Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Tvoja TV čitanka (R)
06:26
Kad sam bio mali-ljubivoje Ršumović-Geografija mog detinjstva (R)
07:20
ljudi-Menjanje Stolova (R)
07:37
TVD 2-TV Dnevnik 1969. (R)
08:10
Bela knjiga-Slučaj Kariljo (R)
08:35
Dokumenti i vreme-Komandant Kot (R)
09:05
Portreti-Josip Vidmar (R)
09:45
Kultura danas-Vrti vrti kolo (R)
10:27
TV feljton-Vuk Stefanović Karadžić (R)
11:11
Znamenite žene srpske prošlosti-Mina Karadžić (R)
11:41
Mali koncert-Vasilija Radojičić (R)
12:00
Tvoja TV čitanka (R)
12:26
Kad sam bio mali-ljubivoje Ršumović-Geografija mog detinjstva (R)
13:20
ljudi-Menjanje Stolova (R)
13:37
TVD 2-TV Dnevnik 1969. (R)
14:10
Bela knjiga-Slučaj Kariljo (R)
14:35
Dokumenti i vreme-Komandant Kot (R)
15:05
Portreti-Josip Vidmar (R)
15:45
Kultura danas-Vrti vrti kolo (R)
16:27
TV feljton-Vuk Stefanović Karadžić (R)
17:11
Znamenite žene srpske prošlosti-Mina Karadžić (R)
17:41
Mali koncert-Vasilija Radojičić (R)
18:00
Avantura-Poluotok snova
18:23
Po Mediteranu-Slike iz Tunisa
18:27
Po Mediteranu-Slike iz Egipta
18:32
Epizoda Istra iz kultnog serijala Karavan posvećena je prirodnim odlikama, istoriji i znamenitostima Centralne Istre.... Milan Kovačević obilazi područje od Pazina do Poreča pokazujući i kazujući nam o gradu Motovunu, Eufrazijevoj bazilici, građevini iz 6. veka sa izuzetnim mozaicima, Limskom kanalu i mestu gde je sniman film Dugi brodovi, o načinu na koji psi otkrivaju tartufe i o antifašističkoj prošlosti ovog lepog poluostrva na Jadranskom moru. Urednik i reditelj Milan Kovačević Proizvedeno 1968. godine.
19:02
Emisija prati rad ronilačke ekipe koja traga za potopljenim brodovima na Jadranu.... Urednik Miladin Tešić, proizvedeno 1973. godine.
19:31
Filmska hronika 1958.
20:19
Emisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obeležavala 75 godina rada. Emisija, sačuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivačima Katedre Meri Stensfild-Popović i dr Vladeti Popović.... Na postojanje emisije „ Engleskinja među nama ukazala je profesorka Ivanka-Tipsarević Lukić, koja podseća na značajne Engleskinje koje su boravile kraće ili duže u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije „Među nama, snimljene davne 1988. o Meri Stensfild- Popović, učestvuju i njeni prvi učenici i diplomirani studenti.
21:04
Priča o prijateljstvu dva pre svega plemenita i dobra čoveka, dva izuzetna umetnika, započetom u vremenu kada nisu slutili da će potonji događaji – Drugi svetski rat, trajno zbližiti i zemlje iz kojih potiču...
21:33
Seriju Slikari i vajari urednik Ibrahim Hadžić započeo je 1977. godine u okviru Školskog programa. Svaka od 13. emisija koliko je snimljeno, zamišljena je kao celovita monografija o određenom umetniku.... Lazar Trifunović, istoričar umetnosti, govoreći o životu i radu slikara Petra Lubarde (1907-1974) u emisiji između ostalog kaže: Lubarda je bio slikar kamenih pejsaža, istorijskih događaja i narodne legende, ali je njegov odnos prema predmetu slikanja izgrađivan kao odnos prema epohi. On je slikao predele i velike bitke, krilate lavove, zmajeve, slepe miševe, oktopode, crne bikove i zodijačke znake, ali je uvek govorio o nečem drugom, o onome što je iza predmeta kao njegova zgusnuta suština, koju je on znao da odgonetne i da preobliči u sliku sa novim značenjem. Lubarda je slikom rešavao jedan likovni problem, a u isti mah problem života, sveta, čoveka i sudbine...  U emisiji su snimljene brojne Lubardine slike koje su rasute po mnogim muzejima, društvenim institucijama i privatnim kolekcijama u Beogradu, Cetinju, Titogradu. Takođe se nalaze dokumentarni snimci Petra Lubarde, fotografije, inserti Pariza iz godina kada je on u njemu živeo i radio. Scenarista i voditelj Lazar Trifunović, urednik serije Ibrahim Hadžić.
