Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
Ekologeri: Aranđelovac, Jelena Obradović (R)
06:20
Srpska muzika kroz vekove: Milenko Živković (R)
06:31
Čovek i kamen: Graniti Bukulje (R)
06:55
Istorija Niša: Srednji vek (R)
07:36
Obrazovno ogledalo: Priče sa zidova, prvi deo (R)
08:00
Štetni svet: Druga emisija (R)
08:30
Srpski akademici: Ivan Jevtić (R)
09:00
Izgaranje na poslu-istina o radu (R)
10:00
Studio znanja: Poslovne perspektive mladih (R)
11:00
Arhitektura danas: Beograd budućnosti (R)
11:30
EDU global: 212 (R)
12:00
Ekologeri: Aranđelovac, Jelena Obradović (R)
12:20
Srpska muzika kroz vekove: Milenko Živković (R)
12:31
Čovek i kamen: Graniti Bukulje (R)
12:55
Istorija Niša: Srednji vek (R)
13:36
Obrazovno ogledalo: Priče sa zidova, prvi deo (R)
14:00
Štetni svet: Druga emisija (R)
14:30
Srpski akademici: Ivan Jevtić (R)
15:00
Izgaranje na poslu-istina o radu (R)
16:00
Studio znanja: Poslovne perspektive mladih (R)
17:00
Arhitektura danas: Beograd budućnosti (R)
17:30
EDU global: 212 (R)
18:00
Znamenita kulturna riznica i turistička atrakcija kineskog grada Dunhuanga na planini Mingša. Pećina je izgrađena 366 godine n. e. i sadrži skulpture i umetnička dela iz perioda vladavina više od deset kineskih dinastija.... Šta se nalazi u milenijumskoj riznici budističke umetnosti... I zašto je zovu Pećina hiljadu Buda.
18:50
Život čine male stvari, sitnice koje mogu da nam ga ulepšaju ili zagorčaju. U našim međuljudskim i porodičnim odnosima često previđamo na koji način naše ponašanje utiče na one sa kojima živimo, radimo, kojima smo komšije.... Mislite o sitnicama, jer život nikada nije ni tako lep ni tako ružan kako o njemu mislimo, a svakako je suviše kratak da ga ne ispunjavamo onim lepšim i pozitivnijim sadržajima makar to bile i sitnice.
18:55
U seriji (Ne)obično o biljkama, iz ciklusa „Biljke u narodnoj poeziji“, stručni saradnik botaničke bašte Jevremovac, Jasmina Bjelić-Mesaroš, govori o biljkama koje je naradona tradicija povezivala sa nebom i bogovima...
19:10
Utemeljivač srpske hirurške škole, svetskoj i domaćoj nauci ostavio je u nasleđe nove metode u i kardiohirurgiji i afirmisao našu medicinu u oblastima abdominalne hirurgije, urologije i ortopedije. Vojislav Subotić, sin književnika, pesnika i političara Jovana Subotića, studirao je medicinu u Beču i Parizu, a samostalnu praksu započeo je u Zemunskoj bolnici 1884. godine.... Mladi lekar uneo je mnoštvo novina u medicinsku praksu: uveo je opštu anesteziju, uspešno izvodio razne medicinske zahvate i među prvima u svetu obavio operaciju ciste na pankreasu. Mada je za vreme balkanskih ratova bio građanski, a ne vojni hirurg, stekao je zavidno znanje i veštine u zbrinjavanju ranjenika. Bio je jedan od prvih hirurga u svetu koji je primenio metod reparacije krvnog suda, ali i stručnjak koji je u Pariskoj akademiji medicine prikazao originalan patent: šinu za imobilizaciju butne kosti. Uz nekoliko kolega i učenika predano je radio na uspostavljanju poljske bolnice u Dragomancima, formiranoj duž pruge Solun-Bitolj.
19:20
Danas se čovečanstvo sve više suočava s potrebom za uštedom resursa, od električne energije do teritorije, a biometrija predlaže oponašanje ne samo prirodnih oblika, već i procesa i struktura pomoću kojih zgrada postaje aktivni deo prirodnog sveta, bez oduzimanja resursa, već naprotiv, njihovim dodavanjem.... Shvativši potrebu da budu bliže prirodi, arhitekte proučavaju mravinjake kako bi razumeli obrazac prirodne ventilacije. Krovovi, fasade, pa čak i zidovi kuća koriste se za uzgoj biljaka. Pozivamo vas da se upoznate sa najupečatljivijim projektima biometrijske arhitekture.
