Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
Ekologeri: Aranđelovac – Ana Dragović Drljević (R)
06:25
Srpska muzika kroz vekove: Mirjana Živković, Dejan Despić (R)
06:40
Beogradsko blago: Legat Isidore Sekulić (R)
07:00
Istorija Niša: U Otomanskom carstvu, drugi deo (R)
07:37
Obrazovno ogledalo: Žene srpske kulture (R)
08:00
Štetni svet : Šesta emisija (R)
08:30
Srpski akademici: Miodrag Mateljević (R)
09:00
Današnja Rusija – književni pejzaž sa Stivenom Frajem (R)
09:55
Psihologija ranog detinjstva: Igra i njen značaj (R)
10:00
Studio znanja: Uzori za oponašanje – sa muzikom (R)
11:00
Arhitektura danas: Gradski trgovi (R)
11:30
EDU global: 214 (R)
12:00
Ekologeri: Aranđelovac – Ana Dragović Drljević (R)
12:25
Srpska muzika kroz vekove: Mirjana Živković, Dejan Despić (R)
12:40
Beogradsko blago: Legat Isidore Sekulić (R)
13:00
Istorija Niša: U Otomanskom carstvu, drugi deo (R)
13:37
Obrazovno ogledalo: Žene srpske kulture (R)
14:00
Štetni svet : Šesta emisija (R)
14:30
Srpski akademici: Miodrag Mateljević (R)
15:00
Današnja Rusija – književni pejzaž sa Stivenom Frajem (R)
15:55
Psihologija ranog detinjstva: Igra i njen značaj (R)
16:00
Studio znanja: Uzori za oponašanje – sa muzikom (R)
17:00
Arhitektura danas: Gradski trgovi (R)
17:30
EDU global: 214 (R)
18:00
U serijalu „Pećina Mogao“ saznajemo šta se nalazi u milenijumskoj riznici budističke umetnosti i zašto je zovu „Pećina hiljadu Buda“.... U pećini su i riznice budističkih relikvija, svetih spisa, portreta, knjiga i veza, koji datiraju iz perioda kada je vladala dinastija Đin, pa sve do vremena vladavine dinastije Song.
18:50
Život čine male stvari, sitnice koje mogu da nam ga ulepšaju ili zagorčaju. U našim međuljudskim i porodičnim odnosima često previđamo na koji način naše ponašanje utiče na one sa kojima živimo, radimo, kojima smo komšije.... Mislite o sitnicama, jer život nikada nije ni tako lep ni tako ružan kako o njemu mislimo, a svakako je suviše kratak da ga ne ispunjavamo onim lepšim i pozitivnijim sadržajima makar to bile i sitnice.
18:55
U seriji (Ne)obično o biljkama, iz ciklusa „Biljke u narodnoj poeziji“, stručni saradnik botaničke bašte Jevremovac, Jasmina Bjelić-Mesaroš, govori o biljkama koje je naradona tradicija povezivala sa nebom i bogovima.... Urednica serije: Tamara Vešković Rediteljka serije: Olivera Kostić.
19:10
Novi serijal Obrazovno-naučnog programa Arheokuhinja predstavlja svojevrsno putovanje u prošlost tragom mirisa koji su se širili sa trpeza naših predaka u periodu od kamenog doba, pa sve do srednjeg veka.... Uz tajne drevnih recepata upoznaćete i brojne situacije iz života ljudi u prošlosti. Na zabavan i dinamičan način u dokumentarno-igranoj formi otkrićete uz kakav doručak su rasli vinčanski mališani, kakva je bila svadbena trpeza u rimsko doba, čućete priče iz kuhinje srpskog kneza Velimira, kao i šta su jeli rimski vojnici.
19:36
U novoj epizodi Zelenog časovnika, pogledajte po čemu je specifičan rezervat biosfere Golija i zašto je pećinski nakit u Cerjanskoj pećini više nego neobičan. Gledaoci će moći da pogledaju i kako je na Adi Ciganliji sniman prvi Srpski film Karađorđe, šta još čini interesantnom prošlost ove urbane oaze i kako je zapravo beogradsko more dobilo ime.... U intervjuu sa direktorom Zavoda za zaštitu prirode Srbije, mr Aleksandrom Dragišićem, govorimo o pripremama za stavljanje pod zaštitu novih područja prirode, rezultatima rada stručnjaka Zavoda, introdukciji ugroženih vrsta, izdavaštvu... U ovoj epizodi bavimo se i aktuelnostima iz oblasti zaštite životne sredine kao i rezultatima istraživanja ponašanja golubova, mačaka i kolibrija.
20:03
Naučnici upozoravaju da zahvaljujući razvoju nanotehnologije, u lekovima, hrani, kozmetičkim preparatima, čak i u odeći, mogu se naći najsitnije čestice koje uništavaju ljudski organizam. Savremena hrana se pretvorila u pravi narkotik današnje generacije. Postoji li šansa da živimo zdravije?..
