Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
Pećina Mogao: Misterije pećine sa budističkim spisima (R)
06:50
Sitnice svakodnevnice: Dečko (R)
06:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 9-10 (R)
07:10
Arheokuhinja: Mirisi iz kuhinje drevnog Rima (R)
07:36
Zeleni časovnik: Bogatstvo Ade, prvi deo (R)
08:03
Štetni svet: Sedma emisija (R)
08:30
Novi srpski umovi: Brodogradnja Mašinski fakultet (R)
08:45
Odgonetanje tela: Estetika i privlačnost (R)
09:00
Dekodiranje nauke: Iluzije (R)
09:30
Teslin narod: Deseta emisija, ciklus 02 (R)
10:00
Naučni portal: em.98 (R)
10:30
Dositej putnik prosvećenosti: Prva štampana knjiga (R)
11:01
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučija između dva rata (R)
11:30
Moravska Srbija: Lazarev grad (R)
12:00
Pećina Mogao: Misterije pećine sa budističkim spisima (R)
12:50
Sitnice svakodnevnice: Dečko (R)
12:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 9-10 (R)
13:10
Arheokuhinja: Mirisi iz kuhinje drevnog Rima (R)
13:36
Zeleni časovnik: Bogatstvo Ade, prvi deo (R)
14:03
Štetni svet: Sedma emisija (R)
14:30
Novi srpski umovi: Brodogradnja Mašinski fakultet (R)
14:45
Odgonetanje tela: Estetika i privlačnost (R)
15:00
Dekodiranje nauke: Iluzije (R)
15:30
Teslin narod: Deseta emisija, ciklus 02 (R)
16:00
Naučni portal: em.98 (R)
16:30
Dositej putnik prosvećenosti: Prva štampana knjiga (R)
17:01
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučija između dva rata (R)
17:30
Moravska Srbija: Lazarev grad (R)
18:00
Brzo, brže, najbrže. Želimo da imamo što brža kola, najbrži internet, da spremimo ispit na brzaka“. Kvalitet života odavno se ne meri samo novcem. U prirodi svake materije je da se kreće – neke materije su u stanju da razviju nezamislivu brzinu dok druge pak deluju gotovo nepomično. Šta je zapravo brzina i kako je merimo?... Neuroni u mozgu stvaraju dovoljno električne energije za pokretanje jedne manje sijalice – 100 milijardi ćelija generiše ovu količinu energije, ustanovili su naučnici. Zamislite onda brzinu kojom mozak prima, procesuira i šalje informacije. Da li smo preterali sa ubrzanjem i šta je Hurry up“ sindrom? Brzi način života doveo je do toga da jedemo nezdravu brzu hranu, više sedimo za računarom i u automobilima, a zbog toga što uvek negde žurimo i nemamo vremena manje se viđamo i sa nama najbližim ljudima. O brzini i njenim osobinama u studiju RTS Laba pričamo sa prof. psihologije Oliverom Toškovićem sa Filozofskog fakulteta i Milanom Radovanovićem specijalnim pedagogom, psihološkim savetnikom i trenerom. Emisiju je pripremio i vodio Viktor Manević. Urednik emisije je Mirjana Nikolić.
18:31
Svako ko je rođen osuđen je na smrt. Lovca na znanje zanima šta zapravo umire kada umire čovek? Koji delovi našeg tela i bića konačno nestaju kada nastupi smrt? Neurobioliogija možda ima odgovore na ova pitanja.... U ovoj epizodi videćemo autopsiju smrti i čuti šta svetski naučnici kažu o prestanku života i procesima u organizmu koji dovode do smrti.
19:01
Kako se porodice suočavaju sa savremenim izazovima odrastanja i roditeljstva? Šta se promenilo za nove generacije, a šta je ostalo isto kao ranije? Da li je danas teže biti dete, odnosno roditelj, nego nekada? Neka su od pitanja na koja tražimo odgovor u 11 novih nastavaka serijala Porodična mreža.... U prvoj epizodi pod nazivom Emocije porodice Prokić i Dašić navode koliko emocije boje svaki trenutak naših života. Dele sa gledaocima kako se nositi sa emocijama, postoje li neke emocije koje ljudi vole da kriju i šta je to teror sreće. Ekipu serije čine: voditelj i scenarista Ana Mirković, producent Biljana Dautović, dizajner zvuka Predrag Stamatović, montažer Marko Vujović, direktor fotografije Sima Dimitrić, urednik serije Tamara Vešković i reditelj Milan Jovanović.
19:30
„Sasvim prirodno“ je dokumentarno putopisni serijal o prirodi, životinjama i ljudima koji žive sa prirodom.... Naš tim putuje Srbijom, Crnom Gorom, Balkanom i svetom. Bili smo na Islandu, Grenlandu, Svalbardu, u Sibiru, Laponiji, Norveškoj, Tadžikistanu, Kirgistanu, Kolskom poluostrvu, itd. Cilj nam je da kameru odnesemo na mesta na kojima je retko ili nikada pre bila, da damo glas onima koji se retko čuju, da zabeležimo predele koji se retko viđaju, ali pre svega da ispričamo priče o načinima života koji su u skladu sa prirodom. Kroz tradiciju i kulturu naroda najbolje se vidi neraskidiva veza između čoveka i sredine u kojoj živi. Naše priče su dokumentovane da vas podsećaju na tu vezu i da vam ne dozvole da se od prirode otuđite. Autor Jovan Memedović.