19:33
Globalni populacioni trendovi, lečenje boravkom u prirodi, klimatske promene. Zdravstveni problemi koje najčešće muče modernog čoveka koji živi u urbanoj sredini su bolesti uzrokovane pasivnim načinom života - kardiovaskularne bolesti, gojaznost, hipertenzija, stres, depresija.... Mi smo istraživali zašto nekada treba sedeti pod lipom i zbog čega je, za zdravlje, blagotvorna šetnja borovom šumom.Osim aktuelnosti, rezulata istraživanja i zanimljivosti iz oblasti zaštite životne sredine, u serijalu Zeleni časovnik pratimo i sektore koje obuhvata pregovaračko poglavlje 27. U novoj epizodi Zelenog časovnika bavimo se klimatskim promenama u okvirima evropskih integracija, o čemu smo razgovarali da Danijelom Božanić iz pregovaračke grupe 27. Naša tema su i globalni demografski trendovi. Sa demografom Vladimirom Nikitovićem smo razgovarali o rezultatima kineske populacione politike, o tome kada će Indija prestići Kinu i postati najmnogoljudnija država sveta, prema kom modelu se usporava rast brojnosti svetske populacije...Gledaoci će saznati i rezultate studija koje se bave utvrđivanjem pravih razloga iz kojih suncokreti prate Sunce, kao i to u kakvoj su vezi genetički modifikovani organizmi i insulin koji svakog dana u apotekama širom sveta kupuju milioni ljudi.
20:00
Naučnici upozoravaju da zahvaljujući razvoju nanotehnologije u lekovima, hrani, kozmetičkim preparatima, čak i u odeći, mogu se naći najsitnije čestice koje uništavaju ljudski organizam. Savremena hrana se pretvorila u pravi narkotik današnje generacije. Postoji li šansa da živimo zdravije?..
20:30
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je veoma dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, da ne pijete mleko, ali da uzimate zeolit ili petrolej, ili čist limunov sok našte srca – razmislite još jednom.... Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo nekoliko klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila, a među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak – u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavalaca istine i interneta.
20:45
Naši direktni preci su pre pet miliona godina hodali, a pre dva miliona godina su počeli da menjaju način ishrane. Ta strategija opstanka je od sakupljača i lovaca napravila zemljoradnike i stočare. Naučnici kažu da se to desilo u neolitu.... Na našim prostorima potvrda ovih teorija je na nalazištima Starčeva. Drugačije navike i način ishrane doveli su do toga da se oblik lobanje i vilice promeni, kao i veličina mozga.
21:00
Metabolički sindrom predstavlja grupu karakteristika, koje podrazumevaju povećan rizik od dobijanja dijabetesa tip 2, ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Osoba sa metaboličkim sindromom je gojazna, ima visok krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi i visoke trigliceride.... Ako se metabolički sindrom ne leči duže vreme, može doći do razvoja ozbiljnih i hroničnih oboljenja. Prva grupa su bolesti ateroskleroze koje inače predstavljaju kasne komplikacije dijabetesa, kao što su angina pektoris ili infarkt, celebrovaskularni šlog i promene krvnih sudova donjih ekstremiteta, koji mogu da vode do gangrenoznih problema. Druga grupa su bolesti seksualne disfunkcije i sterilitet i kod muškaraca i kod žena. Kod gojaznih žena dolazi do pojačanog lučenja muških hormona, povišenog krvog pritiska i često glikoregulacije, povećane maljavosti, neredovnih menstrualnih ciklusa, što posledično može da dovede do otežanog začeća i steriliteta. Stomačna gojaznost koja je glavna odlika metaboličkog sindroma predstavlja rizik i za muškarce, jer se u tom masnom tkivu gubi testosteron i pretvara u ženski hormon estrogen. Tretman metaboličkog sindroma podrazumeva regulaciju svih karakeristika koje ga odlikuju. Neophodno je regulisati kardiovaskularne faktore rizika, krvni pritisak i holesterol, uvrstiti fizičku aktivnost u svakodnevicu i regulisati telesnu težinu. Preporuka je i prelazak na mediteranski način ishrane, koji zbog namirnica koje su zastupljene ima izuzetno blagotvorno dejstvo na organizam. Gledajući emisiju saznajte šta je premetabolički sindrom i kako nam stomačić kod dece otkriva sklonost ka metaboličkom sindromu? Zašto stomačna gojaznost može biti odgovorna za depresiju kod adolescenata i mladih? Kako hroničan stres može da izazove pojavu metaboličkog sindroma? Na koji način su policistični jajnici i akne povezani sa metaboličkim sindromom? U emisiji nam na temu metaboličkog sindroma govori endokrinolog Prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KCS.
21:30
Teslin život je primer za jedan budući svet, u kome će merilo čoveka biti njegove vrednosti i dostignuća. Ovaj serijal je priča o upornosti i radu, disciplini, prijateljima i neobičnim životnim detaljima koji su odredili ne samo život jednog čoveka, već život svakoga od nas...
22:00
Ponovo smo sa vama i otkrivamo šta je novo i interesantno u nauci i tehnologiji...