20:45
Estetika ljudskog lica i tela u bliskoj je vezi sa specifičnim kanonima lepote, odnosno norme idealnih proporcija.... Istorijski gledano, ideali muških telesnih proporcija nisu se menjali onoliko koliko su se menjali ženski. U različitim kulturama i društvenim grupama postoje izrazite razlike u estetskim kriterijumima. Pri tome, menjajući se, kanoni zapravo prate određene istorijske procese koji utiču na formiranje „duha vremena.
21:00
Naš um ima sopstvena pravila funkcionisanja, koja se ne moraju uvek slagati sa istinom.... Iluzije ili greške u opažanju su redovan ili normalan deo našeg procesa opažanja. Jedan od glavnih faktora kod formiranja iluzija jeste i odnos leve i desne hemisfere mozga. Iako one sarađuju kako bismo imali kompletnu sliku stvarnosti, često dolazi do nesporazuma. U jednom trenutku možemo videti nepostojeće stvari. Možemo nepažnjom ne videti nešto što je bukvalno ispred nas. Možemo videti nešto što je nemoguće i videti, ali pogrešno prepoznati nešto što postoji to su iluzije. Čovek se u opažanju sveta oko sebe najviše oslanja upravo na čulo vida, kao najpouzdanije. Međutim, naša vizuelna percepcija je složen proces uslovljen mnoštvom faktora i lako može biti zavarana. Vizuelne iluzije su podvrsta iluzija koje su najčešće izučavane. Postoje zanimljive optičke iluzije koje su većini ljudi poznate, a koje jasno pokazuju da stvari nisu uvek onakve, kakvima se čine. Optička iluzija je svojevremeno zaludela svet u toj meri da ćete danas češće čuti da za vizuelne iluzije kažu da su optičke. Nekada se ti termini mogu koristiti kao sinonimi, ali razlika ipak postoji. Psihološke teme su privlačne opštoj publici, a zbog društvenih mreža danas su tekstovi dostupniji. Tako ćete često videti ljude u svom okruženju kako rešavaju testove iz psihologije. Ali koliko su oni relevantni? Gledajući emisiju saznajte zašto je važno da piloti tokom trenaža dožive prostorne i vizuelne iluzije? Igrajte se u Muzeju iluzija i otkrijte kako funkcioniše Ejmsova soba? Urednik emisije: Aleksandra Daničić.
21:30
Teslin život je primer za jedan budući svet, u kome će merilo čoveka biti njegove vrednosti i dostignuća. Ovaj serijal je priča o upornosti, radu, disciplini, prijateljima...
22:00
Ako želite da čujete novosti iz sveta nauke, razotkrijete mitove ili istražite naučnu stranu svakodnevnih pojava, onda je vreme da zajedno krenemo u Naučni portal.... Radoznalo postavljamo pitanja i tragamo za odgovorima. Kroz svet nauke vodi vas Dragana Daničić, voditeljka i autorka priloga. Urednica serijala: Aleksandra Šarković.
22:30
U petoj epizodi serije „Dositej putnik prosvećenosti pratimo kako naš prosvetitelj objavljuje svoju prvu štampanu knjigu u Lajpcigu. Štampa je sam.... Dobija prva reagovanja - od najpohvalnijih do takvih koje su svojevrsna pretnja. U ovoj epizodi narator je stručna saradnica serije, dr Dragana Grbić sa Instituta za slavistiku Univerziteta u Kelnu, koja je i autor knjige: „Prekretanja - „Hale - Lajpcig, prekretnica u životu Dositeja Obradovića. U epizodi govore akademski profesori iz Interdisciplinarnog centra za proučavanje evropskog prosvetiteljstva, Instituta za germanistiku i Seminara za slavistiku „Martin Luter Univerzitet Hale - Vitenberg. Scenaristkinja i rediteljka: Valentina Delić.
23:01
Četvta emisija ovog serijala uvodi nas u 20. vek. U vreme između dva svetska rata koje u Srbiji obeležavaju možda najveće kontradiktornosti zbog kojih je teško sagledati celinu.... Naime, s jedne strane imate gradske zajednice sa Beogradom kao centrom razvoja u svakom smislu – od privrednog, trgovinskog, obrazovnog, kulturološkog… S druge, na samo dvadesetak, neretko i manje kilometara od ovih događanja, bukvalno hajdučke bande odbeglih robijaša, bivših žandarma, vojnih dezertera koji okićeni redenicima, puškama, revolverima, bombama ordiniraju Srbijom – pljačkaju, ucenjuju, ubijaju, zavode teror... Potpuno nadrealno, a istinito. A ono što nas je začudilo – u pitanju je potpuno neistraženi period razvoja našeg društva. Na kraju smo dobili još jednu potvrdu koliko su mediji, onda štampani, bitni jer, sudeći prema istorijskoj građi, ono što ćete videti u naredne četiri emisije kao da nam se uopšte nije dešavalo kao društvu. A desio nam se homoljski Dilindžer – legendarni Babejić, pa braća Barbulovići, pa Obrad Nikolić, pa Sušići, Mitrović, Draža Gligorijević i čitava plejada pravih pravcatih hajduka odmetnika – koje je i zakon oglašavao za hajduke sve do početka Drugog svetskog rata.
