Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 3
06:10
Popularna dela klasične muzike: Strastveni Bolero – Moris Ravel (R)
07:10
Egipat – Blago svetih bikova (R)
08:07
Indeksi i prijatelji 2. deo (R)
09:00
Savin vrt: Pravoslavni zakonici, 3/5 (R)
09:30
Kako misli akademija: Kad akademik ode, 14/14 (R)
10:00
Kamiondžije DOO, 4/12, 3S (R)
10:50
TV Beograd Karavan: Skadarsko jezero, 1. epizoda (R)
11:25
Panteon Matice srpske: Jovan Hadžić, 3/4 (R)
11:55
Srpski junaci srednjeg veka: Lazar Hrebeljanović, 1. deo, 1/20 (R)
12:25
Tv lica: Povratak prirodi, 2. deo (R)
13:10
Via militaris, koridor 10: Usporeni razvoj - Srpski put u kapitalizam, 13/14 (R)
14:05
Popularna dela klasične muzike: Strastveni Bolero – Moris Ravel (R)
15:05
Egipat – Blago svetih bikova (R)
16:01
Kako postati naučni novinar i kako biti dobar naučni novinar? Da li, u odnosu na ostale kolege, naučni novinar nailazi na više zamki i prepreka u svom radu? Da li je naučni novinar više od novinara, jer mora da informiše, ali i obrazuje?... Institut za fiziku i Centar za promociju nauke i ove godine organizuju seriju radionica, takozvanih medialabova, gde budućim naučnim novinarima otkrivaju tajne zanata.   U novom RTS Labu ugostili smo naučnog novinara i predavača Mariju Đurić i polaznice radionice Biljanu Stankov i Milicu Vinić, naučne saradnike Insituta za fiziku, i Tanju Krunić, višeg naučnog saradnika Inovacionog centra Tehnološko-metalurškog fakulteta. Emisiju je vodio Viktor Manević. Urednik emisije je Mirjana Nikolić. Repriza , 19. jun u  03:45 i 11:45.
16:35
U trećoj priči o hajdučiji u Srbiji na pragu 20. veka bavimo se posledicama ovog fenomena, koji je obeležio predhodnih 50 godina - upinjanja države da se ,,udržavi”, uredi i ojača s jedne strane i činjenice da je na ovim prostorima početkom 20. veka postojao najveći broj paravojnih jedinica na svetu.... I upravo tu između anarhije i autokratije otvaramo našu narednu priču o političkoj, tačnije partijskoj zloupotrebi hajduka i hajdučije, čije posledice ili ostavštinu živimo kao društvo i dan-danas. Hajdučke družine kao paravojne jedinice uspostavljaju gotovo paralelnu vlast u ondašnjoj Srbiji sprovodeći na svoj način određenu partijsku politiku - najčešće politiku Radikalne stranke. To je išlo tako daleko da je, na primer, u periodu od samo sedam godina krajem 19. veka ubijeno čak 377 naprednjaka, 60 porodica se iselilo iz Srbije, a na stotine je prebijano, mučeno, uništavana su im imanja. Smatrali su ih Radikalskom vojskom a naš novinar Pera Todorović u svojim izveštajima sa najvećeg sudskog procesa hajducima u Čačku (1897) nazivao ih je i čedom policije, neverovatne korupcije i nemoći vlasti, koja nije mogla da se izbori sa ovim problemom. Ovi politički ostrašćeni hajduci u jednom periodu su se toliko osilili da su sebe doživljavali kao izvršioce državnog posla, koji imaju svoju misiju. Sa ovakvom atmosferom u zemlji ulazimo u 20. vek, čiji početak su obeležili izuzetno burni i krvavi istorijski događaji koji nam se nisu, sada je jasno, dogodili slučajno. Urednica i autorka serijala je Olivera Pančić      Repriza , 19. jun u 03:10 i 11:10.
