Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
05:29
Na svoj način-Boba Stefanović (R)
06:00
Avantura-Poluotok snova (R)
06:23
Po Mediteranu-Slike iz Tunisa (R)
06:27
Po Mediteranu-Slike iz Egipta (R)
06:32
Karavan-Istra (R)
07:02
Tajne Jadrana -Kad je more gorelo (R)
07:31
Filmska hronika 1958. (R)
08:19
TV feljton-Engleskinja među nama (R)
09:04
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
09:33
Slikari i vajari-Petar Lubarda (R)
10:01
Vreme televizije-Okončanje eksperimenata (R)
11:02
TV poster-Leti leti-Vasilija Radojičić (R)
11:29
Na svoj način-Boba Stefanović (R)
11:44
Pesma o Sarajevu (R)
12:00
Avantura-Poluotok snova (R)
12:23
Po Mediteranu-Slike iz Tunisa (R)
12:27
Po Mediteranu-Slike iz Egipta (R)
12:32
Karavan-Istra (R)
13:02
Tajne Jadrana -Kad je more gorelo (R)
13:31
Filmska hronika 1958. (R)
14:19
TV feljton-Engleskinja među nama (R)
15:04
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
15:33
Slikari i vajari-Petar Lubarda (R)
16:01
Vreme televizije-Okončanje eksperimenata (R)
17:02
TV poster-Leti leti-Vasilija Radojičić (R)
17:29
Na svoj način-Boba Stefanović (R)
17:44
Pesma o Sarajevu (R)
18:00
Tito Čehoslovačka -Real Partizan
18:45
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je uspesima jugoslovenskog sporta. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:18
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je velikim međunarodnim uspesima košarkaške reprezentacije Jugoslavije. Jugoslovenski košarkaši bili su druga velesila u međunarodnoj košarci, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Jugoslovenska selekcija je debitovala na Evropskom prvenstvu 1947. godine u Čehoslovačkoj. Sledio je debi i na prvom Svetskom prvenstvu koje je organizovano u Argentini, 1950. godine. Na tom takmičenju kao i na naredna dva Svetska prvenstva-Brazil (1954) i Čile (1959), naši košarkaši nisu uspeli da osvoje neku od medalja. Međutim, povratak u Brazil 1963. godine, gde je održano četvrto Svetsko prvenstvo i osvajanje srebrne medalje, označio je početak uspona jugoslovenske košarke na svetskoj sceni. Isto odličje, jugoslovenski košarkaši osvojili su 1967. godine na Svetskom prvenstvu u Urugvaju. Jugoslavija je 1970. godine bila domaćin Svetskog prvenstva, koje je održano u ljubljani. Prvim mestom na tom takmičenju, započeo je čuveni „zlatni niz jugoslovenskih košarkaša na međunarodnoj košarkaškoj sceni. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:58
Filmska hronika 1955.
20:55
Tadašnji direktor Radio-Televizije Beograd, Zdravko Vuković, intervjuisao je Josipa Broza Tita.... Proizvedeno maj 1972. godine.
22:08
Krug-Zapisi iz šezdesetih
22:53
Svetsku kinematografiju 20. i 21. veka obeležili su filmovi Miloša Formana (1932-2018), češkog i američkog režisera, scenariste, glumca i profesora.... Miloš Forman boravio je u Beogradu 1987. godine, kada je bio gost FEST-a. Tada je dao intervju za našu televiziju. U razgovoru sa Dinkom Tucakovićem (1960-2013), rediteljem, scenaristom i filmskim kritičarem, Forman je govorio o svom životu i radu. Emisija obiluje insertima iz Formanovih filmova, počev od ostvarenja „Konkurs, iz 1963, pa sve do „Leta iznad kukavičjeg gnezda (1975), za koji je dobio Oskara, u kategoriji najbolji reditelj. Taj film, uz „Dogodilo se jedne noći (1934) i „Kad jaganjci utihnu (1991), jedino je ostvarenje koje je osvojilo Oskare u svih pet glavnih kategorija. Tu je i odlomak iz filma „Kosa iz 1979. godine kojim je Forman dao omaž sociopolitičkom konfliktu u SAD- znak protivljenja ratu u Vijetnamu. Film je naišao na odlične kritike i iste godine je prikazan na Filmskom festivalu u Kanu. Forman je pet godina kasnije, ljubitelje sedme umetnosti oduševio ostvarenjem „Amadeus. Taj film je osvojio osam Oskara, uključujući i one za najbolji film i glavnu mušku ulogu, a ukupno je sakupio 32 nagrade na festivalima širom sveta. Miloš Forman režirao je 19 igranih filmova, za 13 je napisao scenario, oprobao se i kao glumac i producent. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima (Češka), 1997. godine, dobio je Nagradu Kristalni globus za izuzetan doprinos svetskoj kinematografiji.