22:30
U trećoj epizodi serije „Dositej putnik prosvećenosti” pratimo kako se Dositej susreo sa grčkim društvom i kulturom. To je vreme u kome tamo stasavaju dve ključne ličnosti koje teže da dovedu do društvenog i kulturnog preokreta: svojevrsni „grčki Dositej” - prosvetitelj i pisac, Adamantios Korais, i revolucionar, pesnik i vizionar, Riga od Fere, koga će Osmanske vlasti ubiti u Beogradu.... Kako je slučaj Dositeja odveo u udaljenu Smirnu, najveći pravoslavni centar u tadašnjoj Osmanskoj imperiji? Kako je susret sa antičkim obrazovnim temeljima obeležio našeg prosvetitelja.
22:58
Obrađivanje, ako ne najvećeg ono sigurno monstr-sudskog procesa, koji nam se u istoriji desio (mada ja mislim da je u našoj sudskoj praksi najveći) u Čačku 1897. godine na suđenju hajducima toga kraja, je za ekipu Dokumentarne redakcije bio samo početak slaganja delova slagalice koja se otvarala pred nama sve jasnije i izazovnije do poslednje priče koju smo rekonstruisali ali... ipak za kraj ostavili mogućnost za njeno upotpunjavanje i posle nas.... Naime o ovom suđenju koliko god ono bilo i veliko i istorijski značajno, se gotovo ništa ne zna i ne govori. Možda je tome doprinela i činjenica da sa ovog sudskog procesa ne postoji ni jedan jedini dokument. Sve je uništeno nedopustivom samovoljom i neznanjem komunista posle oslobođenja Čačka. Ali je zato, hvala bogu, zahvaljujući znanju našeg poznatog novinara Pere Todorovića, koji je svakodnevno izveštavao sa ovog suđnjenja, prenoseći čak i sudske zapisnike do u tančine moguće ovaj događaj danas rekonstruisati. On je na neki čudan način osećao da to što je tada pisao u listu Hajdučija nadilazi novinarski posao. I ispostavilo se da je više nego ikad bio u pravu. Sve što se o ovom hajdučkom suđenju zna, zna se zahvaljujući pisanju ovog novinara čija Hajdučija vremenom postaje ne samo hronika već i dokument o jednoj pojavi, o fenomenu hajdučije i hajduka, koji su se u to vreme na pragu 20. veka toliko osilili da su stvorili paralelnu državu i uz pomoć jataka i političkih moćnika itekako uticali na funkcionisanje ondašnje Srbije. Ali ono što je ovo suđenje nedvosmisleno pokazalo jeste pravi intezitet hajdučije koja je u tom momentu poprimila ozbiljne odlike organizovanog kriminala, dok su i političke partije koketirale s njom. Sve posle toga je istorija koju i mi živimo danas.
23:33
Manastir Manasiju je podigao despot Stefan Lazarević, sin kneza Lazara i kneginje Milice, koji danas počiva u svojoj zadužbini.... Zašto je Manasija jedinstvena među srpskim srednjovekovnim manastirima, koliko je dugo trajala gradnja impozantnog utvrđenja sa hramom, zašto je crkva Svete Trojice biser srednjovekovne arhitekture, ko su bili majstori freskoslikari, gde je radila čuvena Resavska škola i ko je zaista bio despot Stefan Lazarević.
00:00
Pećina Mogao: Stigao je avanturista (R)
00:50
Sitnice svakodnevnice: Slava (R)
00:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 7-10 (R)
01:10
Istorija nauke: Vojislav Subotić (R)
01:20
Očima prirode: Održiva arhitektura (R)
01:33
Zeleni časovnik: Globalni demografski izazovi (R)
02:00
Štetni svet: Treća emisija (R)
02:30
Hemija razbija mitove: Petrolej (R)
02:45
Odgonetanje tela: Bliski rođak (R)
03:00
Dekodiranje nauke: Metabolički sindrom (R)
03:30
Teslin narod: Osma emisija, ciklus 02 (R)
04:00
Naučni portal: em.96 (R)
04:30
Dositej putnik prosvećenosti: Obrazovanje na istoku (R)
04:58
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučki proces (R)
06:00
Pećina Mogao: Stigao je avanturista (R)
06:50
Sitnice svakodnevnice: Slava (R)
06:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 7-10 (R)
07:10
Istorija nauke: Vojislav Subotić (R)
07:20
Očima prirode: Održiva arhitektura (R)
07:33
Zeleni časovnik: Globalni demografski izazovi (R)
08:00
Štetni svet: Treća emisija (R)
08:30
Hemija razbija mitove: Petrolej (R)
08:45
Odgonetanje tela: Bliski rođak (R)
09:00
Dekodiranje nauke: Metabolički sindrom (R)
09:30
Teslin narod: Osma emisija, ciklus 02 (R)
10:00
Naučni portal: em.96 (R)
10:30
Dositej putnik prosvećenosti: Obrazovanje na istoku (R)
10:58
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučki proces (R)
11:33
Moravska Srbija: Šest vekova Manasije (R)
12:00
Pećina Mogao: Stigao je avanturista (R)
12:50
Sitnice svakodnevnice: Slava (R)
12:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 7-10 (R)
13:10
Istorija nauke: Vojislav Subotić (R)
13:20
Očima prirode: Održiva arhitektura (R)
13:33
Zeleni časovnik: Globalni demografski izazovi (R)
14:00
Štetni svet: Treća emisija (R)
14:30
Hemija razbija mitove: Petrolej (R)
14:45
Odgonetanje tela: Bliski rođak (R)
15:00
Dekodiranje nauke: Metabolički sindrom (R)
15:30
Teslin narod: Osma emisija, ciklus 02 (R)
16:00
Naučni portal: em.96 (R)
16:30
Dositej putnik prosvećenosti: Obrazovanje na istoku (R)
16:58
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučki proces (R)