17:10
Serija prati privatne i profesionalne živote članova elitne jedinice mornaričkih foka dok treniraju, planiraju i izvršavaju neke od najopasnijih misija, koje SAD od njih traži.... DŽejson Hejz je cenjen i posvećen vođa tima, čiji porodični život pati zbog njegovog vojnog angažmana. NJegov tim uključuje osobe od poverenja: Reja Perija, najdugovečnijeg operativca s kojim se sjajno razume, Sonija Kvina, veoma odanog vojnika šarenolike prošlosti koji se i dalje bori protiv nagona za samouništenjem, i Kleja Spensera, mladog SEAL-ovca druge generacije, nezasitnog poriva i predanosti.
17:55
Žića i Baja su završili u zatvoru, jer su lažno optuženi za pljačku benzinske pumpe.... Žićina supruga Dara i njegov tast Grča brinu se što ne znaju gde je on. Žića se ne javlja na pozive na mobilni telefon. Grča misli da su njih dvojica pritvoreni zbog pijanstva. Međutim, radnik na pumpi prilikom pregleda osumnjičenih, na kojem su bili i pravi pljačkaši pumpe, kaže da su baš Baja i Žića pljačkali. Zahvaljujući Nevenki, Žićinoj svastici, koja radi kao novinarka, ubrzo se razotkrije prava istina i njih dvojicu puste iz zatvora. Repriza , 19. jun u 00:30 i 08:30.
18:50
Autor serijala Milan Kovačević, sa televizijskom ekipom obišao je Skadarsko jezero i okolna naselja snimajući prirodne lepote, bogatstvo flore i faune ovog kraja.... Skadarsko jezero, površine 391 km2, najveće je jezero na Balkanu. Nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, koji je prekinuo lanac visokih planina. Crnoj Gori pripadaju dve trećine jezera, dok je jedna trećina na teritoriji Republike Albanije. Redakcija Dokumentarno-feljtonističkog programa Repriza , 19. jun u 01:25 i 09:25.
19:25
Gost u novom izdanju emisije Ostavi sve i čitaj je Marko Đorđević, reditelj filmova Moj jutarnji smeh, ovenčan priznanjem Aleksandar Saša Petrović na Festivalu autorskog filma 2019. i Za danas toliko, koji je na FEST-u 2024. poneo Nagradu Milutin Čolić za najbolji srpski film.... Uspeh filma Za danas toliko Marko Đorđević pripisuje, pre svega, njegovoj temi koja podseća i promoviše neke zaboravljene vrednosti poput empatije, optimizma, nežnosti i vedrine. U razgovoru sa autorkom emisije Goricom Zarić mladi reditelj pokušava da odgovori na pitanja o uslovima u kojima je ovaj „nekomercijalni“ film nastajao, o razlozima zbog kojih se više ne snimaju filmovi o radosti i o načinima da se pomire razlike između komercijalnih i umetničkih filmova. Na kraju, Marko Đorđević podseća na značaj knjige u postizanju plemenitih ciljeva u savremenom društvu. Otkriva koji su autori zauzeli posebno mesto u njegovom čitalačkom iskustvu i poziva gledaoce na čitanje. Autor i urednik emisije je Gorica Zarić, reditelj Ivan Milanović, muzički urednik Ana Milićević, dizajn emisije Miloš Gojković.   Repriza , 19. jun u 00:01 i 08:02.
19:50
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:25
Slušaćete snimak sa nastupa ansambla Šira utfila, koji je u Studiju 6 nastupio 25. juna 2013. godine.... Ovaj beogradski ansambl, čiji naziv u prevodu sa hebrejskog znači „pesma i molitva, osnovan je 2000. godine, a usmeren je na istraživanje i aranžiranje sefardske muzike Balkana, Mediterana i Bliskog Istoka, koju ukrštaju i sa muzikom drugih naroda iz ove regije. Članovi ansambla Šira utfila dobitnici su prestižne nagrade RASA, 2009. godine u Amsterdamu za najbolju world music grupu, dok je njihov album Biviendo en kantando, svrstan u vrh svetske selekcije kompakt-disk izdanja britanskog magazina „Songlajns (Songlines).   Repriza , 19. jun u 02:00 i 10:00.