23:30
Emisija „Lazarev grad“ posvećena je nekada prestonom gradu Kruševcu, manastirima Ravanici i ljubostinji, zadužbinama kneza Lazara i kneginje Milice, i srednjovekovnim utvrđenjima u Stalaću i na Kozniku.... Kako je izgledala Lazareva prestonica i šta nam govore otkriveni ostaci palate i artefakti poput oružja, oruđa, posuđa i nakita? Koje su odlike graditeljstva i slikarstva Lazarevih zadužbina i koju funkciju su imala utvrđenja u Stalaću i na Kozniku? Ovo su samo neka od pitanja na koje odgovore daju stručnjaci: istoričari, arheolozi, arhitekte, istoričari umetnosti i književnici.
00:00
Pećina Mogao: Misterije pećine sa budističkim spisima (R)
00:50
Sitnice svakodnevnice: Dečko (R)
00:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 9-10 (R)
01:10
Arheokuhinja: Mirisi iz kuhinje drevnog Rima (R)
01:36
Zeleni časovnik: Bogatstvo Ade, prvi deo (R)
02:03
Štetni svet: Sedma emisija (R)
02:30
Novi srpski umovi: Brodogradnja Mašinski fakultet (R)
02:45
Odgonetanje tela: Estetika i privlačnost (R)
03:00
Dekodiranje nauke: Iluzije (R)
03:30
Teslin narod: Deseta emisija, ciklus 02 (R)
04:00
Naučni portal: em.98 (R)
04:30
Dositej putnik prosvećenosti: Prva štampana knjiga (R)
05:01
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučija između dva rata (R)
06:00
Pećina Mogao: Misterije pećine sa budističkim spisima (R)
06:50
Sitnice svakodnevnice: Dečko (R)
06:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 9-10 (R)
07:10
Arheokuhinja: Mirisi iz kuhinje drevnog Rima (R)
07:36
Zeleni časovnik: Bogatstvo Ade, prvi deo (R)
08:03
Štetni svet: Sedma emisija (R)
08:30
Novi srpski umovi: Brodogradnja Mašinski fakultet (R)
08:45
Odgonetanje tela: Estetika i privlačnost (R)
09:00
Dekodiranje nauke: Iluzije (R)
09:30
Teslin narod: Deseta emisija, ciklus 02 (R)
10:00
Naučni portal: em.98 (R)
10:30
Dositej putnik prosvećenosti: Prva štampana knjiga (R)
11:01
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučija između dva rata (R)
11:30
Moravska Srbija: Lazarev grad (R)
12:00
Pećina Mogao: Misterije pećine sa budističkim spisima (R)
12:50
Sitnice svakodnevnice: Dečko (R)
12:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 9-10 (R)
13:10
Arheokuhinja: Mirisi iz kuhinje drevnog Rima (R)
13:36
Zeleni časovnik: Bogatstvo Ade, prvi deo (R)
14:03
Štetni svet: Sedma emisija (R)
14:30
Novi srpski umovi: Brodogradnja Mašinski fakultet (R)
14:45
Odgonetanje tela: Estetika i privlačnost (R)
15:00
Dekodiranje nauke: Iluzije (R)
15:30
Teslin narod: Deseta emisija, ciklus 02 (R)
16:00
Naučni portal: em.98 (R)
16:30
Dositej putnik prosvećenosti: Prva štampana knjiga (R)
17:01
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučija između dva rata (R)
17:30
Moravska Srbija: Lazarev grad (R)
18:00
Brzo, brže, najbrže. Želimo da imamo što brža kola, najbrži internet, da spremimo ispit na brzaka“. Kvalitet života odavno se ne meri samo novcem. U prirodi svake materije je da se kreće – neke materije su u stanju da razviju nezamislivu brzinu dok druge pak deluju gotovo nepomično. Šta je zapravo brzina i kako je merimo?... Neuroni u mozgu stvaraju dovoljno električne energije za pokretanje jedne manje sijalice – 100 milijardi ćelija generiše ovu količinu energije, ustanovili su naučnici. Zamislite onda brzinu kojom mozak prima, procesuira i šalje informacije. Da li smo preterali sa ubrzanjem i šta je Hurry up“ sindrom? Brzi način života doveo je do toga da jedemo nezdravu brzu hranu, više sedimo za računarom i u automobilima, a zbog toga što uvek negde žurimo i nemamo vremena manje se viđamo i sa nama najbližim ljudima. O brzini i njenim osobinama u studiju RTS Laba pričamo sa prof. psihologije Oliverom Toškovićem sa Filozofskog fakulteta i Milanom Radovanovićem specijalnim pedagogom, psihološkim savetnikom i trenerom. Emisiju je pripremio i vodio Viktor Manević. Urednik emisije je Mirjana Nikolić.