20:00
U poslednjoj epizodi Fantastične planete koja istražuje gde su limiti izdržljivosti ljudskog tela, gledaoci će upoznati malobrojni nomadski narod Moken koji živi na moru između Mijanmara i Tajlanda.... Život u i na vodi promenio je njihov organizam tako da oni mogu da provedu i do deset minuta pod vodom nakon samo jednog udaha. Takođe, njihove oči pod vodom ne vide mutno kao bilo koje druge ljudske, već potpuno bistro, što im pomaže da love ribu i ljuskare od kojih žive. Mokeni najveći deo života žive na čamcu, na kojem se rađaju, žive i umiru. Ipak, nakon cunamija iz 2004. koji je desetkovao njihovu populaciju, Mokeni počinju da grade prve kolibe sa betonskom osnovom na malecnim ostrvima u Andamanskom moru. Nakon dalekog istoka, Vladimir Banić putuje u Izrael gde Fantastična planeta dobija retku priliku da snima žensku borbenu jedinicu izraelske vojske gde saznaju koliko su dugi marševi devojaka i koliko kilograma opreme nose sa sobom, ali i kako sa svakom novom vežbom pronalaze granicu sopstvene izdržljivosti. Banić zatim razgovara sa Ran Nakašom, instruktorom Krav Mage i bokserskim šampionom, koji je pomoću ove dve veštine obučava izraelske specijalce. Nakaš objašnjava Baniću kakve je neverovatne stvari primetio i kod svoji polaznika, ali i na sopstvenom telu. Na kraju, za Fantastičnu planetu govori nekadašnji komandos izraelske vojske koji je u Jom-Kipurskom ratu zarobljen. U svom emotivnom intervjuu poverava Baniću kako su mu izgledali dani koje je proveo u zarobljeništvu u Egiptu. Na kraju, Banić sezonu Fantastične planete završava u Sloveniji. Tamo pokušava da sazna kakave veze ima čovečija ribica sa ljudskom vrstom i da li možemo u medicini ili farmaciji da iskoristimo znanja o njenom genomu koji je čak 150 puta komplikovaniji od našeg. Kako to biće živi i do 150 godina, a može da gladuje i celih deset. Posle Postojnske jame, Banić ide u visine, kod akrobata iz grupe Dunking Devils. Oni ne samo što moraju da poznaju granice svog već da dobro budu upoznati sa prostorom i kinetikom svakog drugog tela u svojoj grupi. Na kraju, granice ljudske izdržljivosti i toga kako stres može da utiče na čoveka, Banić saznaje od čoveka koji se ceo život bavio jednom od najtežih disciplina - politikom. On je bio poslanik, predsednik skupštine, premijer i predsednik u dva mandata. Neko kome je bavljenje ovim poslom uzelo zdravlje, ali dalo priliku da ostvari svoju najvišu ambiiciju - da vodi državu. Borut Pahor, sada penzioner, priča koliko je teško biti na onoj strani glasačkog listića. Direktori fotografije: Borislav Ristović, Marko Kovačević, Marko Bajželj, Damjan Banjac Montaža: Dragan Krasić.
20:53
RTS LAB-U Labu prve beogradske gimnazije
21:02
Serijal RTS Nauke „U mojoj glavi“ svake srede govori o brojnim istinitim pričama, životima svih nas i otkriva kako naći izlaz kada se čini da izlaza nema...
21:30
Upoznaćemo gledaoce sa mladim ljudima iz Srbije koji su, vođeni željom za usavršavanjem i naučnim napredovanjem, spakovali kofere i otišli iz svoje zemlje.... Branislav Jovanović, Đorđe Ivković, Milena Milićević, Miloš Jovanović i Vladimir Prokopović napraviće paralelu između uslova studiranja kod nas i u svetu i objasniće zašto su se vratili u Srbiju. U serijalu „Istok-Zapad – povratak sagovornici teže da objasne potrebu za odlaskom, ali i da jasno definišu razlog povratka, koji se uvek vezuje za dom, porodicu, rodni grad i jezik na kom su progovorili.
21:42
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas.... Čovek se sa kamenom rađa, živi, umire i ponovo rađa prkoseći vremenu nepomirljivom znaku prolaznosti. Sa zanimljivim pričama o kamenu, kroz serijal Čovek i kamen, vodi nas autor Dragan Milovanović. Velika Morava već hiljadama godina donosi i taloži šljunak u pitomoj dolini Stiga.Tu šljunak počinje novi život čiju sudbinu određuje čovek. Od njega će praviti beton, zidati kuće, praviti puteve po kojima će uvek juriti i žuriti, ne znajući gde i zašto.
22:05
Šta citati i citiranje mere? Koliko postoji vrsta citata? Po čemu se jedni od drugih razlikuju? Kakvu nam tajnu otkriva ili skriva Hiršov indeks? Ko je od naših istraživača prvi i po broju citata i po Hiršovom indeksu? U kolikoj se meri citiranje uvažava prilikom izbora u naučna zvanja ili u Srpsku akademiju nauka i umetnosti? Gde se sve može proveriti koliko je neko citiran?..