17:33
Moravska Srbija: Šest vekova Manasije (R)
18:00
Progovorimo još u detinjstvu ali zato čitavog života učimo da razgovaramo sa različitim ljudima. Zašto sve manje razgovaramo jedni sa drugima? I zašto se u razgovoru sve manje razumemo?... Koliko je važno, osim što znamo lepo da govorimo, da umemo dobro i da slušamo? Da li je tačno da se najjači šumovi čuju u muško-ženskim razgovorima? Zašto je dijalog poklekao pred monologom? Za RTS Lab govore prof. dr Amra Latifić i prof. dr Simona Žikić sa Fakulteta za medije i komunikacije, prof. dr Slobodan Marković sa Filozofskog fakulteta, psiholog i komunikolog Kristina Brajović Car, prof. dr Dušanka Vučinić Latas iz KBC „Dr Dragiša Mišović-Dedinje. U studiju RTS Laba razgovarali smo sa Milicom Popović Stijačić, psihologom i Draganom Stojanović, komunikologom. Emisiju su pripremili i vodili Jana Vojnović i Viktor Manević. Urednik emisije je Mirjana Nikolić.
18:30
Glasanje liči na racionalan čin, gde su nam pojedine ideje i ljudi draži od ostalih. Ipak, psiholozi smatraju da su naše odluke iracionalne – iako nam drugi argumenti zvuče logično, branićemo svoje stavove.... Zašto su ranije Evropljani bili otvoreniji prema imigraciji, a danas su na dobitku antiimigracione partije? Da li je globalna pandemija uticala na našu glasačku opredeljenost? Ukoliko usvojimo kritičko gledište, možemo više saznati i o sebi samima.
19:00
Danas je teško zamisliti život bez digitalnih tehnologija. Omogućile su nam da brže i lakše komuniciramo, zahvaljujući njima otkrili smo nove načine da se povežemo, učimo, igramo, stvaramo. Nesumnjivo je da su nam poboljšale kvalitet života ali takođe su nam donele i nove izazove.... U ovoj epizodi pod nazivom Digitalna komunikacija i porodični odnosi psiholog Ana Mirković razmatra sa porodicama Voštinić i Pantos specifičnosti modernih načina komuniciranja i kako one boje njihovu svakodnevicu. Ekipu serije čine: voditelj i scenarista Ana Mirković, producent Biljana Dautović, dizajner zvuka Predrag Stamatović, montažer Marko Vujović, direktor fotografije Sima Dimitrić, urednik serije Tamara Vešković i reditelj Milan Jovanović.
19:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, prvi deo
20:00
Fantastična planeta kroz dve epizode putuje Meksikom, Španijom, Libanom i Holandijom istražujući gde je religiji mesto u današnjoj civilizaciji.... U prvoj epizodi, Vladimir Banić istražuje zašto je halucinogena smeša ajahuaska toliko popularna među Evropljanima i Amerikancima, naročito mladim. Da bi iz prve ruke saznao kako ona deluje na ljudsko telo, Banić odlazi u džunglu Jukatana gde prisustvuje obredu koji traje celu noć. Šaman i ostali učesnici u takozvanoj ceremoniji veruju da ispijanjem ajahuaske čovek vizijama ostvaruje direktnu vezu sa bogom, suočava se sa svojom savešću i prestaje da se boji smrti. Nakon ovog obreda, Fantastična planeta odlazi na drugi u Meksiku, a to je putovanje vizijama kroz korišćenje DMT-a, jedinjenja koje se pored ajahuaske nalazi i u žlezdama specifične vrste žabe. Nakon struganja sa nje, i sušenja, sluz se pretvara u kristale koje u Meksiku i dalje u Centralnoj i Južnoj Americi puše ostvarujući kratkotrajni, 15-minutni trans. Koliko je DMT opasan, naročito za one koji nisu psihički stabilni, Banić saznaje od psihologa i psihijatara u Kankunu, gde mnogi završavaju u bolnici, nekad nepopravljivo oboleli nakon uzimanja DMT-a. Neki takve seanse i ne prežive. Posle šamanizma kome se mladi sve više okreću ostavljajući tradicionalne religije, Banić putuje u Španiju, zemlju u kojoj je inkvizicija prestala sa progonom pre tačno 200 godina. Upoznaje njene posledice i kako su izgledala suđenja na gradskim trgovima. Ekipa Fantastične planete zatim putuje u provinciju Saragosa, u selo Trasmoz, jedino mesto koje je kao geografski pojam ekskomunicirala katolička crkva. U njemu i dan danas biraju vešticu godine. Posle veštičje rabote Banić ide u Kataloniju da upozna Kaganere, lokalne mladiće koji se u predstavama uoči Božića koje prikazuju rođenje Isusa Hrista, skrivaju iza staje zauzimajući pozu izbacivanja fecesa, ili kakenja. Kako je verovanje da ako katalonski seljak sopstvenom kakom đubri njivu, a onaj koji se skriva iza štale u kojoj je rođen Isus utiče da cela godina bude rodna, napravilo dobar posao za jednu katalonsku porodicu koja sada pravi figurice kaganera sa najrazličitijim likovima: od pape, preko Mik DŽegera do Novaka Đokovića. Na kraju, Banić odlazi u kriptu Sagrada Familije u koju se kamere gotovo nikad ne puštaju. Međutim Fantastična planeta za gledaoce RTS-a odatle donosi intervju sa čovekom koji predstavlja pokret koji traži da se Antonio Gaudi, arhitekta čiji je ceo životni rad bio posvećen bogu - proglasi za sveca. I objašnjava zašto je potrebno da u današnje vreme sveti budu proglašenim i oni koji nisu direktno deo crkvene hijerarhije.