22:01
Ova epizoda serije Vreme televizije prikazuje tehnički i programski razvoj Televizije Beograd od 1962. do 1966. godine. Ek­s­pe­ri­men­tal­ni period Televizije Beograd okončava se 15. maja 1966. godine.... U emisiji je reč o daljim tehnološkim ko­racima u periodu 1962-1966. godine. Zaokružuje se sistem predajnika i veza, nabavljaju se novi mag­ne­tos­kopi i reportažna kola, kompletira filmska tehnika (tonske filmske kamere, montažni stolovi, moderna la­bo­ratorija), a prostorije u zgradi u Aberdarevoj ulici, adaptiraju se za studija. U ovom periodu društvo se sve vi­še politizuje, pa se politizuje i TV program i to u svim žanrovima. Emisija posebno obrađuje informativni, do­kumentarno-feljtonskog programa i sportski program. Dva prenosa doprinose daljoj međunarodnoj afir­ma­ciji Televizije Beograd: učešće u prvom satelitskom prenosu u svetu i prenos šampionata Evrope u atletici 1962; voditelj Mića Orlović. Učestvuju: inženjeri Aleksa Nešić i Milorad Krunić iz emisione tehnike; inž. Zoran Manojlović, ru­ko­­vodilac studijske tehnike; Dragoljub Ilić Era, direktor Televizije Beograd; Igor Holodkov, urednik Dnev­­nika; Aleksandar Vitorović, glavni i odgovorni urednik Informativnog programa; Svetolik Mi­tić i Aleksandar Baljković, novinari; Veljko Petrović, snimatelj; Rihard Merc, majstor zvuka; Miodrag Ž. Vučković, majstor zvuka; Vladanko Stojaković, sportski komentator. Scenarista dr Miroslav Savićević; reditelj Nikola Lorencin.
23:02
TV poster-Leti leti-Vasilija Radojičić
23:29
Na svoj način-Boba Stefanović
23:44
Pesma o Sarajevu
00:00
Avantura-Poluotok snova (R)
00:23
Po Mediteranu-Slike iz Tunisa (R)
00:27
Po Mediteranu-Slike iz Egipta (R)
00:32
Karavan-Istra (R)
01:02
Tajne Jadrana -Kad je more gorelo (R)
01:31
Filmska hronika 1958. (R)
02:19
TV feljton-Engleskinja među nama (R)
03:04
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
03:33
Slikari i vajari-Petar Lubarda (R)
04:01
Vreme televizije-Okončanje eksperimenata (R)
05:02
TV poster-Leti leti-Vasilija Radojičić (R)
05:29
Na svoj način-Boba Stefanović (R)
06:00
Avantura-Poluotok snova (R)
06:23
Po Mediteranu-Slike iz Tunisa (R)
06:27
Po Mediteranu-Slike iz Egipta (R)
06:32
Karavan-Istra (R)
07:02
Tajne Jadrana -Kad je more gorelo (R)
07:31
Filmska hronika 1958. (R)
08:19
TV feljton-Engleskinja među nama (R)
09:04
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
09:33
Slikari i vajari-Petar Lubarda (R)
10:01
Vreme televizije-Okončanje eksperimenata (R)
11:02
TV poster-Leti leti-Vasilija Radojičić (R)
11:29
Na svoj način-Boba Stefanović (R)
11:44
Pesma o Sarajevu (R)
12:00
Avantura-Poluotok snova (R)
12:23
Po Mediteranu-Slike iz Tunisa (R)
12:27
Po Mediteranu-Slike iz Egipta (R)
12:32
Karavan-Istra (R)
13:02
Tajne Jadrana -Kad je more gorelo (R)
13:31
Filmska hronika 1958. (R)
14:19
TV feljton-Engleskinja među nama (R)
15:04
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
15:33
Slikari i vajari-Petar Lubarda (R)
16:01
Vreme televizije-Okončanje eksperimenata (R)
17:02
TV poster-Leti leti-Vasilija Radojičić (R)