22:35
Preživeti – to je naš osnovni instinkt. Mozak svakodnevno prima milione informacija, stalno učimo, a sistem koji mu pomaže da obradi sva ta iskustva jeste strah...
23:00
U RTS ordinaciji biće reči o psihičkom zdravlju i unapređenju životnog prostora. U prvom delu emisije gošće će biti poznate dame koje su doživele prevaru u braku, a psiholog će razjasniti kako u toj situaciji zaštiti psihičko zdravlje. Saznaćete koje biljke najbolje čiste vazduh i neutrališu elektromagnetno zračenje, a na kraju će biti reči o ishrani koja može popraviti stanje anemije.... U prvom delu emisije Moja borba tema će biti prevara u braku ili vezi. Kako je to saznanje uticalo na njih, da li su se svetile partneru i šta im je pomoglo da prevaziđu psihološku krizu otkriće poznate dame koje su ovo preživele. O tome će govoriti novinarka Snežana Dakić i spisateljica Zorana Šulc, a kako pomoći sebi u ovakovoj situaciji objasniće klinički psiholog Branislava Pavlović. U rubrici Korisno saznaćete koje sobne biljke imaju pozitivan uticaj na zdravlje čoveka. Prof. dr Peđa Janaćković sa Biološkog fakulteta u Beogradu će objasniti koje biljke mogu prečišćavati vazduh, ali i neutralisati elektormagnetno zračenje koje nastaje od raznih uređaja u kući. Naučićete koliko biljaka treba da stoji u dnevnoj sobi, da li neka biljka sme u spavaću sobu i još mnogo toga korisnog. U bloku Hrana kao lek biće reči o namirnicama koje utiču na stanje anemije. Nutricioniosta Strahinja Kukić će objasniti koja hrana sadrži gvožđe, kakve se greške najčešće prave da se to gvožđe loše apsorbuje, ali i koje namirnice pomažu da se ono što bolje iskoristi. Autorka i voditeljka je Marija Popović. Rediteljka je Tatjana Simić.
00:00
RTS LAB: Brzina (R)
00:31
Trag u prostoru: Jedna roda čini proleće (R)
01:01
Porodična mreža: Emocije (R)
01:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, treći deo (R)
02:00
Fantastična planeta: Izdržljivost (R)
02:53
RTS LAB-U Labu prve beogradske gimnazije (R)
03:02
Paleta kulturnog nasleđa: Grad umetnika Grožnjan (R)
03:30
Istok- zapad- povratak: Povratna karta (R)
03:42
Čovek i kamen: Šljunkara (R)
04:05
Nauka 50: Citati (R)
04:31
Eko minijature – zelena zanimanja: Biološki fakultet (R)
04:35
Nauka 2023: Strah u nama (R)
06:00
RTS LAB: Brzina (R)
06:31
Lovac na znanje: Autopsija smrti (R)
07:01
Porodična mreža: Emocije (R)
07:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, treći deo (R)
08:00
Fantastična planeta: Izdržljivost (R)
08:53
RTS LAB-U Labu prve beogradske gimnazije (R)
09:02
U mojoj glavi: Treća emisija (R)
09:30
Istok- zapad- povratak: Povratna karta (R)
09:42
Čovek i kamen: Šljunkara (R)
10:05
Nauka 50: Citati (R)
10:35
Nauka 2023: Strah u nama (R)
11:00
RTS ordinacija: 7c, em. 15 (R)
12:00
RTS LAB: Brzina (R)
12:31
Lovac na znanje: Autopsija smrti (R)
13:01
Porodična mreža: Emocije (R)
13:30
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, treći deo (R)
14:00
Fantastična planeta: Izdržljivost (R)
14:53
RTS LAB-U Labu prve beogradske gimnazije (R)
15:02
U mojoj glavi: Treća emisija (R)
15:30
Istok- zapad- povratak: Povratna karta (R)
15:42
Čovek i kamen: Šljunkara (R)
16:05
Nauka 50: Citati (R)
17:00
RTS ordinacija: 7c, em. 15 (R)
18:00
Pre 70 godina u jednom engleskom pabu, Frensis Krik saopštio je gostima da su on i DŽejms Votson „otkrili tajnu života“.... Reč je o otkriću strukture molekula DNK i čuvenoj trodimenzionalnoj dvostrukoj zavojnici. Zašto je ovaj molekul toliko važan? Jer je nosilac naslednog materijala živih bića kroz generacije i generacije. O prošlosti i budućnosti čovečanstva, etičkim nedoumicama u proučavanju i intervencijama na DNK, uticaju na popularnu kulturu, i za šta je sve „kriva“ DNK, za RTS Lab su govorili imunolog dr Srđa Janković i farmaceut i pisac mr Pavle Zelić. Emisiju je pripremila i vodila Jana Vojnović. Urednik emisije je Mirjana Nikolić.