20:51
Sve do pred kraj 19. veka, vukovi su bili jedan od najviših i široko rasprostranjenih predatora na većem delu planete, pa i u našim krajevima.... Gledaoce kanala „RTS Nauka u ovoj epizodi animiranog serijala Nauka kroz priče vodimo u nacionalni park Jeloustoun u kome su početkom 20. veka u okviru državnog programa istrebljeni svi visoki predatori, pa i vukovi. Tokom 70 godina koliko ih nije bilo na ovom velikom prostranstvu, ravnoteža ekosistema bila je veoma poremećena - nedostatak predatora na vrhu lanca doveo je do toga da oni niži, kao što su kojoti, zagospodare parkom, a onda se to odrazilo i na mnoge druge životinjske, ali i biljne vrste i dovelo do neslućenih i neželjenih promena.
21:00
Koliko puta dnevno izgovorimo da nemamo vremena ili da negde ne možemo da stignemo? Dani nam brzo prolaze, mislimo na naše najbliže, ali da li zaista poznajemo emocije naše dece, supružnika, roditelja...... U stalnoj trci za obavezama, ponekad – možda kada je već kasno, saznamo da u porodici neko ima anoreksiju, depresiju, suprug ozbiljnu krizu srednjih godina, kćerka sindrom izgaranja na poslu a sin tinejdžer suicidne namere... Serijal RTS Nauke „U mojoj glavi“ svake srede od 21 govori o brojnim istinitim pričama, životima svih nas i otkriva kako naći izlaz kada se čini da izlaza nema.
21:30
Branislav Jovanović, Đorđe Ivković, Milena Milićević, Miloš Jovanović i Vladimir Prokopović napraviće paralelu između uslova studiranja kod nas i u svetu i objasniće zašto su se vratili u Srbiju.... U serijalu „Istok-Zapad - povratak sagovornici teže da objasne potrebu za odlaskom, ali i da jasno definišu razlog povratka, koji se uvek vezuje za dom, porodicu, rodni grad i jezik na kom su progovorili.
21:42
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas. Čovek se sa kamenom rađa, živi, umire i ponovo rađa prkoseći vremenu nepomirljivom znaku prolaznosti. Sa zanimljivim pričama o kamenu, kroz serijal Čovek i kamen, vodi nas autor Dragan Milovanović.... U Smederevskoj Palanci, lepoj varoši zakazan je susret čoveka i kamena koji je vekovima inspiracija da umećem ruku napravi delo za trajanje i večnost. Ovde Vas čekaju lepota kamena u kojima su iskazane emocije, misli i ideje iz dubine duše svakog autora koji žele da podele sa nama. To su skulpture, mozaici, arhitektonska rešenja. Čovek i kamen su zajedno radi sopstvenog postojanja i opstanka.
22:05
U kojim se delovima mozga jezik oblikuje? U čemu se razilikuju jezik i govor, kako je uočio Ferdinand de Sosir? Može li se misliti bez reči, kao u oblačićima karikatura? Da li je jezik matematike savršen? Krije li se tajna sintakse, koja odvaja odraslog od deteta, u promenama moždanih vijuga u levom čeonom režnju? Ako je reč na vrh jezika, gde je zapela?... Prof. dr Milorad Pupovac je filolog, lingvista i političar. Završio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kome radi kao profesor lingvistike. Godine 1982. dolazi na Odsek za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svojstvu istraživača, a zatim postaje asistent. Bavi se sociolingvistikom, psiholingvistikom i lingvističkom pragmatikom. Magistrirao je u ljubljani sa zvanjem docenta i postaje rukovodilac novoformirane Katedre za primjenjenu lingvistiku i orijentalne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, da bi potom doktorirao filologiju. Autor je više radova i knjiga iz oblasti nauke o jeziku. Osnovao je časopis o jeziku SOL u kome je bio glavni urednik. Godine 1996. boravio je kao istraživač u vašingtonskom centru Vudro Vilson, a 1998. i 1999. na Univerzitetu Kornel u NJujorku.
