); ljuba Moljac (otac); Minja Vojvodić (švaler); Super Đole (vozač autobusa); Bora Đorđević (administrativac - samo glasom); Branko Đurić (Mali Radojica - igrom slučaja); Snoviđenja, baletska grupa Dejana Pajevića: Marija, Tanja, Anđelika, Tatjana i Neca; svirali Vladimir Milačić – klavijature i gitara, Vladimir Aćimović – gitare, Željko Nikolić – gitare, Zoran Radovanović – bubnjevi, Miroslav Jelenjev – bas, Boško Dragić – violončelo, Goran Grbić – truba, Vlada Krnetić – truba, Nenad Petrović – saksofon, Milan Rodić – horna, Rade Bulatović – fretles, Aleksandar Lokner – sinti, Masimo Savić solo u Igramo lako; Hor SMŠ Stanković – Autor muzike i libreta Vladimir Milačić; kostim Emilija Kovačević; crteži Zoran Ilić; snimatelj tona Miroslav Cvetković; muziku tonski uobličili Vlada i Cvele; snimano u studiu O; reditelj Milutin Petrović; urednik Goran Vujović – Premijerno emitovanje 15.05.1988, Redakcija zabavno-rekreativnog programa, urednik Vojkan Milenković.
08:40
Pustolov
09:11
Kukuriku šou
09:30
Ovonedeljna Zujalica biće u znaku slavljenja života, prirode, ali i puna mudrih saveta kako da život bude lepši ako naučimo da se suočimo i nosimo sa opasnostima koje u njemu, ipak postoje.... Kažu da se briga o drugima i saosećanje najbolje uče kada se bavimo biljkama i brinemo o njima. Zato vas voditelji Zujalice vode u Garden centar gde ćete saznati puno toga o sađenju cveća, kako se ono hrani, zaliva i kako da ziasta uživamo posmatrajući taj život biljke za koji smo zaslužni i odgovorni. Lepota živog sveta o kojoj često pričamo u Zujalici podseća nas uvek i na onaj morski. Mada u čuvenoj priči mala sirena glavna junakinja upravo iz vodenih krajeva želi da pređe u svet ljudi na zemlji i podseća nas, razmišljajući o njemu koliko je ljudski svet interesantan, pun misterije i lepote. Ako ste kroz knjige i dugometražni crtani zavoleli malu sirenu Ariel, u Zujalici ćemo vas obradovati detaljima o igranom filmu koji odskora možete pogledati na velikom platnu. ljudski izumi su osmišljeni da deci i odraslima učine život lepšim i lakšim. Tako je i sa računarima, pametnim telefonima i društvenim mrežama. Ali se vremenom ispostavilo da društvene mreže, osim zabave, komunikacije i zanimljivih vesti donose i mnogo problema. Kako da se deca i mladi izbore sa time objašnjava jedna moderna knjiga: Vodič za opstanak na društvenim mrežama, koju ćemo predstaviti u narednoj Zujalici. I, kao što ste već možda navikli o važnim i bolnim pitanjima vezanim za odrastanjem pričamo u Zujalici sa stručnjakom. I ovaj put u pitanju je psihijatar, koji će objasniti kako dolazi do loših odnosa među nama i vršnjacima u smislu da neko nekoga šikanira, maltretira, ponižava. Ovakve pojave su nešto o čemu želimo javno da govorimo i da zajedno pronalazimo rešenja. Jer Zujalica i njen tim su uvek u potrazi za odgvorima na važna pitanja. Garantujemo da će vam subota, omiljeni dan vikenda, odlično početi, i biti drugačiji od ostalih dana, a pritom ćete učeći i saznajući nešto važno pametno iskoristiti vreme. Zujalica je na programu u subotu 3. juna u 9 i 25.Svi vi koji ne budete u prilici da nas gledate premijerno možete to učiniti kasnije na www.rtsplaneta.rs i na Jutjub kanalu zujalice. Ako imate neke ideje i sugestije budite sa nama u kontaktu preko Instagrama. I da podsetimo da emisiju priprema i o vašim nedoumicama i problemima razmišlja stara dobra, vama već poznata ekipa: urednica Mirjana Popović, novinarka Jovana R. Nikolić, mladi voditelji: Hana Lakota, Jakov Marjanović, Hana Tasić, Viktor Mustajbašić, Irena Zoričih, kao i snimatelji Milan N. Rakić i Milan Stanić, dizajner zvuka Aleksandar Zoričić, montažerka Ana Franolić i mnogi drugi.