20:35
Slušaćete snimak sa nastupa ansambla Šira utfila, koji je u Studiju 6 nastupio 25. juna 2013. godine.... Ovaj beogradski ansambl, čiji naziv u prevodu sa hebrejskog znači „pesma i molitva, osnovan je 2000. godine, a usmeren je na istraživanje i aranžiranje sefardske muzike Balkana, Mediterana i Bliskog Istoka, koju ukrštaju i sa muzikom drugih naroda iz ove regije. Članovi ansambla Šira utfila dobitnici su prestižne nagrade RASA, 2009. godine u Amsterdamu za najbolju world music grupu, dok je njihov album Biviendo en kantando, svrstan u vrh svetske selekcije kompakt-disk izdanja britanskog magazina „Songlajns (Songlines).   Repriza , 19. jun u 02:00 i 10:00.
21:40
Serijal „Fantastična planeta“ nastavlja da preleće zemaljsku kuglu donoseći tri priče sa tri različita kontinenta.... U epizodi Greh,Fantastična planeta navodi primere iz tri kulture u kojima su neki gresi apsolutno prihvatljivi. Počinje sa Sjedinjenim Državama i s kockanjem, gde su snimali lice i naličje Las Vegasa - od profesionalnih kockara koji nikada ili vrlo retko gube, zalagaoničara kod kojih oni sa manje sreće ostavljaju svoje dragocenosti, pa sve do terapeuta koji se bore sa povećanjem broja kockara nakon pandemije. Zatim putuju u Japan gde se perverznost i seksualne slobode ne ograničavaju. Vladimir Banić je razgovarao sa dvojicom majstora vezivanja konopcem, koji su za svoje modele imali dve mlade žene, objašnjavajući koliko je ovaj fetiš raširen u dalekoazijskoj kulturi. Posle toga, upoznali su se sa prvim srednjovekovnim porno časopisima - Šunga crtežima. Tu nije bio kraj istraživanju ove kulture; pauzu prave u Akihabari u Tokiju, gde se nalazi stotine barova u kojima se konobarice ponašaju kao maloletne služavke i tako tretiraju i gosta, zasipajući ga komplimentima. Fantastastična planeta uspela je da snimi i intervju sa mladićem koji se oženio plastičnom lutkom, boreći se za to pravo i tu ljubav mnogo više nego neki muškarci za svoje žene od krvi i mesa. Poslednji deo ovog putovanja ekipu je odveo u sunčani Portugal, koji je dekriminalizovao posedovanje droge. Ekipa je provela dan sa mobilnim kombijem koji dnevno deli tečni metadon za stotine lisabonskih narkomana. Bili su u dnevnom prostoru za narkomane gde im je obezbeđeno drogiranje čistim priborom, kako bi se smanjile zarazne bolesti, ali i slučajevi predoziranja. Sa policijom i zavisnicima su pričali i o glavnom problemu sa kojim se obe grupe suočavaju - dilerima i kako se rešiti kriminalnih radnji koje prate distribuciju droge, uz postavljanje smelog pitanja: da li će Portugal biti prva zemlja koja će legalno prodavati državne narkotike? Repriza , 19. jun u 07:05 i 15:05.
22:40
Snimak koncerta održanog 3. novembra 2018. godine u Kolarčevoj zadužbini. Na programu su bile Rapsodija za klavir i orkestar S. Hristića i tri simfonijske skice More, K. Debisija.... Simfonijskim orkestrom RTS dirigovao je B. Suđić, a nastupila je i pijanistkinja Natalija Mladenović. Repriza , 19. jun u 05:06 i 13:21.
23:25
Put u London 1784. godine je vrhunac Dositejevih putovanja. On je tada zreo mislilac, autor prve štampane knjige, ali i dalje gori od mladalačkog uzbuđenja u susretu sa Londonom.... U šestom nastavku naše TV sage o Dositeju pratimo: Zašto mu se, kako kaže, čini da se iznova u nekom novom svetu rodio kad je stigao u ovaj grad? Od kakve je važnosti za njega i nas njegov susret sa Londonom? Šta je ovde dosegao i kako su ga slučaj, ali i upornost doveli do izuzetno zanimljive škotske zajednice trgovaca i intelektualaca koji su bliski kralju i premijeru Velike Britanije? Narator, scenarista i reditelj: Valentina Delić Montažer: Ksenija Savićević Snimatelj: Rade Bubalo Stručna saradnica serije: dr Dragana Grbić Stručna saradnica epizode: dr Persida Lazarević di Đakomo Snimatelj tona: Branko Stojanović Grafički dizajn: Nebojša Tesla Producent: Biljana Dautović Izvršni producent: Biljana Ivanić Citate iz Dositejevih dela čitao: Bojan Žirović     Repriza , 19. jun u 06:36 i 14:36.