18:32
Čovek je od davnina istraživao nebo, pokušavajući da odgonetne njegove tajne. Drevni astronomi mislili su da tamo mogu videti znakove koji su im upućeni. Odgonetanje božjih poruka bilo je deo igre moći i oni koji su pretendovali da mogu da ih dešifruju nametali su sopstveno tumačenje neba, da bi tako uspostavili autoritet i moć.... Jedna od bitnih preokupacija čoveka jeste da može odrediti vreme i osetiti njegove otkucaje. Da li je kalendar samo tabela u kojoj su navedeni dani, nedelje i meseci u jednoj godini? Kako su drevne civilizacije određivale vreme i pravile kalendare? Koja smo njihova dostignuća usvojili i sačuvali do danas? Da li je moguće napraviti idealan kalendar? Kako je vizuelna kultura još od antičkog doba sabirala sva znanja i osećanja jedne epohe o prolaznosti vremena.
19:00
U seriji „Srpska muzika kroz vekove, Obrazovno-naučnog programa, gledaoci mogu sagledati istoriju srpske muzike kao niz kulturnih pojava pod različitim okolnostima.... Ovaj serijal bavi se muzikom od paganskog vremena, prodora hrišćanstva, feudalnog doba, vizantijskih uticaja, turskog ropstva, muzike u Miloševoj kneževini, pansloveskog romantizma, pa sve do prvih decenija 20. veka, kada konačno srpska muzika postaje deo globalnog mejnstrima. Serija je rađena u savremenom TV maniru i predstavlja fuziju edukativnog, filmskog i istoriografskog žanra.
19:15
Botanička bašta Jevremovac, zelena oaza na površini od pet hektara, spomenik prirode pod posebnim režimom zaštite, a zahvaljujući bogatom kulturnom i istorijskom nasleđu i spomenik kulture grada Beograda.... Početak priče o botaničkoj bašti nalazimo u drugoj polovini 19. veka 1874. godine, kada je osnovana odlukom Ministarstva prosvete i crkvenih poslova Kneževine Srbije, na predlog Josifa Pančića, profesora botanike na Velikoj školi. Posle poplava koje su uništile biljni fond i plac uz obalu Dunava, na kome se bašta prvobitno nalazila, Pančić i njegov kolega, dvorski lekar Savo Petrović, tražili su bolje mesto koje će naći zahvaljujući kralju Milanu Obrenoviću. On će 1889. Velikoj školi pokloniti svoje imanje nasleđeno od dede, gospodara Jevrema Obrenovića. Jedini uslov koji je postavio bio je da se bašta nazove Jevremovac.
19:32
Iako se znalo da je opasan otpad decenijama u Srbiji završavao tamo gde mu nije mesto, obrt je nastao krajem 2017. kada je Ministarstvo životne sredine počelo da obelodanjuje lokacije na kojima niko nije očekivao da bi mogao da se nađe.... Problem je utoliko veći što su ga odlagali upravo oni koji su bili u obavezi da ga zbrinu. A i količine nisu male, jer se radi o tonama opasnog otpada. Kakve su posledice po životnu sredinu, opasnost po zdravlje ljudi i ko je zatajio.
20:00
Zagađenje, klimatske promene… Dok jedni najavljuju apokalipsu, drugi grade budućnost. To su junaci „Eko–logike“. Već imaju rešenja za stanovanje sutrašnjice. Ekološki problem se može rešiti u ultraurbanizovanoj okolini. Treba smanjiti emisiju ugljen-dioksida ali se i prilagoditi gradskom pejzažu. Kako u megalopolisima može da se isproba održiva arhitektura?..
20:30
Staračka dalekovidost je sasvim nepopularan naziv za potpuno prirodnu pojavu – slabljenja vida posle 45. godine. ljudi koji nikada nisu nosili naočere, počinju da ih nose kada čitaju.... U oftalmologiji ova pojava se naziva presbiopija. Definiše se kao starenje oka, odnosno slabljenje očnog mišića i nemogućnost njegovog sočiva da se napregne kako bi se fokusirao objekat u blizini oka. Promene u oštrini vida dešavaju se i svima onima koji su ranije nosili naočare. Jednostavno, te promene su nužne, pogoršavaju se s godinama, dešavaju se svima a kada su udružene i sa drugim aberacijama odnosno odstupanjima od normalnog vida – onda ova vrsta problema postaje pravi izazov za pronalaženje adekvatnog rešenja. Na ovom problemu godinama i predano radi srpsko-švajcarski tim koji se bavi naučno-istraživačkim radom ispitivanja primene laserske intervencije u otklanjanju presbiopije i problema koji dolaze sa starenjem. Šta je tu novo i inovativno, s obzirom na to da su laserske intervencije u ovoj oblasti već godinama dostupne, saznaćete u novoj epizodi serijala Nauka u pokretu. Urednik emisije je Jelena Micić, a montažer Zorica Blagojev.
21:00
Čovečanstvo se danas hvata u koštac sa mnogim izazovima. Predstoji rešavanje klimatskih promena, problem rešavanja visokog procenta nepismenosti, zbrinjavanje beskućnika…. Tražimo odgovor i na pitanje da li okeani mogu zadovoljiti naše energetske potrebe? A najvažnije pitanje je - da li ujedinjeni možemo da odgovorimo na sve izazove...