22:35
Nauka 2023: Daktela četbot i veštačka inteligencija
23:00
U RTS ordinaciji će i ovog puta biti zanimljivo i korisno. O svom neočekivanom zdravstvenom problemu sa dojkom otvoreno će govoriti poznata pevačica. U apoteci ćete saznati sve o preparatima za snižavanje masnoća u krvi, a centralna tema biće posvećena hipertenziji - povišenom krvnom pritisku.... U prvom delu emisije Moja borba gošća će biti pop pevačica Milena Vučić Burovac. Ona će otkriti kako je iznenada završila na operaciji dojke, koliko se uplašila, na koji način je otkrila promenu na grudima i kako je protekla hirurška intervencija. U bloku Moja apoteka ćete saznati sve o preparatima za snižavanje masnoća u krvi - holesterola. Magistar farmacije Maja Manasijević će objasniti koliko mogu pomoći čajevi i tinkture, da li su suplementi za snižavanje holesterola bezbedni, ali i da li postoje preparati za snižavanje triglicerida. Centralna tema u Ordinaciji biće posvećena hipertenziji tj. povišenom krvnom pritisku. Saznaćete kada i kako se pravilno meri krvni pritisak, koje vrednosi su prihvatljive, kako bolje kontrolisati krvni pritisak i koje su nove metode lečenja za hipertenzije koje ne reaguju na lekove. Sve će objasniti kardiolog doc. dr Marija Zdravković, direktorka KBC Bežanijska kosa.
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Na skriveno te vodim mesto: Dr Vojislav Pavlović (R)
01:00
Porodična mreža: Prevare u digitalnom prostoru (R)
01:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, prvi deo (R)
02:00
Fantastična planeta: Religija, prvi deo (R)
02:51
Nauka kroz priče: Ples sa predatorom (R)
03:00
Paleta kulturnog nasleđa: Udar nađe iskru u kamenu (R)
03:30
Istok- zapad- povratak: Zašto sam otišao? (R)
03:42
Čovek i kamen: Izložba kamena (R)
04:05
Nauka 50: Jezik (R)
04:35
Nauka 2023: Daktela četbot i veštačka inteligencija (R)
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Lovac na znanje: Zašto glasamo kako glasamo (R)
07:00
Porodična mreža: Prevare u digitalnom prostoru (R)
07:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, prvi deo (R)
08:00
Fantastična planeta: Religija, prvi deo (R)
08:51
Nauka kroz priče: Ples sa predatorom (R)
09:00
U mojoj glavi: Prva emisija (R)
09:30
Istok- zapad- povratak: Zašto sam otišao? (R)
09:42
Čovek i kamen: Izložba kamena (R)
10:05
Nauka 50: Jezik (R)
10:35
Nauka 2023: Daktela četbot i veštačka inteligencija (R)
11:00
RTS ordinacija: 7c, em. 13 (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Lovac na znanje: Zašto glasamo kako glasamo (R)
13:00
Porodična mreža: Prevare u digitalnom prostoru (R)
13:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, prvi deo (R)
14:00
Fantastična planeta: Religija, prvi deo (R)
14:51
Nauka kroz priče: Ples sa predatorom (R)
15:00
U mojoj glavi: Prva emisija (R)
15:30
Istok- zapad- povratak: Zašto sam otišao? (R)
15:42
Čovek i kamen: Izložba kamena (R)
16:05
Nauka 50: Jezik (R)
16:35
Nauka 2023: Daktela četbot i veštačka inteligencija (R)
17:00
RTS ordinacija: 7c, em. 13 (R)
18:00
Umorni ste, do podneva mrzite sebe, a od podneva čitav svet. Muči vas neka magla u glavi, nadut stomak, a i bubuljica nasred čela vas izbacuje iz takta. Spava vam se, a ne možete da zaspite, gladni ste, neraspoloženi i sve vas nervira, posebno ti kilogrami oko stomaka.... Preživeli ste period puberteta i nagle promene raspoloženja, sada već umete da prepoznate redovne nalete nervoze tokom PMS-a, a kažu i da su simptomi menopauze nepodnošljivi. U novoj emisiji RTS Laba pitamo zašto se žene i hormoni često poistovećuju. Kako na trudnoću utiče hormonska neravnoteža i zašto se kod nekih žena javlja rana menopauza već u kasnim tridesetim. Znate li da postoji i muški klimaks – andropauza. Istražujemo koji muškarci ulaze u ovaj period. Hormone krivimo i za promene raspoloženja. Iza pojave depresivnih epizoda neretko se kao uzrok krije narušeno stanje hormona. Ispitujemo na koji način hormonska neravnoteža utiče na mentalno zdravlje. Emisiju su pripremile Aleksandra Todorović i Jana Vojnović. Urednik emisije je Milena Vujović.