18:31
Svako ko je rođen osuđen je na smrt. Lovca na znanje zanima šta zapravo umire kada umire čovek? Koji delovi našeg tela i bića konačno nestaju kada nastupi smrt? Neurobioliogija možda ima odgovore na ova pitanja.... U ovoj epizodi videćemo autopsiju smrti i čuti šta svetski naučnici kažu o prestanku života i procesima u organizmu koji dovode do smrti.
19:01
Kako se porodice suočavaju sa savremenim izazovima odrastanja i roditeljstva? Šta se promenilo za nove generacije, a šta je ostalo isto kao ranije? Da li je danas teže biti dete, odnosno roditelj, nego nekada? Neka su od pitanja na koja tražimo odgovor u 11 novih nastavaka serijala Porodična mreža.... U prvoj epizodi pod nazivom Emocije porodice Prokić i Dašić navode koliko emocije boje svaki trenutak naših života. Dele sa gledaocima kako se nositi sa emocijama, postoje li neke emocije koje ljudi vole da kriju i šta je to teror sreće. Ekipu serije čine: voditelj i scenarista Ana Mirković, producent Biljana Dautović, dizajner zvuka Predrag Stamatović, montažer Marko Vujović, direktor fotografije Sima Dimitrić, urednik serije Tamara Vešković i reditelj Milan Jovanović.
19:30
„Sasvim prirodno“ je dokumentarno putopisni serijal o prirodi, životinjama i ljudima koji žive sa prirodom.... Naš tim putuje Srbijom, Crnom Gorom, Balkanom i svetom. Bili smo na Islandu, Grenlandu, Svalbardu, u Sibiru, Laponiji, Norveškoj, Tadžikistanu, Kirgistanu, Kolskom poluostrvu, itd. Cilj nam je da kameru odnesemo na mesta na kojima je retko ili nikada pre bila, da damo glas onima koji se retko čuju, da zabeležimo predele koji se retko viđaju, ali pre svega da ispričamo priče o načinima života koji su u skladu sa prirodom. Kroz tradiciju i kulturu naroda najbolje se vidi neraskidiva veza između čoveka i sredine u kojoj živi. Naše priče su dokumentovane da vas podsećaju na tu vezu i da vam ne dozvole da se od prirode otuđite. Autor Jovan Memedović.
20:00
U poslednjoj epizodi Fantastične planete koja istražuje gde su limiti izdržljivosti ljudskog tela, gledaoci će upoznati malobrojni nomadski narod Moken koji živi na moru između Mijanmara i Tajlanda.... Život u i na vodi promenio je njihov organizam tako da oni mogu da provedu i do deset minuta pod vodom nakon samo jednog udaha. Takođe, njihove oči pod vodom ne vide mutno kao bilo koje druge ljudske, već potpuno bistro, što im pomaže da love ribu i ljuskare od kojih žive. Mokeni najveći deo života žive na čamcu, na kojem se rađaju, žive i umiru. Ipak, nakon cunamija iz 2004. koji je desetkovao njihovu populaciju, Mokeni počinju da grade prve kolibe sa betonskom osnovom na malecnim ostrvima u Andamanskom moru. Nakon dalekog istoka, Vladimir Banić putuje u Izrael gde Fantastična planeta dobija retku priliku da snima žensku borbenu jedinicu izraelske vojske gde saznaju koliko su dugi marševi devojaka i koliko kilograma opreme nose sa sobom, ali i kako sa svakom novom vežbom pronalaze granicu sopstvene izdržljivosti. Banić zatim razgovara sa Ran Nakašom, instruktorom Krav Mage i bokserskim šampionom, koji je pomoću ove dve veštine obučava izraelske specijalce. Nakaš objašnjava Baniću kakve je neverovatne stvari primetio i kod svoji polaznika, ali i na sopstvenom telu. Na kraju, za Fantastičnu planetu govori nekadašnji komandos izraelske vojske koji je u Jom-Kipurskom ratu zarobljen. U svom emotivnom intervjuu poverava Baniću kako su mu izgledali dani koje je proveo u zarobljeništvu u Egiptu. Na kraju, Banić sezonu Fantastične planete završava u Sloveniji. Tamo pokušava da sazna kakave veze ima čovečija ribica sa ljudskom vrstom i da li možemo u medicini ili farmaciji da iskoristimo znanja o njenom genomu koji je čak 150 puta komplikovaniji od našeg. Kako to biće živi i do 150 godina, a može da gladuje i celih deset. Posle Postojnske jame, Banić ide u visine, kod akrobata iz grupe Dunking Devils. Oni ne samo što moraju da poznaju granice svog već da dobro budu upoznati sa prostorom i kinetikom svakog drugog tela u svojoj grupi. Na kraju, granice ljudske izdržljivosti i toga kako stres može da utiče na čoveka, Banić saznaje od čoveka koji se ceo život bavio jednom od najtežih disciplina - politikom. On je bio poslanik, predsednik skupštine, premijer i predsednik u dva mandata. Neko kome je bavljenje ovim poslom uzelo zdravlje, ali dalo priliku da ostvari svoju najvišu ambiiciju - da vodi državu. Borut Pahor, sada penzioner, priča koliko je teško biti na onoj strani glasačkog listića. Direktori fotografije: Borislav Ristović, Marko Kovačević, Marko Bajželj, Damjan Banjac Montaža: Dragan Krasić.