17:29
Na svoj način-Boba Stefanović (R)
17:44
Pesma o Sarajevu (R)
18:00
Tito Čehoslovačka -Real Partizan
18:45
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je uspesima jugoslovenskog sporta. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:18
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je velikim međunarodnim uspesima košarkaške reprezentacije Jugoslavije. Jugoslovenski košarkaši bili su druga velesila u međunarodnoj košarci, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Jugoslovenska selekcija je debitovala na Evropskom prvenstvu 1947. godine u Čehoslovačkoj. Sledio je debi i na prvom Svetskom prvenstvu koje je organizovano u Argentini, 1950. godine. Na tom takmičenju kao i na naredna dva Svetska prvenstva-Brazil (1954) i Čile (1959), naši košarkaši nisu uspeli da osvoje neku od medalja. Međutim, povratak u Brazil 1963. godine, gde je održano četvrto Svetsko prvenstvo i osvajanje srebrne medalje, označio je početak uspona jugoslovenske košarke na svetskoj sceni. Isto odličje, jugoslovenski košarkaši osvojili su 1967. godine na Svetskom prvenstvu u Urugvaju. Jugoslavija je 1970. godine bila domaćin Svetskog prvenstva, koje je održano u ljubljani. Prvim mestom na tom takmičenju, započeo je čuveni „zlatni niz jugoslovenskih košarkaša na međunarodnoj košarkaškoj sceni. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:58
Filmska hronika 1955.
20:55
Tadašnji direktor Radio-Televizije Beograd, Zdravko Vuković, intervjuisao je Josipa Broza Tita.... Proizvedeno maj 1972. godine.
22:08
Krug-Zapisi iz šezdesetih
22:53
Svetsku kinematografiju 20. i 21. veka obeležili su filmovi Miloša Formana (1932-2018), češkog i američkog režisera, scenariste, glumca i profesora.... Miloš Forman boravio je u Beogradu 1987. godine, kada je bio gost FEST-a. Tada je dao intervju za našu televiziju. U razgovoru sa Dinkom Tucakovićem (1960-2013), rediteljem, scenaristom i filmskim kritičarem, Forman je govorio o svom životu i radu. Emisija obiluje insertima iz Formanovih filmova, počev od ostvarenja „Konkurs, iz 1963, pa sve do „Leta iznad kukavičjeg gnezda (1975), za koji je dobio Oskara, u kategoriji najbolji reditelj. Taj film, uz „Dogodilo se jedne noći (1934) i „Kad jaganjci utihnu (1991), jedino je ostvarenje koje je osvojilo Oskare u svih pet glavnih kategorija. Tu je i odlomak iz filma „Kosa iz 1979. godine kojim je Forman dao omaž sociopolitičkom konfliktu u SAD- znak protivljenja ratu u Vijetnamu. Film je naišao na odlične kritike i iste godine je prikazan na Filmskom festivalu u Kanu. Forman je pet godina kasnije, ljubitelje sedme umetnosti oduševio ostvarenjem „Amadeus. Taj film je osvojio osam Oskara, uključujući i one za najbolji film i glavnu mušku ulogu, a ukupno je sakupio 32 nagrade na festivalima širom sveta. Miloš Forman režirao je 19 igranih filmova, za 13 je napisao scenario, oprobao se i kao glumac i producent. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima (Češka), 1997. godine, dobio je Nagradu Kristalni globus za izuzetan doprinos svetskoj kinematografiji.