23:51
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Šta se krije iza naslova Stankovićevog dela „Što se bore misli moje saznaćete u ovoj epizodi. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
00:00
Tito Čehoslovačka -Real Partizan (R)
00:45
Povratak zvezdama-Srebrni dečaci (R)
01:18
Povratak zvezdama-Zlatni dečaci (R)
01:58
Filmska hronika 1955. (R)
02:44
Teveteka-Intervju Zdravka Vukovića sa Titom (R)
04:08
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
04:53
Pokretne slike -Miloš Forman (R)
06:00
Tito Čehoslovačka -Real Partizan (R)
06:45
Povratak zvezdama-Srebrni dečaci (R)
07:18
Povratak zvezdama-Zlatni dečaci (R)
07:58
Filmska hronika 1955. (R)
08:44
Teveteka-Intervju Zdravka Vukovića sa Titom (R)
10:08
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
10:53
Pokretne slike -Miloš Forman (R)
11:51
Iza naslova-Kornelije Stanković (R)
12:00
Tito Čehoslovačka -Real Partizan (R)
12:45
Povratak zvezdama-Srebrni dečaci (R)
13:18
Povratak zvezdama-Zlatni dečaci (R)
13:58
Filmska hronika 1955. (R)
14:44
Teveteka-Intervju Zdravka Vukovića sa Titom (R)
16:08
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
16:53
Pokretne slike -Miloš Forman (R)
17:51
Iza naslova-Kornelije Stanković (R)
18:00
Urednik Srđan Karanović u emisiji „I posle svega sreća“, snimljenoj 1983, bavio se „petparačkim“ romanima, literaturom koja se oduvek smatrala „lakom“ i uglavnom namenjenoj ženama.... Tih 80-ih, veoma su bili popularni „vikend romani. NJihova radnja je bila predvidljiva, a glavni likovi u svakom pogledu izuzetni. On je po pravilu „markantan, šarmantan, arogantan, pikantan i bezobrazno bogat, ona je deceniju i koju godinu pride mlađa od njega, skromnog porekla, čedna, krhka, naivna i nesvesna svoje lepote, za razliku od suparnice koja ima sve atribute femme fatale. Kraj romana je zagarantovano srećan. „Vikend romana odavno nema, zamenjeni su novim medijskim formama, praćeni jednako aktuelnim pitanjem da li je partnerska ljubav jedini izvor sreće u ljudskom životu.
18:28
Ideja serije „Pet godina posle“ bila je da jednostavnim prizorima iz svakodnevice sedmoro mladih ljudi, prikaže njihov život u toku pet godina. Prateći njihovo odrastanje i uklapanje u postojeće modele života, prikazano je zapravo sve ono što je jedinstveno i neponovljivo u svakoj pojedinačnoj priči.... Takva je i priča o Mariji Đurđević, koja je te 1990. godine, bila studentikinja Filološkog fakulteta u Beogradu. Autori Vinka Matijašić, Svetlana Popović i Zoran Popović.