00:01
Ostavi sve i čitaj: Marko Đorđević (R)
00:30
Kamiondžije DOO, 5/12, 3S (R)
01:25
TV Beograd Karavan: Skadarasko jezero, 2. epizoda (R)
02:00
Studio 6: Šira Utfila (R)
03:10
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučija između anarhije i autokratije, 3/7 (R)
03:45
RTS Lab: Kad porastem biću naučni novinar (R)
04:15
Autoportret: Radmila Bakočević (R)
05:06
SO RTS svira Hristića i Debisija (R)
06:36
Dositej, putnik prosvećenosti Ključ Evrope, 6/8 (R)
07:05
Fantastična planeta: Greh, 2/20 (R)
07:06
United We Stream Balkan: Cuban chambers of commerce
08:02
Ostavi sve i čitaj: Marko Đorđević (R)
08:30
Kamiondžije DOO, 5/12, 3S (R)
09:25
TV Beograd - Karavan: Skadarasko jezero, 2. epizoda (R)
10:00
Studio 6: Šira Utfila (R)
11:10
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Hajdučija između anarhije i autokratije, 3/7 (R)
11:45
RTS Lab: Kad porastem biću naučni novinar (R)
12:15
Autoportret: Radmila Bakočević (R)
13:06
TV minijature: Život između dva juga (R)
13:21
SO RTS svira Hristića i Debisija (R)
14:01
Dvorci Vojvodine: Bogdanov salaš, 4/7 (R)
14:36
Dositej, putnik prosvećenosti Ključ Evrope, 6/8 (R)
15:05
Fantastična planeta Greh, 2/20 (R)
16:01
Čas anatomije: Zašto strahujemo
16:50
Čitanje pozorišta
17:20
Mornarički specijalci, 6/16, 4S
18:05
Žićina svastika, Nevenka, saznala je da ga lokalni sitni kriminalci, Skakavac i Triper, progone, jer im je on uzeo nešto što im pripada.... Žića i Baja, s druge strane, imaju problema da se naviknu na novi način poslovanja u prevozu robe, za šta je potrebno da savladaju sve finese vezane za aplikaciju na mobilnom telefonu. Žićina supruga, Dara, zabrinuta je za njega, jer sve češće rešenje za stresne situacije u koje stalno upada rešava konzumirajući alkohol. Dara nagovori Baju da porazgovara sa Žićom i upozori ga da ne bi trebalo toliko da pije.   Repriza , 20. jun u 02:00 i 09:50.
19:00
Od Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Bačke, Đerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovačevića, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske građe RTB-a.... Emisije iz serijala Karavan temeljno su pripremane - informativne su i zabavne i danas, posle više decenija. Sada imate priliku da uživate u remasterizovanim epizodama. Ovog puta, Karavan vodi na Plitvička jezera u fantaziju trijade - vode, prirode i neba.   Repriza , 20. jun u 02:55 i 10:45.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Snimak koncerta održanog 2018. godine, na kojem se prvi put našoj publici predstavio pomenuti kineski ansambl, pod upravom šefa dirigenta Janga Janga.... Za svega desetak godina koliko je do tada postojao, ovaj orkestar se nametnuo kao jedan od vodećih u Kini, izvodeći žanrovski veoma raznovrsna muzička dela: od operskih i baletskih produkcija, pa sve do kamerne, orkestarske, filmske muzike. Sarađivao je sa izvrsnim umetnicima, među kojima su i: Vladimir Fedosejev, Zubin Mehta, Genadij Roždestvenski, Beri Daglas, Gidon Kremer, Midori, Maksim Vengerov, Rene Kapison i drugi... Simfonijski orkestar Hangdžou vrlo posvećeno promoviše savremenu kinesku muziku, ali izvodi i dela zapadnoevropske muzičke tradicije. Repriza , 20.jun.