09:55
Dobro je, dobro je znati...
10:23
Znanje imanje
11:21
Proteklog vikenda u Beogradu i Novom Sadu održane su dve veoma značajne manifestacije Svesrpski dečiji sabor pod pokroviteljstvom predsednika republike i Evropska smotra srpskog folklora dijaspore, 25. po redu.... Gosti u studiju Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, jedan od organizatora i učesnik na obe manifestacije. Deca iz OŠ Starina Novak iz Beograda, domaćini svojim vršnjacima iz Austrije, Nemačke, Severne Makedonije, Mađarske, Rumunije i Hrvatske kao i Ivana Tabori Obradović, urednik manifestacije Svesrpski dečiji sabor. Jedna od najvažnijih srpskih institucija u svetu, Kulturni centar Srbije u Parizu proslavlja 50 godina postojanja. Ekskluzivno iz Pariza sa početka obeležavanja pola veka ove značajne insitucije u dijaspori izveštava Vladan Jočić. Muzički gosti emisije: grupa Legende, uživo u studiju sa novim pesmama. Urednik emisije Suzana Gvozdenović Puzović. Reditelj emisije Dragica Gačić.
12:00
Novosti iz Vojske, kako je to biti specijalac na jedan dan i razgovor sa borcem iz Drugog svetskog rata..
12:32
U ovonedeljnoj emisiji o osobama sa invaliditetom „Mesto za nas razgovaramo o tome kako nove tehnologije, obrazovanje i zapošljavanje mogu pomoći poboljšanju života slepih i slabovidih osoba.... Savez slepih Srbije je posetila delegacija Saveza društava slepih Slovenije. Tom prilikom predstavljena je aplikacija za čitanje zvučnih knjiga „Blinda”. Videćemo kako je protekla prezentacija aplikacije i kakav je položaj slepih i slabovidih osoaba u Sloveniji. Posetili smo i salon za masažu „Dodir, u kome su zaposlena slepa i slabovida lica, ove godine slavi deset godina postojanja. Čućemo kako se oni zapošljavaju, kakav je položaj osoba sa invaliditetom na tržištu rada i kako su zaposleni u salonu zadovoljni poslom. Urednica emisije: Iva Omrčen.
13:01
Studio znanja
13:58
Transport: Privreda zasnovana na ekološkoj svesti
14:27
Eko perspektive: Bilans i balans
14:53
U serijalu Čitamo etikete uz pomoć stručnjaka tumačimo deklaracije proizvoda i saznajemo naučne informacije o bezbednosti sastojaka navedenih na ambalaži proizvoda.... Urednik serijala: Jelena Radović Jovanović Novinar: Aleksandra Filipović.
14:57
Datum
15:04
Randevu sa 76. međunarodnim filmskim festivalom u Kanu, donosi intervjue sa pobednicima najprestižnijeg festivala na svetu i svedoči o kontrastima na Kroazeti tokom festivalskih dana.... Zašto je dobitnica „Zlatne palme“ koja je deseti put ostala u Franucuskoj, nakon uručenja nagrade dobila udarac u leđa? Zbog čega je DŽoni Dep dočekan od strane pojedinih medija sa otporom i zašto je Harison Ford gotovo zaplakao nakon što mu je uručena počasna palma za životno delo? Šta je tajna uspeha mladog Jovana Ginića, zvezde srpskog filma „Izgubljena zemlja“ Vladimira Perišića, koji je osvojio nagradu „Otkrovenje“? U ovom specijalu rediteljka Žistin Trije i glumica Sandra Huler predstavljaju najbolji film festivala „Anatomija pada“. Zvanično najbolji reditelj Kana - Tran An Hung i oskarovka Žulijet Binoš, govore o jednom od najlepše snimljenih filmova prikazanih ove godine na Krozaeti „Strast Dodina Bufana“. Protagonisti filma „Opalo lišće“, finskog veterana Akija Kaurismakija koji je osvojio nagradu žirija otkrivaju zašto zahvaljujući ovoj duboko humanističkoj priči ima nade u budućnost. U kanskoj emisiji veteran Ken Louč otkriva kako njegov najnoviji film „Stari hrast“ čini ljude boljima. Autor i urednik: Sandra Perović Realizacija: Tijana Todorović, Svetlana Perović, Marko Jeftić.