21:30
Videćete kako se zahvaljujući veštini, strpljenju i majstorskom umeću mnogih generacija ljudi ovog kraja prave peglana kobasica i pirotski kačkavalj. Način pripreme pirotskog kačkavalja nalazi se na listi nematerjalnog kulturnog nasleđa Srbije a sam proizvod ima oznaku geografskog porekla.... Vodimo vas na farmu porodice Pejćići čiji su potomci ostali na selu i nastavili da gaje stoku. Odluka najmlađeg člana porodice da se posle školovanja na poljoprivrednom fakultetu vrati u selo bila je presudna za budućnost farme. Na Staroj planini obišli smo gazdinstvo Ivanov čija je misija očuvanje autohtonih rasa. Osim velikog stada karakačanskih ovaca tu je i krdo od pedesetak balkanskih magaraca. Iz Pirota odlazimo u Leskovac da vidimo kako se pravi leskovački ajvar koji je pored oznake geografskog porekla stekao i slavu srpskog brenda širom sveta. Za kraj smo ostavili crveno selo odnosno Donju Lokošnicu gde uspeva autohtona sorta začinske paprike čije se seme čuva i koristi vekovima. Urednik i scenarista Aleksndra Šarković Reditelj i izbor muzike Branislava Stefanović Montažer Ksenija Savićević Izvršni producent Svetlana Bandić; Producent serije Dragana Bogdanović Snimatelji: Nikola Đurović, Branko Pelinović, Hadži Vladan Mijailović i Gojko Despotović.
22:00
Zanima Vas da zavirite u budućnost i vidite gde smo na mapi tehnološkog napretka? Želite uvid u trendove koji će nam uskoro određivati svakodnevicu?... Novi RTS serijal ALGORITAM Vam predstavlja inovativne projekte, kompanije i laboratorije, izveštava o naučnim skupovima i uspešnim pojedincima i timovima u svetu i kod nas, i vodi Vas u zanimljive prostore u kojima oni stvaraju. U svakoj od epizoda ALGORITMA predstavljeno je nekoliko naučnih laboratorija, istraživačkih centara, instituta, i inovativnih kompanija, kao i međunarodni projekat u kome učestvuju partneri iz Srbije. Kroz prikaz njihovih ideja, i timova koji stoje iza takvih rezultata, promovišemo odgovorno istraživanje i inovacije, akademski i naučni integritet, profesionalnost i posvećenost, i pokazujemo kako se i iz ekonomski i tehnološki manje privilegovanih sredina može postići uspeh na svetskom nivou. Peti smo u svetu po broju talenata za softver i blokčejn, naši ljudi vode najbolje svetske projekte i katedre za kompjuterske nauke, nano tehnologiju, bioinformatiku i kvantno računanje širom sveta, a softveri proizvedeni u Srbiji upravljaju saobraćajem u Čikagu i rasvetom u Las Vegasu. Širom planete, u Londonu, Berlinu, Veneciju i NJujorku, sedi se na pametnim klupama koje je patentirala grupa mladih iz Beograda, a naše arhitekte i dizajneri osvajaju prestižne međunarodne nagrade za na bijenalima, trijenalima i kvadrienalima. Upoznajte ih i saznajte šta, gde i kako stvaraju.
22:30
Emisija Filozofija i Dante Aligijeri obeležava 750 godina od rođenja čuvenog italijanskog književnika, pesnika i filozofa. NJegovo najveće delo, Komedija, predstavlja vrh srednjovekovnog pogleda na svet, ali i osnovu modernog italijanskog jezika. Gost emisije, naš poznati prevodilac i pesnik Kolja Mićević, Danteovu Komediju preveo je i na srpski i na francuski jezik.... U emisiji Filozofija i Dante Aligijeri, Kolja Mićević govori o Danteovim stvaralaštvu, njegovoj Komediji i razlogu zbog čega je nazvana Božanstvena. Priča o Danteovoj ljubavi, ali i o njegovoj opsesivnoj temi - korupciji, toj crnoj dami, kako je Dante naziva, koja vlada svima od crkve preko političara i vladara, među koje je ubrojao vladare Portugalije, Škotske, Norveške, srednjovekovne Raške i Jerusalima. Urednik i autor emisije je Jasmina Vujnović Milošević.
23:01
Između misteriozne i čudesne planine Rtanj i Južnog Kučaja, koji je odnedavno zaštićen i proglašen nacionalnim parkom, ugnezdio se Krivi Vir.... Istočne Srbije, poslednjih godina naselilo se desetak porodica iz velikih gradova. Zasićeni gradskim životom, licemerjem ljudi i vremena, bukom i ritmom 21. veka, oni su ovde pronašli svoj mir. „Ono što nas je najviše privuklo tom seoskom životu je sloboda koju odmah osetite kada izađete iz grada, iz tog kalupa, u kome čovek živi kao u nekom poretku koji mora da poštuje svaki dan, što u čoveku stvara veliki stres”, kaže Vesna Avramović koja se pre godinu dana, sa svojom porodicom iz Beograda doselila u Krivi Vir. U Krivom Viru je izvorište Crnog Timoka, ali i brojni izvori pitke i tople, lekovite vode. Ovo mesto je najveće stanište kosovskog božura u Srbiji, koji ovde raste na površini od 400 hektara. Uz kosovski božur na ovom području raste još oko 200 lekovitih trava. Pre 140 godina u Krivom Viru, koji je oduvek bio buntovničko mesto, izbila je Timočka buna. Ovo selo je bilo inspiracija nekoliko poznatih srpskih pesnika i pisaca. Urednik: Branko Stanković Snimatelj: Darko Bursać Montaža: Marija Baronijan Šašić.