20:53
RTS LAB-U Labu prve beogradske gimnazije
21:02
Serijal RTS Nauke „U mojoj glavi“ svake srede govori o brojnim istinitim pričama, životima svih nas i otkriva kako naći izlaz kada se čini da izlaza nema...
21:30
Upoznaćemo gledaoce sa mladim ljudima iz Srbije koji su, vođeni željom za usavršavanjem i naučnim napredovanjem, spakovali kofere i otišli iz svoje zemlje.... Branislav Jovanović, Đorđe Ivković, Milena Milićević, Miloš Jovanović i Vladimir Prokopović napraviće paralelu između uslova studiranja kod nas i u svetu i objasniće zašto su se vratili u Srbiju. U serijalu „Istok-Zapad – povratak sagovornici teže da objasne potrebu za odlaskom, ali i da jasno definišu razlog povratka, koji se uvek vezuje za dom, porodicu, rodni grad i jezik na kom su progovorili.
21:42
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas.... Čovek se sa kamenom rađa, živi, umire i ponovo rađa prkoseći vremenu nepomirljivom znaku prolaznosti. Sa zanimljivim pričama o kamenu, kroz serijal Čovek i kamen, vodi nas autor Dragan Milovanović. Velika Morava već hiljadama godina donosi i taloži šljunak u pitomoj dolini Stiga.Tu šljunak počinje novi život čiju sudbinu određuje čovek. Od njega će praviti beton, zidati kuće, praviti puteve po kojima će uvek juriti i žuriti, ne znajući gde i zašto.
22:05
Šta citati i citiranje mere? Koliko postoji vrsta citata? Po čemu se jedni od drugih razlikuju? Kakvu nam tajnu otkriva ili skriva Hiršov indeks? Ko je od naših istraživača prvi i po broju citata i po Hiršovom indeksu? U kolikoj se meri citiranje uvažava prilikom izbora u naučna zvanja ili u Srpsku akademiju nauka i umetnosti? Gde se sve može proveriti koliko je neko citiran?..
22:35
Preživeti – to je naš osnovni instinkt. Mozak svakodnevno prima milione informacija, stalno učimo, a sistem koji mu pomaže da obradi sva ta iskustva jeste strah...
23:00
U RTS ordinaciji biće reči o psihičkom zdravlju i unapređenju životnog prostora. U prvom delu emisije gošće će biti poznate dame koje su doživele prevaru u braku, a psiholog će razjasniti kako u toj situaciji zaštiti psihičko zdravlje. Saznaćete koje biljke najbolje čiste vazduh i neutrališu elektromagnetno zračenje, a na kraju će biti reči o ishrani koja može popraviti stanje anemije.... U prvom delu emisije Moja borba tema će biti prevara u braku ili vezi. Kako je to saznanje uticalo na njih, da li su se svetile partneru i šta im je pomoglo da prevaziđu psihološku krizu otkriće poznate dame koje su ovo preživele. O tome će govoriti novinarka Snežana Dakić i spisateljica Zorana Šulc, a kako pomoći sebi u ovakovoj situaciji objasniće klinički psiholog Branislava Pavlović. U rubrici Korisno saznaćete koje sobne biljke imaju pozitivan uticaj na zdravlje čoveka. Prof. dr Peđa Janaćković sa Biološkog fakulteta u Beogradu će objasniti koje biljke mogu prečišćavati vazduh, ali i neutralisati elektormagnetno zračenje koje nastaje od raznih uređaja u kući. Naučićete koliko biljaka treba da stoji u dnevnoj sobi, da li neka biljka sme u spavaću sobu i još mnogo toga korisnog. U bloku Hrana kao lek biće reči o namirnicama koje utiču na stanje anemije. Nutricioniosta Strahinja Kukić će objasniti koja hrana sadrži gvožđe, kakve se greške najčešće prave da se to gvožđe loše apsorbuje, ali i koje namirnice pomažu da se ono što bolje iskoristi. Autorka i voditeljka je Marija Popović. Rediteljka je Tatjana Simić.