15:55
Fudbalerke Barselone i Volfsburga odmeriće snage u finalu Lige šampiona za dame. Utakmica se igra u subotu od 16 časova na Filips stadionu u Ajndhovenu uz direktan prenos na Drugom programu RTS-a. Komentator utakmice biće Nemanja Matić.... Fudbalerke Barselone jednom su osvajale titulu u Ligi šampiona i to u sezoni 2020/2021, a pored tog trofeja igrale su i dva puta u finalima elitnog klupskog takmičenja i oba puta poražene su od ekipe Liona iz Francuske. U sezoni 2018/2019. Barselona je izgubila od Liona sa 4:1 u Budimpešti, dok je prethodne sezone tim iz Francuske slavio protiv Barse sa 3:1 u Torinu. Interesantno je da je ekipa Barselone prethodne sezone u polufinalu savladala upravo nemački Volfsburg sa 5:3 u dvomeču. Katalonke su do sada osam puta osvajale titulu šampionki Španije, a kuriozitet je i da u prethodne četri sezone imaju četri titule u nizu. Ovu takmičarsku godinu u Španiji završile su ubedljivo na prvom mestu ispred najvećeg rivala Real Madrida, sa samo jednim porazom na 30 ligaških utakmica. Sa druge strane Volfsburg je jedan od najboljih timova u istoriji Nemačkog ženskog fudbala. Dva puta su osvajale Ligu šampiona i to u sezonama 2012/2013. i 2013/2014. Nakon te dve uzastopne titule šampionki starog kontinenta, igrale su i četiri puta u finalima elitnog nadmetanja, poslednji put 2020. kada su u San Sebastijanu poražene od neprikosnovenog Liona sa 3:1. Volfsburg je sedam puta bio šampion Nemačke u ženskom fudbalu, uz 10 Nacionalnih kupova, a interesantno je da su ove sezone ostale bez titule jer bolje od njih u ligi bile su fudbalerke Bajerna iz Minhena. Barselonu na terenu predvodi najbolja fudbalerka današnjice i kapiten tima Špankinja Aleksia Puteljas, a pored nje glavna zvezda tima je i Engleskinja Lusi Bronz, najbolja igračica sveta na mestu desnog spoljnog. U navali, Barsa računa i na Nigerijku Asisat Ošoalu ali i na Špankinju Aitanu Bonmati - njih dve postigle su po pet golova ove sezone u Ligi šampiona. Kod Volfsburga posebnu pažnju treba obratiti na legendarnu Nemačku repreprezentativku Aleksandru Pop, kao i na njenu sunarodnicu Svenju Hut. Ipak, nemački klub se u napadu najviše uzda u najboljeg strelca Lige šampiona ove sezone, Poljakinju Evu Pajor koja je postigla osam pogodaka u nadmetanju. Ključne fudbalerke ekipe su i Šveđanka Rebeka Blomkvist, kao i Islanđaka Jonsdotir i Holanđanka Rurd. Liga šampiona za dame igra se od 2001, a u prethodne 22 godine najuspešnija je ekipa Liona sa osam titula šampionki Evrope. Nemački Ajntraht Frankfurt ima četiri titule, dok su Švedski Umeo, kao i fudbalerke Nemačkih timovoma Turbine iz Podsdama i Volfsburga po dva puta slavile u eliti. Jedan trofej do sada osvajale su igračice Barselone, Arsenala i Duizburga. Pari Sen Žermen je dva puta gubio u finalima. Utakmica između Barselone i Volfsburga igra se u subotu od 16 časova na stadionu Filips u Ajndhovenu. Direktan prenos obezbeđen je na Drugom programu RTS-a. Komentator utakmice biće Nemanja Matić.
17:58
Tri boje zvuka: Sevdah bejbi
18:22
Kada najbolji prijatelj bivšeg šerifa bude ustreljen, ovaj počne da istražuje slučaj i saznaje za kriminalne poslove između dva okruga. (County Line, 2017.)... Grubi veteran s kojim nema šale, Alden Rokvel, gubi na izborima za šerifa od Prestona, rečitog i politički veštijeg policajca kome je nekada bio mentor. Odlazi u penziju, a posle smrti supruge najviše vremena provodi na farmi, brinući se o životinjama. Aldenov prijatelj, Klint Torn, ponovo je izabran za šerifa u obližnjem okrugu. Alden i Klint se odavano poznaju, zajedno su služili u Vijetnamu i vezuje ih poštovanje profesionalnog kodeksa. Istražujući neobični simbol koji se pojavio na više mesta u okrugu, Klint se previše približava istini i bude ustreljen. Nakon što ga je Klintova supruga pozvala da se pozabavi ovim slučajem, Alden se upliće u mrežu kriminala, prevare, korupcije i zla koje se nadvilo nad dva okruga. Uloge: Tom Vopat, DŽef Fejhi, Patriša Ričardson Režija: Šej Sajzmor.