23:30
Tema ova emisije serijala Dobro je, dobro je znati... je pre svega prevencija i lečenje proširenih vena ili kako da sačuvamo zdravlje i život.... Da li je sada, posle kovida problem tromoza veći i učestaliji, ko i kako treba da bude oprezan, da li su proširene vene pogodno mesto za tromb. Gost u studiju biće dr Dragan Vasić, doktor medicinskih nauka, specijalista interne medicine i angiologije, načelnik Vaskularne laboratorije Klinike za vaskularnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, sa urađenih preko 150.000 ultrasonografskih pregleda. Istražujemo koliki je domet nauke u ovoj oblasti i kojim novim metodama lečenja je hirurško lečenje vena zamenjeno danas u većini evropskih zemalja i SAD-u. Urednik i voditelj je Marijana Vuk Mrđa, organizator Dragan Kostić, montaža Goran Mitrović, reditelj Dragica Gačić.
00:00
RTS LAB: Za sve je kriva DNK (R)
00:32
Kalendar kroz vekove: Prva emisija (R)
01:00
Srpska muzika kroz vekove: Rastislav Kambasković, Rajko Maksimović (R)
01:15
Beogradsko blago: Botanička bašta Jevremovac (R)
01:32
Životna sredina i zdravlje: Gomilanje opasnog otpada (R)
02:00
Eko-logika: Građani (R)
02:30
Nauka u pokretu: Inovacije u refraktivnoj hirurgiji (R)
03:00
Trag u prostoru: Golema planina (R)
03:30
Od pluga do digitalne farme: Tradicija (R)
04:00
Algoritam: Sedma emisija (R)
04:30
Filozofija i... Filozofija i Danteova komedija (R)
05:01
Kvadratura kruga: Krivi Vir mesto za bekstvo (R)
06:00
RTS LAB: Za sve je kriva DNK (R)
06:32
Kalendar kroz vekove: Prva emisija (R)
07:00
Srpska muzika kroz vekove: Rastislav Kambasković, Rajko Maksimović (R)
07:15
Beogradsko blago: Botanička bašta Jevremovac (R)
07:32
Životna sredina i zdravlje: Gomilanje opasnog otpada (R)
08:00
Eko-logika: Građani (R)
08:30
Nauka u pokretu: Inovacije u refraktivnoj hirurgiji (R)
09:00
Šta nas povezuje: Dvadeset druga emisija (R)
09:30
Od pluga do digitalne farme: Tradicija (R)
10:00
Algoritam: Sedma emisija (R)
10:30
Filozofija i... Filozofija i Danteova komedija (R)
11:01
Kvadratura kruga: Krivi Vir mesto za bekstvo (R)
11:30
Dobro je, dobro je znati: Sprečiti tromboze i lečiti vene (R)
12:00
RTS LAB: Za sve je kriva DNK (R)
12:32
Kalendar kroz vekove: Prva emisija (R)
13:00
Srpska muzika kroz vekove: Rastislav Kambasković, Rajko Maksimović (R)
13:15
Beogradsko blago: Botanička bašta Jevremovac (R)
13:32
Životna sredina i zdravlje: Gomilanje opasnog otpada (R)
14:00
Eko-logika: Građani (R)
14:30
Nauka u pokretu: Inovacije u refraktivnoj hirurgiji (R)
15:00
Šta nas povezuje: Dvadeset druga emisija (R)
15:30
Od pluga do digitalne farme: Tradicija (R)
16:00
Algoritam: Sedma emisija (R)
16:30
Filozofija i... Filozofija i Danteova komedija (R)
17:01
Kvadratura kruga: Krivi Vir mesto za bekstvo (R)
17:30
Dobro je, dobro je znati: Sprečiti tromboze i lečiti vene (R)
18:00
ljudi danas mogu imati sve što požele – i to samo jednim pritiskom na dugme. Naše društvo je obrazovanije, bogatiji smo, imamo veći komfor i više mogućnosti, pa čak i izgledamo bolje pomoću brojnih kozmetičkih i modnih kuća. Ipak, i pored svega toga, depresija u našem društvu je u porastu. Trebalo bi da smo srećniji, što mnogi i jesu, ali u isto vreme neki od nas postaju sve tužniji...
18:30
Zakasneli put razvoja dodatno je usporavao dramatičan nedostatak pismenih i obrazovanih. Novovekovna srpska država stvorena je kao društvo jednakih seljaka. To je uslovilo nametanje reformi odozgo, dekretima.... Knez Miloš je 1830. nacionalizovao zemlju koja je pripadala Turcima i podelio je seljacima. Ustav narodnih škola usvojen je 1833, kada počinje školovanje skoro potpuno nepismenog stanovništva. Zakon o okućju iz 1836. zaštitio je agrarni minimum i sačuvao malog seljaka. Selo je bilo osnova razvoja Srbije sve do početka dvadesetog veka. Koliko je bio težak proces obnove pokazuje podatak da je 1866. u Srbiji živelo 1.200.000 stanovnika, a 1.100.000 na selu. Srbija je bila zemlja bez gradova i građanskog sloja. Socijalni i društveni preobražaj, otvaranje mreže škola i stvaranje humanističke i tehničke inteligencije, koja će moći da vodi državu i privredu, bio je najpreči zadatak.