00:00
RTS LAB: Brzina (R)
00:31
Trag u prostoru: Jedna roda čini proleće (R)
01:01
Porodična mreža: Emocije (R)
01:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, treći deo (R)
02:00
Fantastična planeta: Izdržljivost (R)
02:53
RTS LAB-U Labu prve beogradske gimnazije (R)
03:02
Paleta kulturnog nasleđa: Grad umetnika Grožnjan (R)
03:30
Istok- zapad- povratak: Povratna karta (R)
03:42
Čovek i kamen: Šljunkara (R)
04:05
Nauka 50: Citati (R)
04:31
Eko minijature – zelena zanimanja: Biološki fakultet (R)
04:35
Nauka 2023: Strah u nama (R)
06:00
RTS LAB: Brzina (R)
06:31
Lovac na znanje: Autopsija smrti (R)
07:01
Porodična mreža: Emocije (R)
07:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, treći deo (R)
08:00
Fantastična planeta: Izdržljivost (R)
08:53
RTS LAB-U Labu prve beogradske gimnazije (R)
09:02
U mojoj glavi: Treća emisija (R)
09:30
Istok- zapad- povratak: Povratna karta (R)
09:42
Čovek i kamen: Šljunkara (R)
10:05
Nauka 50: Citati (R)
10:35
Nauka 2023: Strah u nama (R)
11:00
RTS ordinacija: 7c, em. 15 (R)
12:00
RTS LAB: Brzina (R)
12:31
Lovac na znanje: Autopsija smrti (R)
13:01
Porodična mreža: Emocije (R)
13:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, treći deo (R)
14:00
Fantastična planeta: Izdržljivost (R)
14:53
RTS LAB-U Labu prve beogradske gimnazije (R)
15:02
U mojoj glavi: Treća emisija (R)
15:30
Istok- zapad- povratak: Povratna karta (R)
15:42
Čovek i kamen: Šljunkara (R)
16:05
Nauka 50: Citati (R)
17:00
RTS ordinacija: 7c, em. 15 (R)
18:00
Pre 70 godina u jednom engleskom pabu, Frensis Krik saopštio je gostima da su on i DŽejms Votson „otkrili tajnu života“.... Reč je o otkriću strukture molekula DNK i čuvenoj trodimenzionalnoj dvostrukoj zavojnici. Zašto je ovaj molekul toliko važan? Jer je nosilac naslednog materijala živih bića kroz generacije i generacije. O prošlosti i budućnosti čovečanstva, etičkim nedoumicama u proučavanju i intervencijama na DNK, uticaju na popularnu kulturu, i za šta je sve „kriva“ DNK, za RTS Lab su govorili imunolog dr Srđa Janković i farmaceut i pisac mr Pavle Zelić. Emisiju je pripremila i vodila Jana Vojnović. Urednik emisije je Mirjana Nikolić.
18:32
Čovek je od davnina istraživao nebo, pokušavajući da odgonetne njegove tajne. Drevni astronomi mislili su da tamo mogu videti znakove koji su im upućeni. Odgonetanje božjih poruka bilo je deo igre moći i oni koji su pretendovali da mogu da ih dešifruju nametali su sopstveno tumačenje neba, da bi tako uspostavili autoritet i moć.... Jedna od bitnih preokupacija čoveka jeste da može odrediti vreme i osetiti njegove otkucaje. Da li je kalendar samo tabela u kojoj su navedeni dani, nedelje i meseci u jednoj godini? Kako su drevne civilizacije određivale vreme i pravile kalendare? Koja smo njihova dostignuća usvojili i sačuvali do danas? Da li je moguće napraviti idealan kalendar? Kako je vizuelna kultura još od antičkog doba sabirala sva znanja i osećanja jedne epohe o prolaznosti vremena.
19:00
U seriji „Srpska muzika kroz vekove, Obrazovno-naučnog programa, gledaoci mogu sagledati istoriju srpske muzike kao niz kulturnih pojava pod različitim okolnostima.... Ovaj serijal bavi se muzikom od paganskog vremena, prodora hrišćanstva, feudalnog doba, vizantijskih uticaja, turskog ropstva, muzike u Miloševoj kneževini, pansloveskog romantizma, pa sve do prvih decenija 20. veka, kada konačno srpska muzika postaje deo globalnog mejnstrima. Serija je rađena u savremenom TV maniru i predstavlja fuziju edukativnog, filmskog i istoriografskog žanra.
19:15
Botanička bašta Jevremovac, zelena oaza na površini od pet hektara, spomenik prirode pod posebnim režimom zaštite, a zahvaljujući bogatom kulturnom i istorijskom nasleđu i spomenik kulture grada Beograda.... Početak priče o botaničkoj bašti nalazimo u drugoj polovini 19. veka 1874. godine, kada je osnovana odlukom Ministarstva prosvete i crkvenih poslova Kneževine Srbije, na predlog Josifa Pančića, profesora botanike na Velikoj školi. Posle poplava koje su uništile biljni fond i plac uz obalu Dunava, na kome se bašta prvobitno nalazila, Pančić i njegov kolega, dvorski lekar Savo Petrović, tražili su bolje mesto koje će naći zahvaljujući kralju Milanu Obrenoviću. On će 1889. Velikoj školi pokloniti svoje imanje nasleđeno od dede, gospodara Jevrema Obrenovića. Jedini uslov koji je postavio bio je da se bašta nazove Jevremovac.