20:02
Ivanova igra
21:00
Večeras ćemo saznati ko su najbolji od najboljih“, na sedmom Bunt rok festivalu! U borbi za titulu pobednika i ostale nagrade je deset finalista, a u revijalnom programu nastupiće Konstakta i Zemlja gruva“, kao i prošlogodišnji pobednici - bend Sanitarijum“.... Nakon održana dva polufinala, tokom kojih se predstavilo 20 bendova i autora, večeras ćemo saznati ko će od deset finalista osvojiti čuvenu munju“ - pobednički trofej sedmog izdanja Bunt rok festivala ali i koji sastavi će osvojiti drugo ili treće mesto, kao i ko će biti proglašen i nagrađen kao najbolji gitarista, basista, vokal i najbolji bubnjar 7. Bunt rok festivala RTS-a. Osim titula i novčanih nagrada za troje prvoplasiranih, koje dodeljuje Radio-televizija Srbije (200.000 dinara, 150.000 dinara i 100.000 dinara za treće mesto) i ovoga puta biće dodeljene i druge vredne nagrade najboljim muzičarima festivala. Bas gitaru najboljem basisti 7. BRF dodeliće Miloš Ignjatović, ispred “Kon konferencije”, “Rock radio” i “Mitros music” - pokloniće mikrofon najboljem vokalu 7. BRF, Udruženje muzičara džeza, zabavne i rok muzike - pokloniće gitaru najboljem gitaristi festivala, case za gitaru pokloniće “Sky music” a bubanj/doboš za najboljeg bubnjara festivala pokloniće Dušan Živanović ispred “Sing media”. Članovi žirija u finalu 7. Bunt rok festivala: Maja Cvetković (E play), Ivan Fece Firči, Milena Milutinović (bend Repetitor), Miloš Ignjatović (Kon konferencija), Milovan Bošković (Zemlja gruva), Uroš Marković (muzički producent, kompozitor i muzički urednik u RTS-u) i Nebojša Sabovljević, muzički urednik tematskog radio kanala RTS Rokenroler“. Voditelji 7. Bunt rok festivala : Branka Glavonjić, Aleksandar Marković Lama i Zoran Stefanov Iskaz Reditelj: Miodrag Kolarić.
22:52
Fudbal - FIFA U-20 World Cup, četvrtfinale 2, prenos
00:50
Povod za razgovor sa likovnom umetnicom Vesnom Perunović je izložba Paradigma doma: Novo mesto pripadanja u Legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, jednom od izložbenih prostora Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.... Izložbarezimira radove ove srpsko-kanadske umetnice inspirisane migracijama, a nastale u poslenjih petnaestak godina. Ona u emisiji govori o svom okretanju od klasične slike ka drugim likovnim medijima, o asocijativnosti koju postiže svedenošću boja i izraza, o sličnostima i razlikama između naše i kanadske umetničke scene... Vesna Perunović je osnovne i magistarske studije slikarstva završila u Beogradu, živi u Torontu. Izlagala je na više stotina izložbi u Kanadi, SAD, Evropi, Aziji i Južnoj Americi. U otkrivanju detalja u umetnosti Vesne Perunović učestvuje dr Miroslav Karić. Montaža: Anika Tesla Režija: Ivana Stivens Autorka i urednica emisije: Sanja Milić.