18:58
„Dobar dan. Ja se zovem ljubica Ravasi. Kad sam rođena i gde, mislim da to nije važno. Mislim da ono što mene karakteriše je to da sam glumica u Srpskom narodnom pozorištu već mnogo godina”.... Ovom rečenicom ljubica Ravasi se predstavila ekipi Televizije Beograd koja ju je posetila u njenom domu u Novom Sadu 1973. godine. U formi monologa ljubica Ravasi je govorila kako je zavolela pozorište i glumu. „Mislim da je prva predstava koju sam gledala bila „Đido od Janka Veselinovića. Od tada, kad god je SNP gostovalo u Zrenjaninu, gde sam tada živela, išla sam u pozorište. I čini mi se kada sam bila u stanju da razmišljam o svojoj budućoj profesiji da sam uvek nekako u svesti jasno znala da hoću da budem glumica. Neobično mi se dopao taj fenomen gde ljudi misle tuđim mislima, gde ostvaruju tuđe ideje, gde žive tuđim životima, po neki put i svojim, kazala je ljubica Ravasi koja je na „daske koje život znače stupila bez ikakvog znanja o glumačkom pozivu. Ipak talenat i vredan rad doveli su je do značajnih pozorišnih i filmskih uloga. ljubica Ravasi (1916-1995) bila je prva jugoslovenska i srpska glumica koja je dobila Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje. To priznanje dodeljeno joj je za ulogu Zelenićke u predstavi „Rodoljupci SNP-a.
19:24
Krug-Zapisi iz šezdesetih
20:09
Dokumenti i vreme-Komandant Kot
20:39
Svet danas-ljudi iz šatora,Sudan i Somalija
21:09
Čuveni serijal Redakcije za kulturu RTS podseća na najznačajnije domaće ličnosti kulture i umetnosti.... Epizoda posvećena književniku, dramaturgu i književnom kritičaru Borislavu Mihajloviću Mihizu.
21:52
Riznice kulturnog blaga-Školstvo i prosveta u Prvom srpskom ustanku
22:19
Knjižare su zaštitni znak mnogih svetskih metropola. Bilo je da reč o prodavnicama knjiga u objektima sagrađenim u 19. veku ili mnogo godina kasnije, knjižara je mesto koje se posećuje makar samo iz želje da se knjige pogledaju ili da se u njihovom društvu, uz čaj ili kafu, predahne.... Ova emisija serijala Lično viđenje posvećena je Janku Hrkaloviću, knjižaru-antikvaru. Kada je emisija snimana Janko Hrkalović se tim poslom bavio više od 50 godina. Izreka da profesija pre pronađe čoveka nego obrnuto, u slučaju Janka Hrkalovića je istinita. Kao svršeni osnovac, Janko Hrkalović je, daleke 1925. godine, preko društva Privrednik, došao u Beograd. To društvo je nalazilo posao mladima sa sela u trgovinama i zanatskim radnjama. Za Janka Hrkalovića mesto je pronađeno u knjižari Bugarski u Balkanskoj ulici broj 46. Kada je otvorio vrata te knjižare, Janko Hrkalović je otvorio vrata jednog čudesnog sveta. Autorke: Mila Knežević i Mirjana Keser Razgovor vodio Milan Vlajčić Proizvedeno 1978. godine.
22:46
Tereza Lazić zapisničar na saslušanju Gavrila Principa , u svojoj 87. godini seća se najupečatljivijeg momenta iz svog života.... Ona je 1914.  godine iz prvog reda, dok  je obavljala službenu dužnost stenografkinje, mogla da vidi i sluša Gavrila Principa. Rođena u Mostaru, Tereza priča i o svom češkom poreklu, roditeljima i dolasku u Bosnu, o braku sa srpskim oficirom koji je stigao u Sarajevo sa trupama vojvode Stepe Stepanovića i njegovoj smrti krajem 40-ih godina. Tereza Lazić živela je od 1974. godine u Gornjem Milanovcu, gde je 1982. godine i snimljen razgovor sa njom.