23:51
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Šta se krije iza naslova Stankovićevog dela „Što se bore misli moje saznaćete u ovoj epizodi. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
00:00
Tito Čehoslovačka -Real Partizan (R)
00:45
Povratak zvezdama-Srebrni dečaci (R)
01:18
Povratak zvezdama-Zlatni dečaci (R)
01:58
Filmska hronika 1955. (R)
02:44
Teveteka-Intervju Zdravka Vukovića sa Titom (R)
04:08
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
04:53
Pokretne slike -Miloš Forman (R)
06:00
Tito Čehoslovačka -Real Partizan (R)
06:45
Povratak zvezdama-Srebrni dečaci (R)
07:18
Povratak zvezdama-Zlatni dečaci (R)
07:58
Filmska hronika 1955. (R)
08:44
Teveteka-Intervju Zdravka Vukovića sa Titom (R)
10:08
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
10:53
Pokretne slike -Miloš Forman (R)
11:51
Iza naslova-Kornelije Stanković (R)
12:00
Tito Čehoslovačka -Real Partizan (R)
12:45
Povratak zvezdama-Srebrni dečaci (R)
13:18
Povratak zvezdama-Zlatni dečaci (R)
13:58
Filmska hronika 1955. (R)
14:44
Teveteka-Intervju Zdravka Vukovića sa Titom (R)
16:08
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
16:53
Pokretne slike -Miloš Forman (R)
17:51
Iza naslova-Kornelije Stanković (R)
18:00
Urednik Srđan Karanović u emisiji „I posle svega sreća“, snimljenoj 1983, bavio se „petparačkim“ romanima, literaturom koja se oduvek smatrala „lakom“ i uglavnom namenjenoj ženama.... Tih 80-ih, veoma su bili popularni „vikend romani. NJihova radnja je bila predvidljiva, a glavni likovi u svakom pogledu izuzetni. On je po pravilu „markantan, šarmantan, arogantan, pikantan i bezobrazno bogat, ona je deceniju i koju godinu pride mlađa od njega, skromnog porekla, čedna, krhka, naivna i nesvesna svoje lepote, za razliku od suparnice koja ima sve atribute femme fatale. Kraj romana je zagarantovano srećan. „Vikend romana odavno nema, zamenjeni su novim medijskim formama, praćeni jednako aktuelnim pitanjem da li je partnerska ljubav jedini izvor sreće u ljudskom životu.
18:28
Ideja serije „Pet godina posle“ bila je da jednostavnim prizorima iz svakodnevice sedmoro mladih ljudi, prikaže njihov život u toku pet godina. Prateći njihovo odrastanje i uklapanje u postojeće modele života, prikazano je zapravo sve ono što je jedinstveno i neponovljivo u svakoj pojedinačnoj priči.... Takva je i priča o Mariji Đurđević, koja je te 1990. godine, bila studentikinja Filološkog fakulteta u Beogradu. Autori Vinka Matijašić, Svetlana Popović i Zoran Popović.
18:58
„Dobar dan. Ja se zovem ljubica Ravasi. Kad sam rođena i gde, mislim da to nije važno. Mislim da ono što mene karakteriše je to da sam glumica u Srpskom narodnom pozorištu već mnogo godina”.... Ovom rečenicom ljubica Ravasi se predstavila ekipi Televizije Beograd koja ju je posetila u njenom domu u Novom Sadu 1973. godine. U formi monologa ljubica Ravasi je govorila kako je zavolela pozorište i glumu. „Mislim da je prva predstava koju sam gledala bila „Đido od Janka Veselinovića. Od tada, kad god je SNP gostovalo u Zrenjaninu, gde sam tada živela, išla sam u pozorište. I čini mi se kada sam bila u stanju da razmišljam o svojoj budućoj profesiji da sam uvek nekako u svesti jasno znala da hoću da budem glumica. Neobično mi se dopao taj fenomen gde ljudi misle tuđim mislima, gde ostvaruju tuđe ideje, gde žive tuđim životima, po neki put i svojim, kazala je ljubica Ravasi koja je na „daske koje život znače stupila bez ikakvog znanja o glumačkom pozivu. Ipak talenat i vredan rad doveli su je do značajnih pozorišnih i filmskih uloga. ljubica Ravasi (1916-1995) bila je prva jugoslovenska i srpska glumica koja je dobila Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje. To priznanje dodeljeno joj je za ulogu Zelenićke u predstavi „Rodoljupci SNP-a.