01:19
U večernjim subotnjim terminima u junu nastavljamo emitovanje trećeg ciklusa serijala o studentskom filmu u Srbiji, a od ove godine i u Republici Srpskoj, čiji je naslov “Rani kadrovi”. U ovoj sezoni serijala predstaviće nam se studenti režije tri visoke umetničke skole – Akademije umjetnosti u Banja Luci, Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu i Akademije umetnosti u Novom Sadu. Serijal je snimljen u vlastitoj proizvodnji Redakcije dramskog i domaćeg serijskog programa RTS-a po ideji njegovog kreatora Marka Novakovića, koji je i moderator emisija.... U ovoj emisiji “Ranih kadrova”, koja nosi naziv “021: Karmen Obrdalj”, a koju emitujemo u subotu 3. juna na našem Drugom programu, predstavljamo mladu autorku, studentkinju Akademije umjetnosti u Banja Luci, čije se priče odvijaju u otvorenom i živopisnom, ruralnom ili urbanom ambijentu. NJene junakinje tragaju za vlastitom ličnošću i životnim putem, često u kolopletu potisnutih nagona i emocija, u kompleksnom, nerazrešenom vlastitom odnosu prema spoljašnjem svetu. Karmen Obrdalj rođena je u Splitu 1999. godine. Odrasla je na poluotoku Čiovu i u gradu Mostaru. Filmsku i TV režiju na Akademiji umjetnosti u Banja Luci upisuje 2017. godine u klasi profesora Saše Hajdukovića. Master studije filmske i televizijske režije upisala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 2021. Nakon uvodnog razgovora sa mladom rediteljkom u studiju “Ranih kadrova”, pogledaćemo njen film “Kad jutro svane”, koji je bio i njen završni ispit na trećoj godini studija. Film “Kad jutro svane”, scenaristkinje i rediteljke Karmen Obrdalj, je priča o usamljenoj nesigurnoj devojci koja provodi dane pijući vino na krovu zgrade i čekajući svog dečka da dođe kući. Ona oseća da nešto u njihovoj vezi nije u redu jer je odjednom postao hladan prema njoj. Manjak seksa i njegovo prijateljstvo s drugom ženom pogoršavaju njenu sliku o telu i samoj sebi. Uloge u filmu tumače Aleksandra Plahin, Milica Janevski, Bojan Kolopić i Slađana Zrnić. Nakon filma porazgovaraćemo i sa Karmeninim profesorom Sašom Hajdukovićem koji će nam otkriti poneke detalje svog pedagoškog rada na Akademiji umjetnosti u Banja Luci. Televizijski prikaz filma “Kad jutro svane” donosi nam Nataša Drakulić, dramaturškinja i scenaristkinja, odgovorna urednica Redakcije programa za decu i mlade u Radio-televiziji Srbije. Nataša je autorka više zapaženih filmova i TV serija, od kojih izdvajamo “Daru iz Jasenovca” i “Ubice mog oca”. U drugom delu razgovora u studiju u emisiju dolazi gost Karmen Obrdalj – mladi montažer Aleksandar Jurić, a biće reči i o pripremi njenog diplomskog kratkometražnog igranog filma, koji nosi naziv “Metak u puški”. Kreator i urednik serijala: Marko Novaković Reditelj: Ognjen Isailović Scenarista: Srđan Vučinić Direktor fotografije: Bojan Rakić SAS Scenograf: Mira Andrejević Kostimograf: Aleksandra Stošić-Krstović Montažer: Petar Šumonja Dizajn grafike i animacija: Nenad Krstić Kompozitor: Vladimir Pejković Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Šminker: Seka Jakovljević Producent: Jeka Guk-Vlatković Proizvodnja: Radio-televizija Srbije 2022.
02:03
Tri boje zvuka - miks
03:00
Fudbal (ž) - LŠ: Barselona - Volfsburg, finale, r.
04:30
Fudbal - FIFA U-20 World Cup, četvrtfinale 2, r.