18:30
Niš su srpski velikaši smatrali neosvojivim. Te sudbonosne 1386. bio je veća i bolja fortifikacija, čak i od prestonog Kruševca. Međutim, to nije pomoglo njegovim braniocima. Uprkos hrabrom i srčanom otporu, grad je pao posle opsade duge dvadeset pet dana.... Pad Niša bio je veliki udarac za Kneza Lazara Hrebeljanovića, ali i jasan znak da je osmanlijska vojna akcija širih razmera i da je cilj osvajača dolazak na granice sa Ugarskom..
19:07
Srpska muzika kroz vekove: Jovan Bandur, Svetomir Nastasijević
19:20
Beogradsko blago je serijal dokumentarnih minijatura u produkciji RTS digitala koji predstavlja značajna mesta i ljude, pojave i predmete važne za kulturu grada. Reč je o kulturi u širem smislu - sve ono što čini identitet, atmosferu i nasleđe grada, što predstavlja kulturno i prirodno dobro.... Iza svakog od ovih mesta, ljudi, predmeta nalazi se svojevrsna životna storija, neočekivani istorijski događaj, tako da se od početnog impulsa priča koncentrično širi i postaje originalno svedočanstvo o gradu. U vremenu u kome se priča o kulturi uglavnom svodi na definisanje već poznatih problema i u kome se gubi svest o značaju ličnog, nesebičnog napora, čini se neophodnim skretanje pažnje na zaboravljene ili manje poznate izuzetne ličnosti i njihova dela, na građevine, događaje i pojave ugrađene u temelje naše kulture. Upravo na njih podseća Beogradsko blago, potvrđujući činjenicu da aktuelni civilizacijski razvoj ne podrazumeva početak od nule već nadogradnju već postojećih vrednosti. Ova emisija posvećena je blagu koje se čuva u Muzeju vazduhoplovstva.
19:34
Glavni grad ne prečišćava otpadne vode i one završavaju u Savi i Dunavu.... I pored ovih nerešenih problema otpadnih voda, Beograd može da se pohvali najsavremenijom tehnologijom prerade kišnice na mostu Gazela, kao i na Ostružničkom mostu. Nečistoće koje zbog kiše završavaju u vodi zagađuju je teškim metalima i organskim materijama. A videćemo kakva rešenja za ovo pitanje nude Gornji Milanovac i Užice.
20:00
Eko-logika: Eko zemlje
20:30
Svet u kome živimo ne možemo razumeti bez poznavanja naučno-tehnoloških promena koje je donela Četvrta industrijska revolucija.... Za razliku od prethodne tri, Industrija 4.0 nije pompezno stupila na scenu nekim revolucionarnim naučnim otkrićem. Ona je, gotovo nečujno, u ritmu digitalnog koda, ušetala ne samo u industrijsku proizvodnju već je industrijom načinila brojne oblasti koje do sada nisu bile vezane za ovaj pojam. Sada više ne govorimo samo o automobilskoj ili tekstilnoj industriji, već i o kreativnoj industriji ili o industriju u zdravstvu. Danas je Industrija 4.0 globalni međunarodni projekat. U ovom trenutku 46 zemalja u svetu ima svoje nacionalne programe za Industriju 4.0. U Evropi 18 članica Evropske unije ima svoje nacionalne programe a naša zemlja je 2019. postala 38. zemlja u svetu koja je donela ovaj važan dokument.
21:00
Šta nas povezuje: Dvadeseta emisija
21:30
Proces privatizacije srpske poljoprivrede počeo je krajem 20. veka bez jasnog plana i strategije. Zakoni su bili nedorečeni, mnoge privatizacije su poništavane, a svaku sledeću prodaju preduzeća pratili su još veći gubici.... Po rečima stručnjaka, privatizacija u srpskoj poljoprivredi bila je haotična i stihijska, a rezultat je rasprodaja nacionalnih resursa. Iako su se odigravale u istim uslovima, neke privatizacije bile su veoma uspešne. Kao jedna od najuspešnijih izdvojila se privatizacija zrenjaninske mlekare, koju je kupila francuska industrija sa dugogodišnjom tradicijom prerade mleka. Zahvaljujući znanju, dobroj organizaciji i pravovremenim informacijama, opstala je i Zadruga u Kleku.