19:24
Krug-Zapisi iz šezdesetih
20:09
Dokumenti i vreme-Komandant Kot
20:39
Svet danas-ljudi iz šatora,Sudan i Somalija
21:09
Čuveni serijal Redakcije za kulturu RTS podseća na najznačajnije domaće ličnosti kulture i umetnosti.... Epizoda posvećena književniku, dramaturgu i književnom kritičaru Borislavu Mihajloviću Mihizu.
21:52
Riznice kulturnog blaga-Školstvo i prosveta u Prvom srpskom ustanku
22:19
Knjižare su zaštitni znak mnogih svetskih metropola. Bilo je da reč o prodavnicama knjiga u objektima sagrađenim u 19. veku ili mnogo godina kasnije, knjižara je mesto koje se posećuje makar samo iz želje da se knjige pogledaju ili da se u njihovom društvu, uz čaj ili kafu, predahne.... Ova emisija serijala Lično viđenje posvećena je Janku Hrkaloviću, knjižaru-antikvaru. Kada je emisija snimana Janko Hrkalović se tim poslom bavio više od 50 godina. Izreka da profesija pre pronađe čoveka nego obrnuto, u slučaju Janka Hrkalovića je istinita. Kao svršeni osnovac, Janko Hrkalović je, daleke 1925. godine, preko društva Privrednik, došao u Beograd. To društvo je nalazilo posao mladima sa sela u trgovinama i zanatskim radnjama. Za Janka Hrkalovića mesto je pronađeno u knjižari Bugarski u Balkanskoj ulici broj 46. Kada je otvorio vrata te knjižare, Janko Hrkalović je otvorio vrata jednog čudesnog sveta. Autorke: Mila Knežević i Mirjana Keser Razgovor vodio Milan Vlajčić Proizvedeno 1978. godine.
22:46
Tereza Lazić zapisničar na saslušanju Gavrila Principa , u svojoj 87. godini seća se najupečatljivijeg momenta iz svog života.... Ona je 1914.  godine iz prvog reda, dok  je obavljala službenu dužnost stenografkinje, mogla da vidi i sluša Gavrila Principa. Rođena u Mostaru, Tereza priča i o svom češkom poreklu, roditeljima i dolasku u Bosnu, o braku sa srpskim oficirom koji je stigao u Sarajevo sa trupama vojvode Stepe Stepanovića i njegovoj smrti krajem 40-ih godina. Tereza Lazić živela je od 1974. godine u Gornjem Milanovcu, gde je 1982. godine i snimljen razgovor sa njom.
23:16
Pesničke vedrine-Ti ćeš ostati
23:42
Tokom 1961. godine, DŽez orkestar RTB-a učestvovao je na turneji po SSSR-u, gde je održao 43 koncerta u 12 gradova, i tom prilikom snimljen je i ovaj film za Moskovsku televiziju.... Na ovom snimku uz instrumentalne numere, slušaćete i pesme: Tvoja sam, Kada kupim mali motorin, Randevu i O Rozi. Učestvuju: Anica Zubović, Krsta Petrović, Lola Novaković i DŽez orkestar RTB-a Dirigent: Vojislav Simić.
00:00
Neobavezno-I posle svega sreća (R)
00:28
Pet godina posle-Marija u potrazi za (R)
00:58
Glumice-ljubica Ravasi (R)
01:24
Krug-Zapisi iz šezdesetih (R)
02:09
Dokumenti i vreme-Komandant Kot (R)
02:39
Svet danas-40 godina posle (R)
03:09
Ostavština za budućnost-Borislav Mihajlović Mihiz (R)
03:52
Riznice kulturnog blaga-Školstvo i prosveta u Prvom srpskom ustanku (R)
04:19
Lično viđenje-Janko Hrkalović (R)
04:46
Svedok istorije-Tereza Lazić (R)
05:16
Pesničke vedrine-Ti ćeš ostati (R)