20:45
Nebojša Popović, urednik u Radio-televiziji Srbije, autor emisije ,,Drugi vek”, filmski kritičar i urednik filmskog programa KCB-a (Kraljevo, 8. avgust 1958 - Beograd, 3. oktobar 2015). U Televiziju Beograd došao je 1982, sa diplomom Filološkog fakuleta, a u Televiziji u praksi prošao sve ,,škole” koje novinar može da prođe. Počeo je sa cepanjem vesti sa teleksa, zatim prošao naporan, stresan rad u Informativnom programu, Beogradskoj hronici, bio je urednik ,,Vesti”, emisije ,,24 časa”, urednik i voditelj Trećeg dnevnika. Od 1985. radi u Redakciji za kulturu iz koje televizijsku publiku informiše o filmskim dešavanjima u svetu i kod nas. Od oktobra 2000. do 2002. bio je urednik Filmskog programa RTS-a.... Bio je autor serije ,,Drugi vek”, koja se emitovala od 19. januara 1998. sve do njegove smrti i predstavlja pravu antologiju najznačajnijih srpskih i svetskih filmskih stvaralaca. Bio je i jedan od urednika nedeljnog magazina iz kulture ,,Metropolis”. Dobitnik je nagrade Instituta za film ,,Zlatno pero” za angažovan i kritički prikaz filma ,,Kaži zašto me ostavi” Olega Novkovića, koji je emitovan u Dnevniku Televizije Beograd 10. oktobra 1993. Kao član međunarodne sekcije filmskih kritičara FIPRESCI Srbija, učestvovao je u radu žirija na mnogim stranim i domaćim festivalima. Nebojša Popović je od 2005. bio gost-urednik u Kulturnom centru Beograda, u prekretnom trenutku za DKC-a. Svojim izborom filmova i pokretanjem brojnih festivala, pre svega evropskih kinematografija: švedskog, finskog, norveškog filma, Nordijske panorame, Španskog metra, Gete festa, savremenog austrijskog, švajcarskog, poljskog, portugalskog filma i mnogih drugih, kao i značajnim doprinosom Slobodnoj zoni, Festivalu autorskog filma, Beldoksu, Festu, Kratkom metru... učinio je da Dvorana Kulturnog centra Beograda zaista postane programski profilisan bioskop dobrog filma. U želji da sačuvaju uspomenu na Nebojšu Popovića i nasleđe koje je ostavio, 2016. godine Filmski centar Srbije, Radio-televizija Srbije, Kulturni centar Beograd, Jugoslovenska konoteka, Otvoreni univerzitet Subotica/Festival evopskog filma Palić, Udruženje građana ,,Palić u svet”/Festival autorskog filma, Fonda B92/Festival ,,Slobodna zona”, Međunarodni festival dokumentarnog filma ,,Beldoks” i članovi porodice osnovali su nagradu koja nosi njegovo ime, za doprinos promociji i kritičkom promišljanju filmske umetnosti i kulture. Nagrada se dodeljuje svakog 11. januara u Dvorani Kulturnog centra Beograd, uz filmski maraton najboljih filmova protekle godine po izboru prethodnog dobitnika. Pokretne slike jednog života - Uz članove porodice, oslikavanju jednog bogatog života i karijere i upotpunjavanju slike Nebojše Popovića, pridružili su se saradnici, kolege, koji su sa njim radili mnogo godina i čiji su se poslovi, putevi, interesovanja i zajednički projekti preplitali sa njegovim. Kako se Nebojša Popović pokretnim slikama bavio na raznovrsne načine u dva veka, nadamo se da će ova emisija pomoći da se uspomena na njega i njegov bogat radni vek prenese i na treći. - Učesnici: Vesna Janjević Popović, Lara Seizović, Radoslav Zelenović, Mirjana Mitrović, Vesna Danilović - Snimatelj Milan Ilić, asistent Milan Resavac, snimatelj zvuka Zlatko Stanojević, rasvetljivač Predrag Borković, organizator Gordana Grdanović, grafička obrada Nikola Ivanović, kompjuterski dizajn i animacija Dragan Bulović, muzički saradnik Silvija Milošević, dizajn i obrada zvuka Marko M. Vučković, kolor korekcija Draško Pejanović, montažer Nada Dodig Zildžić, urednici Milena Jekić Šotra, Marijana Cvetković, reditelj Ivana Stivens Redakcija dokumentarnog programa – Istoriografija Urednik Muharem Bazdulj     Repriza , 20. jun u 03:21 i 11:01.