23:16
Pesničke vedrine-Ti ćeš ostati
23:42
Tokom 1961. godine, DŽez orkestar RTB-a učestvovao je na turneji po SSSR-u, gde je održao 43 koncerta u 12 gradova, i tom prilikom snimljen je i ovaj film za Moskovsku televiziju.... Na ovom snimku uz instrumentalne numere, slušaćete i pesme: Tvoja sam, Kada kupim mali motorin, Randevu i O Rozi. Učestvuju: Anica Zubović, Krsta Petrović, Lola Novaković i DŽez orkestar RTB-a Dirigent: Vojislav Simić.
00:00
Neobavezno-I posle svega sreća (R)
00:28
Pet godina posle-Marija u potrazi za (R)
00:58
Glumice-ljubica Ravasi (R)
01:24
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
02:09
Dokumenti i vreme-Komandant Kot (R)
02:39
Svet danas-40 godina posle (R)
03:09
Ostavština za budućnost-Borislav Mihajlović Mihiz (R)
03:52
Riznice kulturnog blaga-Školstvo i prosveta u Prvom srpskom ustanku (R)
04:19
Lično viđenje-Janko Hrkalović (R)
04:46
Svedok istorije-Tereza Lazić (R)
05:16
Pesničke vedrine-Ti ćeš ostati (R)
06:00
Neobavezno-I posle svega sreća (R)
06:28
Pet godina posle-Marija u potrazi za (R)
06:58
Glumice-ljubica Ravasi (R)
07:24
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
08:09
Dokumenti i vreme-Komandant Kot (R)
08:39
Svet danas-40 godina posle (R)
09:09
Ostavština za budućnost-Borislav Mihajlović Mihiz (R)
09:52
Riznice kulturnog blaga-Školstvo i prosveta u Prvom srpskom ustanku (R)
10:19
Lično viđenje-Janko Hrkalović (R)
10:46
Svedok istorije-Tereza Lazić (R)
11:16
Pesničke vedrine-Ti ćeš ostati (R)
11:42
Gostovanje zabavnog orkestra RTB u Moskvi (R)
12:00
Neobavezno-I posle svega sreća (R)
12:28
Pet godina posle-Marija u potrazi za (R)
12:58
Glumice-ljubica Ravasi (R)
13:24
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
14:09
Dokumenti i vreme-Komandant Kot (R)
14:39
Svet danas-40 godina posle (R)
15:09
Ostavština za budućnost-Borislav Mihajlović Mihiz (R)
15:52
Riznice kulturnog blaga-Školstvo i prosveta u Prvom srpskom ustanku (R)
16:19
Lično viđenje-Janko Hrkalović (R)
16:46
Svedok istorije-Tereza Lazić (R)
17:16
Pesničke vedrine-Ti ćeš ostati (R)
17:42
Gostovanje zabavnog orkestra RTB u Moskvi (R)
18:00
Davne 1969. godine, na desnoj obali Save, 30 kilometara uzvodno od Beograda, blizu Obrenovca, počela je izgradnja istoimene termoelektrane.... Prvi blok je pušten u pogon 7. marta 1970. godine, a drugi blok, pet meseci kasnije. Sa puštanjem u rad poslednjeg, šestog bloka, u decembru 1979. godine, to je bila najveća termoelektrana na Balkanu, kapaciteta 1650 MW. Godinu dana ranije počeli su radovi na termoelektrani B, čiji prvi blok je pušten u rad 3. novembra 1983, a drugi, 28. novembra 1985. godine. Termoelektrana „Obrenovac promenila je ime 24. aprila 1975. godine i od tada se zove po našem najpoznatijem naučniku Nikoli Tesli. To je danas najveća termoelektrana u Srbiji i predstavlja preduzeće koje objedinjuje 4 termoelektrane-Nikola Tesla A, „Nikola Tesla B, „Kolubara i „Morava, što je svrstava među najveće proizvođače struje u jugoistočnoj Evropi. A kako su tekli radovi na izgradnji, kako su radnici izvršavali svoje obaveze, kako su provodili slobodno vreme, gde su živeli, kakvi su im bili planovi nakon završetka gradnje....na sva ta pitanja odgovorili su pred kamerama TV Beograd, u emisiji koja, kao i mnoge druge iz Arhive naše kuće, svedoči o događajima koji su menjali našu zemlju i doprinosili kvalitetnijem i boljem životu ljudi. Autor Aleksandar Mandić, proizvodnja 1969. godina.