06:07
Muzika za dobro jutro
07:48
Slagalica, kviz
08:13
Datum
08:18
Verski kalendar
08:30
Pustolov
09:01
Plava ptica
09:28
Kolibri - Za život nov
09:31
Porodična mreža 2
09:59
E - TV
10:23
Građanin
10:49
Odakle god da krenete, Temerin je nekako, uvek usput.... Tipično malo mesto koje vodi ka velikom gradu – Novom Sadu. U blizini je i Bački Jarak i Sirig. Ali ne ljute se Temerinčani, jer, kažu, da nema manjeg, a neobičnijeg mesta od njihovog. U šali, kažu da imaju i vrlina i mana, ali da jedno ne može niko da ospori - Baš ovde u Temerinu nalazi se najduža ulica u našoj zemlji. Nekada se zvala Maršala Tita, a danas nosi naziv - Novosadska ulica. Duga je preko 12 kilometara. Broji preko 700 kućnih brojeva, pa ako mislite da to i nije tako mnogo, prošetajte ovom ulicom. Građani se nadaju da će jednog dana postati Temerinski bulevar, jer je, kažu, srce čitavog mesta. U njoj se odvija celokupan život – tu su crkve, sve važne institucije, prodavnice, kafići, restorani, parkovi. Ovaj putni pravac prepoznala je, kažu, i Marija Terezija. Prema popisu stanovništva, početkom 18. veka, meštani su se uglavnom bavili poljoprivredom, stočarstvom i pčelarstvom. Osamdesetih godina, dve trećine prihoda dolazilo je od industrije. Samo metaloprerađivački kompleks zapošljavao je oko 1.000 radnika. Temerinu se i danas, kada je privreda u pitanju, ima na čemu pozavideti. Veliku šansu vide i u turizmu, mada je lako baviti se turizmom pored velikih jezera, na Savi i Dunavu ili Fruškoj gori. Ali, hajde, kažu u šali, privuci i zabavi turiste u sred oranice. Međutim, imajuTemerinci svoj adut – park prirode Jegrička, močvarno-barsko područje sa staništima brojnih barskih, vodenih i livadskih vrsta. Ovde žive brojne zaštićene vrste, zbog čega je i celo područje dobilo veliki nacionalni i međunarodni značaj. Jegrička protiče kroz četiri opštine – Bačku Palanku, Vrbas, Temerin i Žabalj. A najveća atrakcija je katamaran „Čigra” koji nosi naziv po ptici koja je i zaštitni znak Jegričke. Vožnja je pravi užitak, meštani kažu na vojvođanski način, jer se plovi polako. Najlepše je u proleće i leto, pa očekivano tada ima i najviše posetilaca. Posebno mesto u ovom kraju je dvorac i to jedan od retkih koji je sačuvan u izvornom obliku. Zidine stare više od dva veka pamte mnoge značajne događaje, članove čuvenih porodica, zanimljive prolaznike. Danas je to srednja škola „Lukijan Mušicki”, koju pohađa više od 400 učenika. ljudi su, ipak, ono po čemu pamtimo i mesta i događaje. A oni koji prođu obalom Tise, ne mogu, a da ne primete mozaike koje, u svojoj vikendici, stvara Magdolna Klinec. Autorka: Ana Marinković Urednica: Jugoslava Đurica Snimatelj: Dimitrije Hadži Nikolić Montaža: Dragiša Đokić Obrada: redakcija Aktuelnosti.
11:20
Verski mozaik Srbije
12:00
Od zlata jabuka
12:30
Kulturako aresipe
13:00
Gledamo nastavak priče o belocrkvanskim Romima.... Zoran Rašković, novinar, pesnik i aktivista vodi nas kroz istoriju ove zajednice čiji se društveni status od austrougarskih vremena do danas nije značajnije promenio. Tragom nastajanja romske zajednice u Beloj Crkvi, obišli smo nekoliko lokaliteta pored prelepe reke Nere na samoj granici sa Rumunijom. Tu je pre više od 200 godina postojalo Romsko selo - Cigojnerdorf na teritoriji nekadašnje Austrougarske carevine. Govorimo i o Kusićko - zlatičkoj republici koja je značajna za srpsku istoriju.
13:16
Sve boje života
13:46
Kada nastupe granične, krizne situacije u životu vraćamo se filozofiji. Dosta mladih tada želi da studira filozofiju.... Prof. dr Irina Deretić je profesor Antičke filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Napisala je nekoliko izuzetnih dela ali i brojne radove koji su objavljeni u inostranstvu. Antička filozofija je upravo filozofija koja nam daje životne vrednosti i smernice. Ona ima i terapeutsku, saznajnu i vrednosnu ulogu. Gordana Drmanić je studentkinja filozofije iz Raške koja želi da se bavi filozofijom kao i profesorka Irina Deretić.. O filozofije je sanjala kao dete i sada se njen san ostvaruje. Šta je bitno u životu, čemu nas filozofija uči, koliko je ona lekovita, potrebna u svakoj životnoj dobi, šta znači mladima i kako njima otvara životni put u emisiji “U susret snovima “ govorimo sa gostima prof. dr Irinom Deretić i Gordanom Drmanić. Urednik Jasmina Vujnović Milošević.