22:00
Zanima Vas da zavirite u budućnost i vidite gde smo na mapi tehnološkog napretka? Želite uvid u trendove koji će nam uskoro određivati svakodnevicu?... Novi RTS serijal ALGORITAM Vam predstavlja inovativne projekte, kompanije i laboratorije, izveštava o naučnim skupovima i uspešnim pojedincima i timovima u svetu i kod nas, i vodi Vas u zanimljive prostore u kojima oni stvaraju. U svakoj od epizoda ALGORITMA predstavljeno je nekoliko naučnih laboratorija, istraživačkih centara, instituta, i inovativnih kompanija, kao i međunarodni projekat u kome učestvuju partneri iz Srbije. Kroz prikaz njihovih ideja, i timova koji stoje iza takvih rezultata, promovišemo odgovorno istraživanje i inovacije, akademski i naučni integritet, profesionalnost i posvećenost, i pokazujemo kako se i iz ekonomski i tehnološki manje privilegovanih sredina može postići uspeh na svetskom nivou. Peti smo u svetu po broju talenata za softver i blokčejn, naši ljudi vode najbolje svetske projekte i katedre za kompjuterske nauke, nano tehnologiju, bioinformatiku i kvantno računanje širom sveta, a softveri proizvedeni u Srbiji upravljaju saobraćajem u Čikagu i rasvetom u Las Vegasu. Širom planete, u Londonu, Berlinu, Veneciju i NJujorku, sedi se na pametnim klupama koje je patentirala grupa mladih iz Beograda, a naše arhitekte i dizajneri osvajaju prestižne međunarodne nagrade za na bijenalima, trijenalima i kvadrienalima. Upoznajte ih i saznajte šta, gde i kako stvaraju.
22:30
Filozofija i... Filozofija naučnog eksperimenta
23:00
Najstarije živo biće na Balkanu je hrast kitnjak koji se nalazi u selu Divljana ispod Suve planine. Prema proceni stručnjaka iz Zavoda za zaštitu prirode, hrast je star više od 1.000 godina i još uvek donosi plod, žir, iako je njegovo stablo potpuno šuplje iznutra.... Na Alpima juga Srbije, kako je Suvu planinu nazvao Jovan Cvijić zbog njenih gorostasnih, kaskadnih vrhova, uspeva i cvet feniks, ramonda serbika i ramonda Natalija, biljke koje mogu da ožive i kada se potpuno osuše kada im dodate samo nekoliko kapi vode. Gotovo 128 endemskih vrsta opstalo je na Suvoj planini koja je vekovima nudila obilje hrane za stoku. Sa svojim stadima, na ovu planinu, iz Grčke su dolazili Crnovunci, koji su sa sobom doneli tehnologiju proizvodnje kačkavalja koja je opstala do danas. Jedan od simbola ove planine su divlji konji, koji tokom cele godine uživaju u slobodi na Kunovici, kako se nekada zvala Suva planina. Divlji konji se sami brane od zveri, sami se ždrebe i sami pronalaze sklonište od snega, jakih vetrova i drugih vremenskih nepogoda. Suva planina je bila širokogruda prema čoveku. Sve što mu je bilo potrebno za gradnju kuće ovde mu je bilo na dohvat ruke, počev od kamena, preko drveta, do kreča i zemlje. Tipične kuće za ovaj kraj su čatmare, a za vezivanje maija u krovnoj konstrukciji stanovnici Suve planine su koristili žensku kosu, što nije zabeleženo nigde na prostoru Srbije, dok su kao izolacioni materijal između dasaka, čatmi i blata koristili vunu od ovaca. Suva planina je vekovima bila sklonište hajduka koji su u njoj skrivali opljačkano blago za kojim i danas tragaju brojni lovci na zlato i drugo blago.
23:30
Želja za potomstvom je iskonska, prirodna... Kod nekog je intenzivnija, kod nekog potisnuta. Ipak, koliko god u brzom tempu života da se o tome možda u nekom periodu ne misli već se razmišlja o školovanju, novcu, uslovima, adekvatnosti partnera... ova tema kad tad dođe na red....... Nauka upozorava da vreme nikome nije saveznik. Kao i u svemu, znanje daje moć. Vreme oduzima. Što se pre parovi odluče za stručnu pomoć, šanse su veće. Vantelesna oplodnja ne sme da bude jedina i poslednja opcija. Na koji način će struka stimulisati reprukciju zavisi od mnogo relevantnih činjenica. O svemu tome govoriće nam gošća u studiju prof. dr Svetlana Spremović Rađenović, specijalista ginekologije i akušerstva, subspecijalista endokrinologije i subspecijalista fertiliteta i steriliteta, načelnik Odeljenja Ginekološke endokrinologije, Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije i redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Istorija Niša: U Otomanskom carstvu, prvi deo (R)
01:07
Srpska muzika kroz vekove: Jovan Bandur, Svetomir Nastasijević (R)
01:20
Beogradsko blago: Muzej vazduhoplovstva (R)
01:34
Životna sredina i zdravlje: Reke kolektori otpadnih voda, treći deo (R)
02:00
Eko-logika: Eko zemlje (R)
02:30
Nauka u pokretu: Industrija 4.0 – novi izazovi (R)
03:00
Na skriveno te vodim mesto: Divčibare (R)
03:30
Od pluga do digitalne farme: Kako dalje (R)
04:00
Algoritam: Peta emisija (R)
04:30
Filozofija i... Filozofija naučnog eksperimenta (R)
05:00
Kvadratura kruga: Suva planina (R)