19:32
Iako se znalo da je opasan otpad decenijama u Srbiji završavao tamo gde mu nije mesto, obrt je nastao krajem 2017. kada je Ministarstvo životne sredine počelo da obelodanjuje lokacije na kojima niko nije očekivao da bi mogao da se nađe.... Problem je utoliko veći što su ga odlagali upravo oni koji su bili u obavezi da ga zbrinu. A i količine nisu male, jer se radi o tonama opasnog otpada. Kakve su posledice po životnu sredinu, opasnost po zdravlje ljudi i ko je zatajio.
20:00
Zagađenje, klimatske promene… Dok jedni najavljuju apokalipsu, drugi grade budućnost. To su junaci „Eko–logike“. Već imaju rešenja za stanovanje sutrašnjice. Ekološki problem se može rešiti u ultraurbanizovanoj okolini. Treba smanjiti emisiju ugljen-dioksida ali se i prilagoditi gradskom pejzažu. Kako u megalopolisima može da se isproba održiva arhitektura?..
20:30
Staračka dalekovidost je sasvim nepopularan naziv za potpuno prirodnu pojavu – slabljenja vida posle 45. godine. ljudi koji nikada nisu nosili naočere, počinju da ih nose kada čitaju.... U oftalmologiji ova pojava se naziva presbiopija. Definiše se kao starenje oka, odnosno slabljenje očnog mišića i nemogućnost njegovog sočiva da se napregne kako bi se fokusirao objekat u blizini oka. Promene u oštrini vida dešavaju se i svima onima koji su ranije nosili naočare. Jednostavno, te promene su nužne, pogoršavaju se s godinama, dešavaju se svima a kada su udružene i sa drugim aberacijama odnosno odstupanjima od normalnog vida – onda ova vrsta problema postaje pravi izazov za pronalaženje adekvatnog rešenja. Na ovom problemu godinama i predano radi srpsko-švajcarski tim koji se bavi naučno-istraživačkim radom ispitivanja primene laserske intervencije u otklanjanju presbiopije i problema koji dolaze sa starenjem. Šta je tu novo i inovativno, s obzirom na to da su laserske intervencije u ovoj oblasti već godinama dostupne, saznaćete u novoj epizodi serijala Nauka u pokretu. Urednik emisije je Jelena Micić, a montažer Zorica Blagojev.
21:00
Čovečanstvo se danas hvata u koštac sa mnogim izazovima. Predstoji rešavanje klimatskih promena, problem rešavanja visokog procenta nepismenosti, zbrinjavanje beskućnika…. Tražimo odgovor i na pitanje da li okeani mogu zadovoljiti naše energetske potrebe? A najvažnije pitanje je - da li ujedinjeni možemo da odgovorimo na sve izazove...
21:30
Videćete kako se zahvaljujući veštini, strpljenju i majstorskom umeću mnogih generacija ljudi ovog kraja prave peglana kobasica i pirotski kačkavalj. Način pripreme pirotskog kačkavalja nalazi se na listi nematerjalnog kulturnog nasleđa Srbije a sam proizvod ima oznaku geografskog porekla.... Vodimo vas na farmu porodice Pejćići čiji su potomci ostali na selu i nastavili da gaje stoku. Odluka najmlađeg člana porodice da se posle školovanja na poljoprivrednom fakultetu vrati u selo bila je presudna za budućnost farme. Na Staroj planini obišli smo gazdinstvo Ivanov čija je misija očuvanje autohtonih rasa. Osim velikog stada karakačanskih ovaca tu je i krdo od pedesetak balkanskih magaraca. Iz Pirota odlazimo u Leskovac da vidimo kako se pravi leskovački ajvar koji je pored oznake geografskog porekla stekao i slavu srpskog brenda širom sveta. Za kraj smo ostavili crveno selo odnosno Donju Lokošnicu gde uspeva autohtona sorta začinske paprike čije se seme čuva i koristi vekovima. Urednik i scenarista Aleksndra Šarković Reditelj i izbor muzike Branislava Stefanović Montažer Ksenija Savićević Izvršni producent Svetlana Bandić; Producent serije Dragana Bogdanović Snimatelji: Nikola Đurović, Branko Pelinović, Hadži Vladan Mijailović i Gojko Despotović.
22:00
Zanima Vas da zavirite u budućnost i vidite gde smo na mapi tehnološkog napretka? Želite uvid u trendove koji će nam uskoro određivati svakodnevicu?... Novi RTS serijal ALGORITAM Vam predstavlja inovativne projekte, kompanije i laboratorije, izveštava o naučnim skupovima i uspešnim pojedincima i timovima u svetu i kod nas, i vodi Vas u zanimljive prostore u kojima oni stvaraju. U svakoj od epizoda ALGORITMA predstavljeno je nekoliko naučnih laboratorija, istraživačkih centara, instituta, i inovativnih kompanija, kao i međunarodni projekat u kome učestvuju partneri iz Srbije. Kroz prikaz njihovih ideja, i timova koji stoje iza takvih rezultata, promovišemo odgovorno istraživanje i inovacije, akademski i naučni integritet, profesionalnost i posvećenost, i pokazujemo kako se i iz ekonomski i tehnološki manje privilegovanih sredina može postići uspeh na svetskom nivou. Peti smo u svetu po broju talenata za softver i blokčejn, naši ljudi vode najbolje svetske projekte i katedre za kompjuterske nauke, nano tehnologiju, bioinformatiku i kvantno računanje širom sveta, a softveri proizvedeni u Srbiji upravljaju saobraćajem u Čikagu i rasvetom u Las Vegasu. Širom planete, u Londonu, Berlinu, Veneciju i NJujorku, sedi se na pametnim klupama koje je patentirala grupa mladih iz Beograda, a naše arhitekte i dizajneri osvajaju prestižne međunarodne nagrade za na bijenalima, trijenalima i kvadrienalima. Upoznajte ih i saznajte šta, gde i kako stvaraju.