19:00
Isposnica svetog Prohora Pčinjskog na planini Kozjak, izgradnja crkve u kojoj se nalaze čudotvorne mošti, kao i poštovanje njegovog kulta tokom vekova stvaraju osoben prostor koji se u nauci naziva - sakralna topografija. Takav sveti prostor je svojstven ne samo monaškoj kulturi Balkana nego i ostalim duhovnim žarištima.... Pre više od jedne decenije započeta su sistematska naučna istraživanja na području cele Vranjske eparhije u okviru Odeljenja za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogadu i uz podršku Srpske pravoslavne crkve. Kao rezultat istraživanja publikovana je monografija grupe autora profesora Nenada Makuljevića, Svetlane Smolčić Makuljević, Tanje Subotin Golubović, Vuka Dautovića, Irene Ćirović, Ivane Ženarju Rajović, Ane Đekić i Jadranke Prolović. O istoriji manastira, umetničim dostignućima, riznici i celokupnim naučnim poduhvatima o manastiru Svetog Prohora Pčinjskog saznajemo u emisiji U svetosti i svetlosti u okviru serije Staro srpsko pisano nasleđe Redakcije za nauku. Urednica i scenaristkinja Ivana Kovačević.
19:30
Velika okuka Dunava, gde moćna reka skreće na istok, u čijoj blizini se smestila mirna varošica Bač, po kojoj je i Bačka dobila ime, jedinstvena je tačka susreta prirode i ljudi. To je kraj najvećeg rezervata biosfere u Evropi, Amazona Evrope koji se prostire od Austrije pa do naše zemlje - mesto gde su ljudi odvajkada nalazili ugodno mesto za život. Tako je Donja Branjevina, u praistoriji, bila mesto susreta starosedelaca i došljaka sa bliskog istoka koji su doneli nove poljoprivredne tehnologije.... Svaki novi talas ljudi, ostavljao je svoj trag. Na ovom unikatnom mestu stvoren je neobičan amalgam, što se vidi i po bogatim kulturnim ostacima, od praistorije, preko franjevačkog samostana koji su osnovali krstaši, manastira Bođani, tvrđave koja je trebala da štiti od najezde Turaka. Ipak, i dan danas njegovo najveće bogatstva su ljudi – 26 nacionalnosti koje žive u Baču i koje zajedno sa prirodom koja ih okružuje čine predeo posebnih kulturnih odlika. Urednik: Bojan Glavonić.
20:00
U ovoj epizodi novog serijala „Moja draga prijateljica nauka“ upoznajemo se sa Vladimirom Cmiljanovićem, naučnikom koji se bavi proučavanjem aktivnosti imunološkog sistema za odbranu od virusa koji stalno mutiraju. Onkologija i virusologija su oblasti njegovog istraživanja.... U Bazelu sa svojim timom proučava načine na koje imunoonkologija može da stvori virus koji, iako je živ, u vakcini može biti bezopasan. To je princip po kome mnoge vakcine funkcionišu i koji se pokazao kao vrlo uspešan. U čitavom procesu veoma je važno kontrolisati kvalitet dobijenih rezultata.
20:30
Umetnici imaju specifičan odnos sa prirodom. Ona ih nadahnjuje i oplemenjuje.... Gledaoci serijala Ekologeri upoznaće umetnički par koji je nošen kreativnom energijom napustio Novi Beograd i prešao da živi u mestu Manđelos. Dok slikaju, gaje stare sorte voća, prave organsku hranu i piju čistu vodu sa svog izvora uverili su nas da su pronašli svoje parče raja na zemlji.
20:51
Razvoj ličnosti počinje već u ranom detinjstvu, periodu najradikalnijeg i najuočljivijeg preobražaja u čovekovom životu.... Serijal „Psihologija ranog detinjstva, kroz pet epizoda, bavi se tim najosetljivijim periodom u kom se uspostavlja temelj buduće odrasle ličnosti. Koliko je za detetovo sazrevanje važan pravilan odnos s roditeljima i okolinom? Šta su nam donele, a šta najnežnijim godinama oduzimaju nove tehnologije? Kako se igraju didaktičke igre.