14:17
Živimo u kolotečini svoje svakodnevice. Melju nas ordinarne, repetitivne aktivnosti usled kojih susrete ne doživimo onako kako bi bilo korisno, i potrebno – kao mogućnost da nešto spoznamo. Ovakve prilike mašimo čak i u slučaju kada nam budu, nekom prilikom, dostupni neki pametni, životno i profesionalno ostvareni likovi.... Ne postavimo prava pitanja. Nestrpljivi smo da saslušamo odgovor. A ko bi još otćutao, i dao sebi komocije da ga na pravi način razume? Mi smo ih zato pozvali. Ne po bilo kakvim drugim kriterijumima, osim po proceni da će iskreno i argumentovano obrazlagati svoje stavove. Pa su tako sledile opservacije na varijaciju prustovskog upitnika, širokog spektra, od recimo Kako ste? preko: Treba li roditelj detetu biti drug? Kako se uči kako da se uči? U kojim situacijama lažete? Može li ružno da bude lepo? Kako prevazilazite stid? Šta vas prosto izbezumljuje? Mogu li manje inteligentniji da budu duhoviti? Vredi li zbilja Ronaldo toliko miliona? do duboko filozofskog Gde se nalazi duša? I sagovornici su, videćete, bili veoma iskreni i inspirisani. Vraćamo polako kulturu dijaloga, kao osnov razumevanja i komunikacije. Urednik: Ana Pavlović Reditelj: Natalija Mićević Scenograf: Tanja Ivanović Direktor fotografije: Milan Ilić Grafička animacija: Ema Tasan Lukić Montažer: Petar Šumonja Dizajneri zvuka: Marko M. Vučković, Aleksandar Zoričić.
14:43
Eko minijature: Stare srpske sorte - radost deljenja
14:48
Ekocid predstavlja zločin protiv životne sredine koji ostavlja teške posledice po ceo ekosistem. Sa stručnjacima za ekološko pravo razgovaramo o predlogu Evropskog parlamenta da se ekocid uvrsti u krivično pravo Evropske unije.... Kontaminacija vode uzrokovana mikrozagađivačima, kao što su pesticidi, lekovi, hormoni, metali i mikroplastika je problem koji utiče na ekosisteme širom sveta. Studije biomonitoringa i primena najnovijih metodologija pomažu da bolje razumemo probleme i pronađemo najbolja rešenja. Na Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju u Beogradu naši stručnjaci u saradnji sa kolegama iz Norveške i Francuske realizuju projekat Biolaweb. Istraživački brod je bio na dvomesečnoj ekspediciji u vodama oko Japana. Naučnici sa Univerziteta u Tokiju su postavili kamere sa mamcima u najdubljim delovima vode i uspeli da naprave prvi snimak ribenepoznate vrste iz roda Pseudoliparis koja tamo živi. Urednik serijala: Jelena Radović Jovanović.
15:18
Balada o selu 2
15:40
Teško je - prof. dr Vladimir Diligenski... Nedavne tragedije donele su patnju u duši svih ljudi. Kao da su se svi razboleli - kao da su zatečeni u jednom stanju beznađa, koje ne može da nestane u kratkom vremenskom periodu. Prisutno je neraspoloženje i manjak energije. Kao da se sve nekako nakupilo i ljudi teško da mogu sebi da objasne stanje u kojem su se našli. Kao da je veliki točak - koji se automatski okretao - stao i naterao mnoge da se suoče sa patnjama onih koji su izgubili svoje najrođenije. U toj nemoći koja nije prolazila, pogledali su u sebe, svoju okolinu, odlazili su kod psihijatra ako su znali i njima govorili svoje potisnute muke i nezadovoljstva. O tome razgovaram sa neuropsihijatrom prof. dr Vladimirom Diligenskim, na psihijatriji bolnice Dr Dragiša Mišović - Dedinje. Kako prevazići bol, patnju i tugu drugih, koja počinje da bude i vaša? Da li smo naučili kako da se nosimo sa time kada znate da vam nije dobro? Koliko ima razumevanja i znanja za suočavanje sa nesrećom? Doktorova lekovita kazivanja pomažu i daju putokaz za pokušaj prevazilaženja tragedija.
16:04
Grad je jugoslovenski crno-beli omnibus film snimljen 1963. godine u režiji Vojislava Rakonjca Kokana, Živojina Pavlovića i Marka Babca, poznat kao jedini film u istoriji jugoslovenske kinematografije koji je bio zvanično zabranjen.... Sastoji se od tri priče - ljubav (Kokan), Srce (Babac) i Obruč (Pavlović) - radnjom smeštena u predgrađe neimenovanog grada za koga se tek na kraju ispostavi da predstavlja Novi Beograd, a koje za teme imaju otuđenje, melanohiju i beznađe tamošnje omladine. Posle dovršetka mu je prikazivanje bilo zabranjeno temeljem odluke suda u Sarajevu, a koja je ukinuta tek 1990. godine. Danas se tradicionalno smatra jednim od ranih ostvarenja tzv. Crnog talasa u tadašnjoj jugoslovenskoj kinematografiji. Uloge: Branka Jovanović, Mihajlo Kostić Pljaka, ljiljana Šljapić, Miloš Žutić.