18:27
O životu kafanske pevačice, pred kamerama TV Beograd, u serijalu „Neobavezno“ govorila je Mirsada.... Ona je pevala u beogradskoj kafani „London. Pesma je bila njen poziv od detinjstva a želja da postane slavna nikada je nije napustila. Mirsadin san podržavala je i njena tetka. Mirsada je o svom životu kafanske pevačice razgovala sa Milanom Nikolićem. Proizvedeno 1981. godine.
18:48
Prvi deo emisije Opšteobrazovnog programa realizovane 1987, vraća nas u vreme od pre pola veka i više.... Tada je svaka kuća gajila konoplju od koje se ručnom preradom, kako se radilo od pamptiveka, dobijalo sve što je služilo za odevanje, prostirku, peškire, čaršave, vreće... U proleće 1986. u selu Bela Voda kod Kruševca zazelenela su dva konopljišta. Kad je konoplja dozrela, radilo se sa njom sve što i nekad odavnina, tako je zahvaljujući predusretljivošću Belovođana, snimljena ova filmska priča. Učesnici: Olga Šljivić, Stoja Milivojević, Petrojka Petrović, Dragica Živković, Mihajlo Jugović, Dušan Živković, Blagoje Grujić, Dragomir Nikolić Reditelj Žarko Dragojević, scenarista Velibor Lazarević Premijerno emitovano 02.03.1987, Redakcija opšteobrazovnog programa, urednik Đoko Stojičić.
19:16
Posle trideset i više godina na nekoliko parcela u Beloj Vodi kod Kruševca ponovo se talasa tanana konoplja - ni zbog čega drugog nego da bi se, uz pomoć vrednih Belovođanki snimila ova dokumentarna emisija u kojoj je prikazan nekadašnji dug i mukotrpan rad od sejanja konoplje do izatkanog i izbeljenog platna. (7 TV dana, od 7. do 13. marta 1987.)... Učesnici: Stoja Milivojević, Nada Lazarević, Radmila Damnjanović, Rada Živković, Bosiljka Živković, Bosiljka Smiljković, Olga Šljivić, Milenija Živković, Stevan Živanović Reditelj Žarko Dragojević, scenarista Velibor Lazarević Premijerno emitovano 09.03.1987, Redakcija opšteobrazovnog programa, urednik Đoko Stojičić.
19:46
Serija Ram za nekoliko poza, snimljena je 1976. godine. Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić, tokom emitovanja serije pobrao je kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja.... Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj učestvuju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar. Reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
20:15
Rađanje Drugog programa (1966-1971) - jedanaesta epizoda serije Vreme televizije.... Novi programski i tehnološki pomak je uvođenje Drugog programa i programa u boji 31. decembra 1971. godine. Upravo u procesu tih priprema javio se novi talas mladih autora, sada u okviru dokumentaristike koji istažuju manje istražene vidove naše stvarnosti. Takođe okuplja se grupa mladih i veoma kreativnih urednika i saradnika koji će svojim nekonvencionalnim pristupom u mnogome izmeniti dotadašnje shvatanje televizije. U emisiji su prikazane i promišljene tehničke pripreme (izbor PAL sistema, gradnja Studija 3, instaliranje predajnika). Emisija je prožeta odlomcima snimka direktnog prenosa svečanog otvaranja Drugog programa; voditelj Mića Orlović. Učestvuju: direktor TVB Dragoljub Ilić Era, direktor Tehnike TVB inž. Zoran Manojlović, glavni i odgovorni urednik Drugog programa ljubomir Zečević, urednik Dokumentarno-feljtonske redakcije Zora Korać, jedan od autora serije Neobavezno Nikola Lorencin, rukovodilac Prenosne tehnike inž. Jovan Valčić Scenarista dr Miroslav Savićević; reditelj Nikola Lorencin Premijerno emitovano 26.04.1994, Redakcija za istoriografiju, urednik dr Miroslav Savićević i Obrazovno-naučni program, urednik Petar Savković.