21:20
Serijal United we stream – Balkan, nastao je kao nastavak ideje o menjanju sveta u vreme pandemije, tokom 2020. godine.... 26Početna ideja o vraćanju u život zaspalih berlinskih klubova bez publike, proširila sa na globalnu produkciju koncerata i nastupa izvođača i autora po svetu. Edicija koja je rađena u beogradskom klubu Drugstore, predstavlja muzičare koji nastupaju u ovom prostoru, sami i usredsređeni isključivo na zvuk koji stvaraju u drugačijim okolnostima. Učesnici: Kristijan Molnar, Tijana T, Stepniak, Cuban Chambers of Commerce, Saud, Matej Rusmir, 33.10.3402, Chorbika, Schwabe , Sveta Pseta, Vizelj, Umbra, Lenhart Tapes, Srđan Sretenović i Neda Hofman. Režija: Izvanredni Bob i Aljoša Dakić   Repriza , 20. jun u 07:06 i 14:46.
22:35
Igrani film
00:16
Čas anatomije: Zašto strahujemo (R)
01:05
Čitanje pozorišta (R)
01:35
Putevi Srednjeg veka: Stolno mesto Stari Ras
02:00
Kamiondžije DOO, 6/12, 3S (R)
02:55
TV Beograd - Karavan: Vis, 2. epizoda (R)
03:21
Arhiv.doc: Pokretne slike jednog života (R)
03:56
Kineski mega projekti: Kula Šangaj 2/5 (R)
04:46
Simfonijski orkestar Hangdžou 1. deo (R)
07:06
United We Stream Balkan: Cuban chambers of commerce (R)
08:22
Čas anatomije: Zašto strahujemo (R)
09:10
Čitanje pozorišta (R)
09:40
Kamiondžije DOO, 6/12, 3S (R)
10:35
TV Beograd: Karavan: Vis, 2. epizoda (R)
11:01
Arhiv.doc: Pokretne slike jednog života (R)
11:36
Kineski mega projekti: Kula Šangaj 2/5 (R)
12:26
Simfonijski orkestar Hangdžou 1. deo (R)
13:06
Merila vremena: Srbija u Velikom ratu, prvi deo (R)
14:46
United We Stream Balkan: Cuban chembers of commerce (R)
16:01
Velika iluzija
16:35
Bunt
17:10
Mornarički specijalci, 7/16, 4S
18:00
Dara je zabrinuta zbog toga što je njen suprug Žića u velikom problemu – sve više pije. I Baja, kompanjon koji sa njim vozi kamion, smatra da Žića ne bi trebalo toliko da pije.... Baja je iskusan u konzumiranju alkohola, a Žića je tek odskoro počeo ozbiljno da pije i tako može lako da dovede i sebe i druge u opasnost. Žića je ogorčen zbog te kvalifikacije i odluči da raskine ortakluk sa Bajom. S druge strane, Baja ima problema sa svojom partnerkom Zokom, koja želi da usvoji dečaka – migranta. Baja nije spreman za tako krupan potez u njihovim životima.   Repriza , 21. jun u 00:35 i 08:40.