21:00
Čas anatomije: Oni su bili bolji
21:51
Da li ste znali da u telu odrasle osobe ima približno 250 grama soli? Ili, da od ugljenika koji je u nama može da se napravi devet hiljada grafitnih olovaka? Hemija nije samo za štrebere, hemija je svuda oko nas! I u nama, naravno!... Lako ćete je uočiti ako kašičicu sode bikarbone prelijete sa malo limunovog soka... Kada prođete pored ograde od gvožđa koju je načeo zub vremena... Dok se grejete pored vatrice... ili na toj vatrici pripremate hranu. Hemija je i u hrani koju jedemo, vazduhu koji udišemo. Učenje, maštanje, disanje, nastajanje emocija... možda nije tako očigledno, ali i ovi procesi počivaju na hemiji. Varenje je reakcija između hrane, i želudačne kiseline i enzima, do jednostavnih molekula koje naše telo može da apsorbuje i koristi. U serijalu Redakcije naučnog programa Hemija za svakoga upoznaćete zanimljivo lice ove nauke. U kratkim epizodama, kroz oglede u hemijskoj laboratoriji i igrane scene, govorimo o pojmovima koji su deo naše svakodnevice ali pripadaju i hemiji kao nauci. Urednik Marija Stevanović Reditelj Nikola Zdravković Stručni konsultant dr Jasminka Korolija.
22:00
Zagađenje plastikom je sad već ozbiljan ekološki problem. Navikavamo se da gledamo strašne slike o njegovom uticaju na eko sisteme, na morski svet...... Više nisu ugrožene samo kornjače, već i mi. Ispostavilo se da se sva ta plastika razlaže u mikroplastiku koja može da postane deo lanca ishrane zbog čega već postoje naučni radovi posvećeni izučavanju mogućih posledica po naše zdravlje.
22:30
Kada se pojavljuju prva pisma u svetu, a kada kod nas, zašto je važno da nam pismene zadatke ne pišu mame, bake, komšije, ili veštačka inteligencija, šta je to što određeni književni stil pisanja čini vanvremenskim – neka su od pitanja koja ćemo ove nedelje u Studiju znanja postaviti našim gostima.... Gošće u prvom delu emisije su Katarina Begović sa Filološkog fakulteta i Anđelka Petrović, profesorka srpskoj jezika i književnosti u Matematičkoj gimnaziji, od kojih ćemo čuti više o razvoju pismenosti kod Srba, ali i kod đaka u školskim klupama, posebno kad je u pitanju pisanje pismenih zadataka. A ako ste ikada želeli da napravite beleške na brzinu, ili da se služite šifrovanim znakovima, sa stenografom i lektorom Anđelkom Roksandić vam otkrivamo tehniku koja vam to omogućava. U drugom delu emisije nastavljamo priču o kulturi pisanja iz ugla književnosti. Sa profesorkom Zoricom Bečanović Nikolić govorićemo o tome zašto je Šekspir pisac za sva vremena, i da li čitajući i interpretirajući Šekspira u stvari imamo potrebu da razumemo savremeni svet. Pisac Branko Rosić nam otkriva da li je danas lakše ili teže nego ranije istaći se kao dobar pisac, kao i koji su trenutni književni trendovi kada su u pitanju tematika i stil. Kaligrafija je umetnost lepog pisanja koja vodi poreklo iz Kine. O tome otkud na našim prostorima i ko sve danas može da se bavi kaligrafijom, govori nam likovni umetnik crkvene umetnosti Dušan Mišić. Ovonedeljni muzički gosti su Ana Mašulović i Daniel Bogdanović. Oni će nam izvesti pesme: Piši mi“ Nene Ivošević, Ono sve što znaš o meni“ Arsena Dedića i DŽibonijev Libar“. Jedan od priloga naših novinara inspirisan je Miljkovićevim stihom: Poeziju će pisati svi“. Da li je to tako, saznajte u petak i subotu u Studiju znanja. Odgovorni urednik redakcije Opšteobrazovnog programa: Zoran Živković Voditeljka: Maja Bojić Reditelj: Darko Kamarit.
23:30
U skladu sa uputstvima Uneska za primenu Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine uspostavljene su osnove sistema zaštite i očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa u Republici Srbiji.... Formirana je nacionalna mreža za zaštitu nematerijalnog nasleđa, odnosno Nacionalni komitet, Komisija za upis u nacionalni registar, Centar za nematerijalno kulturno nasleđe pri Etnografskom muzeju u Beogradu i sedam regionalnih koordinatora. Kao rezultat toga pripremljena je i formirana lista koja, za sada, ima 31 element. Jedan od najznačajnijih elemenata sa nacionalne liste je i kosovski vez. Karakteristike kosovskog veza određene su još u srednjovekovnoj Srbiji, ali poreklo određenih ornamenata seže u daleku prošlost koptske kulture. Svi ti uticaji doprineli su da se na srpskom kraljevskom dvoru i na dvorovima srpske vlastele neguje i razvija kosovski vez, koji dostiže umetničko savršenstvo.
00:00
Trag u prostoru: Put perjem posut (R)
00:30
Privredna istorija Srbije: Polje je moralo da se krči (R)
01:00
Staro srpsko pisano nasleđe: U svetosti i svetlosti (R)
01:30
Eko perspektive: Tvrđava Bač (R)
02:00
Moja draga prijateljica nauka : Sa Vladimirom Cmiljanovićem, prva emisija (R)
02:30
Ekologeri: Manđelos (R)
02:51
Psihologija ranog detinjstva: Didaktičke igre (R)
03:00
Čas anatomije: Oni su bili bolji (R)
03:51
Hemija za sve: Skrob (R)
04:00
Paleta kulturnog nasleđa: Milan Stanisavljević, samouki vajar (R)
04:30
Studio znanja: Kultura pisanja (R)