21:14
Riznice kulturnog blaga-Mostovi
21:43
„Pohvala Islandu” je jugoslovenski TV film iz 1973. godine. Režirao ga je Boro Drašković koji je napisao i scenario.... Film je nastao za vreme Draškovićevog boravka na Islandu gde je bio došao pratiti znameniti šahovski meč između Bobija Fišera i Borisa Spaskog.
22:08
Island je nezavisna ostrvska država, smeštena na granici između Atlantskog i Severnog ledenog okeana, na severozapadu Evrope. Sa od oko 350.000 stanovnika (prema procenama iz 2018), Island je najređe naseljena evropska država i jedna od 20 najređe naseljenih zemalja na svetu.... Pre više od trideset godina, ekipi TV Beograd je tadašnji predsednik Islanda Kristjan Eldjarn dao intervju. U rezidenciji u Rejkjaviku, on je gostima iz Beograda govorio o svojoj zemlji, njenoj istoriji i kulturi. Kristjan Eldjarn (1916-1982) bio je treći predsednik Islanda, od 1968. do 1980. godine. Po zanimanju arheolog, pre ulaska u politiku bio je direktor Nacionalnog muzeja Islanda. Popularnost među sunarodnicima stekao je serijom predavanja na programu nacionalne televizije, od 1966. do 1968. godine. Tu popularnost, Kristjan Eldjarn je održao i tokom mandata, a na izborima 1972. i 1976. godine nije imao protivkandidata. Zbog slabog zdravlja, 1980. godine odlučio je da se ne kandiduje za novi predsednički mandat.
22:46
Poslednji televizijski esej profesora Srejovića objavljen je u leto 1996. godine, svega dva meseca pred njegovo upokojenje. Dragoslav Srejović (1931-1996), naučnik koji je umnogome doprineo da se Srbija osvetli kao značajna tačka na mapi svetske arheologije, dok je njegova ličnost postala paradigma znalca renesansnih horizonata.... Ovo četrdesetminutno televizijsko predavanje urađeno u kontinuitetu, posvećeno je oblutku. Oblutak za akademika Srejovića znači mnogo više od naučnog interesovanja jednog praistoričara. Oblutak je za njega simbol detinjstva, večnosti, postojanosti, praizvora života i smisla postojanja.  Kamen je prvi sadrug prvih čovekolikih bića, hominida. Kamenom su izrađena prva oruđa, svetilišta i amuleti. NJime su predstavljena božanstva i sve one duhovne sile koje su čoveka čuvale od opasnosti. Strah od mraka i divljih životinja je bio iščezao onog trenutka kada je ljudska ruka iskoristila kremen i otkrila vatru. S obzirom na to da je ovaj nastup inicirao sam profesor Srejović, razumećemo da je njegova želja da panagirički prinese odu oblutku upravo potreba da sopstveni životni ciklus zaokruži vraćanjem na početak, odnosno onome što mu je za života bila najveća svetinja i čemu je do kraja bio posvećen. Stoga gledaoca ne treba da iznenadi emotivna obremenjenost ovog verovatno poslednjeg Srejovićevog predavanja u životu. Urednik: Ksenija Stojanović Proizvodnja: RTS, decembar 1996.
23:26
Glumci-Stanoje Dušanović
23:52
Numera-Bisera-Ne plači dušo moja
00:00
Neobavezno-Neimari (R)
00:27
Neobavezno-Izvesni osmeh Mirsadine tetke (R)
00:48
Ljudi govore-Priča o konoplji 01 (R)
01:16
Ljudi govore-Priča o konoplji 02 (R)
01:46
Ram za nekoliko poza 02 (R)
02:15
Vreme televizije-Rađanje Drugog programa (R)
03:14
Riznice kulturnog blaga-Mostovi (R)
03:43
TV feljton-Pohvala Islandu (R)
04:08
Intervju sa predsednikom Islanda (R)
04:46
Oblutak-Razgovor sa Dragoslavom Srejovićem (R)