18:55
TV Beograd - Karavan: Resava, 1. epizoda
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Kvaka 22, 1-6 ,1S
21:00
Pijanista Denis Macujev nastupio je sa Simfonijskim orkestrom RTS-a, na koncertu na kojem se beogradskoj publici predstavio jednim od najzahtevnijih dela, poznatim „Drugim koncertom za klavir i orkestar“ Sergeja Rahmanjinova, delom koje od svoje premijere, 1902. godine, sve do danas, svojom snagom i poetikom uzbuđuje publiku....   Denis Macujev je muzikom okružen od rođenja, u školi je popularnost sticao nevorovatnim talentom za improvizaciju i ogromnom muzičkom memorijom. Oduvek povezuje žanrove u sopstvenu priču. Svira uspešno džez, klasiku, ruske romanse... Beogradska publika imala je priliku da se uveri zašto kritičari Macujeva nazivaju predstavnikom prave ruske izvođačke škole – Volodosa, Kisina i Giljelsa i najavljuju kao „novog Horovica“. „Drugi Rahmanjinovljev koncert je timski rad. Orkestar i ja se zajedno krećemo i pratimo Rahmanjinovljev smer, njegove muzičke linije koje su kao ogromni lukovi, njegove dugačke fraze. Moramo pažljivo da slušamo jedni druge i da gradimo interpretaciju. Ovo je najpoznatiji klavirski koncert, a njegova magija se dešava na sceni“, kaže maestralni pijanista. Simfonijskim orkestrom Radio-televizije Srbije dirigovao je maestro Dejan Savić. „On godinama unazad slovi za jednog, ako ne i najboljeg svetskog pijanistu, i s te strane gledano Beograd se vratio na jednu svetsku scenu muzičkih metropola. To je činjenica, a veliki udeo u tome upravo ima i Radio-televizija Srbije, Muzička produkcija, i to je u ovom momentu nama čak i važnije. Da Simfonijski orkestar RTS-a barabar sa najvećim svetskim zvezdama može da nastupi i to se videlo i na generalnoj probi“, naglašava maestro Savić. Macujev je trenirao hokej, fudbal, pasionirano prati košarku. Sportski pristup ima i u muzici – nastupa često, gotovo svakog dana, zato što voli i zato što neguje formu. Za njega je pozornica magično mesto, koncerte ne otkazuje ni kada ima temperaturu, jer ga razmena energije s publikom isceljuje. „Umetnik, muzičar koji izlazi na scenu je energetski provodnik. Tačnije, vreme u kojem je kompozitor pisao prolazi kroz moje srce i dušu do publike. Neverovatna je privilegija da svojom interpretacijom pošaljem određenu energiju slušaocima, a još je veća da mi oni uzvrate svojom energijom. Energija je najvažnija, umetnost bez energije ne funkcioniše“, objašnjava Macujev. Četvrti put pred našom publikom, još jednom uspešno, promišljeno, zaokruženo, ponovo u rasprodatom Kolarcu. Repriza , 21. jun u 03:25 i 11:30.
21:50
Bez posvećenosti i ljubavi nema potpunog života. Bez umetnika i onih koji umetnike ljubavlju nadahnjuju, nema umetnosti. Bez onih koji vole umetnost, nestala bi vekovna lepota i ruke stvaralaca činile bi uzaludan posao. Biti umetnik znači ostavljati tragove. Biti kolekcionar je umeće u čuvanju tih tragova.... O oživljavanju Pigmaliona ispisana je legenda. Kolekciju ovog imena ispisuju dela savremenih umetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Neki od njih uveliko slikaju nebeskim prostorom, drugi su u najzrelijim godinama, a ima i onih koji se probijaju u ostavljanju tragova. Očigledno je da vlasniku Pigmaliona Gorazdu Čuku i njegovoj porodici mnoge raznolikosti ne smetaju: različite generacije umetnika, različita podneblja gde stvaraju, obilje poetika, stilova, tehnika... Kolekciju Pigmalion ispisuju prepoznatljivi i vrednovani rukopisi svakog pojedinca u višegodišnjem istraživanju onoga što zavređuje otkup ili je nastalo u ozbiljno organizovanoj koloniji.
22:20
Dokumentarni film : Ekologika
22:50
Dokumentarni film : Ekologika
23:20
Dokumentarni film : Ekologika
00:01
Bunt (R)
00:35
Kamiondžije DOO, 7/12, 3S
01:30
TV Beograd - Karavan: Resava, 1. epizoda (R)
02:05
Velika iluzija (R)
02:40
Milovan Đilas :Đilas i oni, 1/10
03:25
Denis Macujev i SO RTS S. Rahmanjinov – Koncert za klavir i orkestar br.2 (R)
04:15
Moravska Srbij: Grad srebrni u istinu i zlatni, 2/10 (R)
04:55
Naša istorijska avangarda: Novi čovek peva posle Velikog rata 1/6