22:30
Emisija Filozofija i Dante Aligijeri obeležava 750 godina od rođenja čuvenog italijanskog književnika, pesnika i filozofa. NJegovo najveće delo, Komedija, predstavlja vrh srednjovekovnog pogleda na svet, ali i osnovu modernog italijanskog jezika. Gost emisije, naš poznati prevodilac i pesnik Kolja Mićević, Danteovu Komediju preveo je i na srpski i na francuski jezik.... U emisiji Filozofija i Dante Aligijeri, Kolja Mićević govori o Danteovim stvaralaštvu, njegovoj Komediji i razlogu zbog čega je nazvana Božanstvena. Priča o Danteovoj ljubavi, ali i o njegovoj opsesivnoj temi - korupciji, toj crnoj dami, kako je Dante naziva, koja vlada svima od crkve preko političara i vladara, među koje je ubrojao vladare Portugalije, Škotske, Norveške, srednjovekovne Raške i Jerusalima. Urednik i autor emisije je Jasmina Vujnović Milošević.
23:01
Između misteriozne i čudesne planine Rtanj i Južnog Kučaja, koji je odnedavno zaštićen i proglašen nacionalnim parkom, ugnezdio se Krivi Vir.... Istočne Srbije, poslednjih godina naselilo se desetak porodica iz velikih gradova. Zasićeni gradskim životom, licemerjem ljudi i vremena, bukom i ritmom 21. veka, oni su ovde pronašli svoj mir. „Ono što nas je najviše privuklo tom seoskom životu je sloboda koju odmah osetite kada izađete iz grada, iz tog kalupa, u kome čovek živi kao u nekom poretku koji mora da poštuje svaki dan, što u čoveku stvara veliki stres”, kaže Vesna Avramović koja se pre godinu dana, sa svojom porodicom iz Beograda doselila u Krivi Vir. U Krivom Viru je izvorište Crnog Timoka, ali i brojni izvori pitke i tople, lekovite vode. Ovo mesto je najveće stanište kosovskog božura u Srbiji, koji ovde raste na površini od 400 hektara. Uz kosovski božur na ovom području raste još oko 200 lekovitih trava. Pre 140 godina u Krivom Viru, koji je oduvek bio buntovničko mesto, izbila je Timočka buna. Ovo selo je bilo inspiracija nekoliko poznatih srpskih pesnika i pisaca. Urednik: Branko Stanković Snimatelj: Darko Bursać Montaža: Marija Baronijan Šašić.
23:30
Tema ova emisije serijala Dobro je, dobro je znati... je pre svega prevencija i lečenje proširenih vena ili kako da sačuvamo zdravlje i život.... Da li je sada, posle kovida problem tromoza veći i učestaliji, ko i kako treba da bude oprezan, da li su proširene vene pogodno mesto za tromb. Gost u studiju biće dr Dragan Vasić, doktor medicinskih nauka, specijalista interne medicine i angiologije, načelnik Vaskularne laboratorije Klinike za vaskularnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, sa urađenih preko 150.000 ultrasonografskih pregleda. Istražujemo koliki je domet nauke u ovoj oblasti i kojim novim metodama lečenja je hirurško lečenje vena zamenjeno danas u većini evropskih zemalja i SAD-u. Urednik i voditelj je Marijana Vuk Mrđa, organizator Dragan Kostić, montaža Goran Mitrović, reditelj Dragica Gačić.
00:00
RTS LAB: Za sve je kriva DNK (R)
00:32
Kalendar kroz vekove: Prva emisija (R)
01:00
Srpska muzika kroz vekove: Rastislav Kambasković, Rajko Maksimović (R)
01:15
Beogradsko blago: Botanička bašta Jevremovac (R)
01:32
Životna sredina i zdravlje: Gomilanje opasnog otpada (R)
02:00
Eko-logika: Građani (R)
02:30
Nauka u pokretu: Inovacije u refraktivnoj hirurgiji (R)
03:00
Trag u prostoru: Golema planina (R)
03:30
Od pluga do digitalne farme: Tradicija (R)
04:00
Algoritam: Sedma emisija (R)
04:30
Filozofija i... Filozofija i Danteova komedija (R)
05:01
Kvadratura kruga: Krivi Vir mesto za bekstvo (R)