17:45
Na nedovršenu železničku stanicu u malom hercegovačkom mestu dolazi Milka, čestita devojka koja je uverena da je život još pred njom. (1969.)... Hrabro izbegava sve nametljive ponude, uviđajući da time samo povećava broj neprijatelja. Kad napokon nađe čoveka koji joj odgovara, nestrpljenje i osveta odbačenih obožavatelja kulminiraju. Milka s još jednim životnim ožiljkom ostaje bez posla, ljubavi i kuće. Uloge: Milena Dravić, Dragan Nikolić, Pavle Vusić, Mihailo Janketić, Josif Tatić Režija: Boro Drašković.
19:15
Marko, Dragan, Miško i Ćutko drugovi su još od gimnazije. (1970.)... Markov otac nestao je u ratu kao heroj. Marko oseća nemir zbog ambicija da i sam bude u nečemu iznad ostalih, ali mu nedostatak volje i nesređen emotivni život za to ne daju priliku. Upoznaje Irenu, devojku s medicine, koju je Dragan planirao za svoje donžuanske poduhvate. Istovremeno, drugovi odozgo smatraju da bi bilo zgodno da taj talentovani momak (Marko je apsolvent arhitekture) radi na urbanističkom projektu naselja koje bi nosilo ime njegovog oca. Marko prihvata kao zgodnu tezgu. Na Draganovo razočarenje, Markova emotivna veza sa Irenom se učvršćuje. Miško, posle loma noge na jednoj utakmici mora da prestane da igra fudbal. Lola koristi taj trenutak da se njihova veza kruniše brakom. Dragan stiže iz vojske na vanredno odsustvo radi polaganja ispita. Čopor se za trenutak objedinjuje radi zajedničkog izleta na kojem Irena stavlja do znanja Marku da je trudna. Marko joj predlaže da abortira, što Irena odbija. Marko oseti samoću i vraća se Ireni koja ga dočekuje hladno objasnivši da ga je lagala. Ne shvatajući poraz, Marko ne reaguje čak kad Irena pred njim krene u zagrljaj njegovom prijatelju Ćutku. Uloge: Magda Fedor, Petar Božović, Dragomir Čumić Režija: Nikola Stojanović.
21:00
U junskom izdanju emisije Volim klasiku“ u studiju nastupaju orkestri i solisti Škole za muzičke talente iz Ćuprije i učenice baletske škole Lujo Davičo“.... Naš proslavljeni pijanista Aleksandar Serdar svira sonate Domenika Skarlatija, o koncertima i karijeri govori dirigent Srboljub Dinić, a Tango senzacije Astora Pjacole izvodi instrumentalista na harmonici Nikola Peković sa Gudačkim kvartetom Šlezinger“. U godini jubileja – Školu za muzičke talente iz Ćuprije predstavljaju direktorka Danijela Jović i umetnički rukovodilac orkestara Srđan Sretenović, dok je solista mlada violinistkinja Anja Janeš. U prilozima u emisiji biće predstavljene gostujuće škole, mladi pijanista Bogdan Dugalić, a u vreme kada je aktuelno krunisanje kralja Čarlsa, voditelji emisije Silvana Grujić i Aleksandar Peković imali su priliku da budu gosti u rezidenciji amabasadorke Ujedinjenog kraljevstva u Srbiji, njene ekselencije Šan Makleod koja je govorila o svom doživljaju Srbije, koncertnog života ovde i opusu savremenih srpskih kompozitora koje je kao profesionalni muzičar - violinistkinja i čembalistkinja izvodila. Urednik emisije: Silvana Grujić Muzički urednik: Jovana Avramović Voditelji: Silvana Grujić i Aleksandar Peković Reditelj: Petar Stanojlović.
22:20
Legende - 35 godina sa vama
22:50
Fudbal - FIFA U-20 World Cup, četvrtfinale 4, prenos
00:50
Simpatije za gospodina Osvetu, film
02:48
Nišvil - Uroš Perić & Mambo stars
03:30
Fudbal - FIFA U-20 World Cup, četvrtfinale 4, r.
05:10
Draga Irena, film
