U jesen 1941., grupa ilegalaca spašava iz logora uhapšene komuniste Tomu i Pavla. Ilegalac Petar treba ih prebaciti do partizanskih jedinica, ali ih putem presreće ustaška patrola, koja sprovodi u grad uhapšenog partizana Krileta. Patrola je savladana, Krile oslobođen, a Petar se odvaja od njih i ugovara sastanak kod obližnjeg šumskog gradilišta, gdje ih čeka «veza» za partizane. Na dogovorenom mjestu Tomo i njegova grupa ne nalaze ni Petra ni «vezu». Unatoč tome što je na tjeralici, Tomo odlazi u obližnju krčmu, ne bi li doznao što se dogodilo. Vlasnik krčme Marko prepoznaje Tomu i prijavljuje ga ustaškom funkcionaru Krešimiru Liscu, koji je odsjeo kod njega. Lisac hapsi Tomu i pokušava ga prebaciti u grad, međutim, Pavle i Krile su u zasjedu i onemogućuju bilo kome da napusti krčmu. U krčmi napetost raste: Marko prisiljava svog pomoćnika Malog da pomogne Liscu, što konobarica Marija ne odobrava. Tu je i zagonetni Dugi, za kojeg se ne zna na čijoj je strani.

Iz Cavtata preko Dubrovnika i cijelog svijeta i natrag do Cavtata, vodi životni i slikarski put Vlaha Bukovca, jednog od najvećih hrvatskih i europskih slikara svog vremena. Filmska interpretacija slikareva života i njegova djela temelji se na čvrstoj sprezi dviju umjetnosti, od kojih ni jedna ne gubi ništa na samosvojnosti, a zajedno dobivaju na snazi. U žižićevu filmu pratimo Vlaha Bukovca na putu od siromašnog postolareva sina do poznatog carskog portretista. Rodio se u Cavtatu, školovao u Americi, studirao slikarstvo u Parizu, boravio i slikao diljem svijeta. Vraća se u Zagreb, Dubrovnik, Cavtat, ali svugdje i uvijek njegova je misao išla za svjetlošću sunca i trajanjem života. Htio je i znao uspjeti. Slikao je pejsaže, a nije bio pejsažist. Svoj interes usredotočio je na osobe, od sluškinje Kate, do cara Franje Josipa I., od emancipiranih građana, do svojih sumještana, svoje obitelji i sebe samog. Bio je modernist u krilu tradicionalnosti. Znao je spojiti prošlost sa sadašnjosti za neku vječnost.

Petnaestogodišnji partizan prolazi kroz mnoge zamke i opasnosti rata, u kojem često posrće zbog dječačke nespretnosti. No kao osoba sazrijeva i izrasta u hrabrog borca.

Drama, 1958. Redatelj: Nikola Tanhofer Glavne uloge: Antun Vrdoljak, Boris Buzančić, Đurđa Ivezić, Vanja Drach, Mira Nikolić Vozač nepoznatog automobila, od čijeg je registarskog broja zabilježen samo početni dio H-8, skrivio je sudar autobusa i kamiona te pobjegao. Više je putnika poginulo, dok su mnogi zadobili teške povrede. Priča filma vraća se unatrag te individualno upoznajemo putnike autobusa, ne znajući koji će od njih poginuti, a koji preživjeti sudar.

Wally (Richard Pryor) i Dave (Gene Wilder) rade u novinskom kiosku u New Yorku te odlično jedan drugome pomažu u prevladavanju poteškoća. Naime, jezičavi i arogantni Wally je slijep, a pristojni Dave je gluh. Kada čovjek bude ubijen ispred njihovoga kioska, njih su dvojica jedini svjedoci: Dave je vidio prekrasne ženske noge, a Wally je namirisao ženski parfem, ali policajci su uvjereni kako su ubojice zapravo njih dvojica. Wally i Dave moraju pobjeći i naći prave kriminalce, koje predvodi prekrasna Eve (Joan Severence) i hladnokrvni Kirgo (Kevin Spacey).

Peter Venkman (Bill Murray), Ray Stantz (Dan Aykroyd) i Egon Spengler (Harold Ramis) tri su istraživača na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Nakon isteka stipendije, dečki dobivaju otkaz te osnivaju tvrtku za istjerivanje duhova nazvanu Istjerivači duhova. Prva im je mušterija čelistica Dana Barrett (Sigourney Weaver) koju je duh istjerao iz stana na 22. katu nebodera u četvrti Central Park West. Čini se da i Danin susjed Louis Tully (Rick Moranis) također ima problema s čudnim zbivanjima u zgradi. Naoružani protonskim puškama, Istjerivači duhova postaju silno popularni, a pridružuje im se i Winston Zeddmore (Ernie Hudson) koji traži dobro plaćen posao.

Pet godina nakon bitke sa sljezovim kolačićem iz pakla, svijet se za istjerivače duhova pretvorio u neprivlačno mjesto. Nekolicina sudskih zabrana posve je ugušila njihovo djelovanje i učinila od njih zabavljače na dječjim rođendanima ili voditelje emisija na kablovskoj televiziji.Dr. Venkman (Bill Murray) raskinuo je svoju vezu s dugonogom čelisticom, Danom (Sigourney Weaver), a ona se zaposlila kao restauratorica skupocjenih umjetnina. Kada se oko Danine osmomjesečne bebe, Oscara, započnu događati neobične stvari, zabrinuta majka shvaća kako je vrijeme za poziv u pomoć.

Tradicije i postoje zato da se krše! Gazda Ivko (Zoran Cvijanović), njegova supruga i prijatelji Kalčo (Dragan Bjelogrlić), Smuk (Srđan Todorović) i Kurjak (Milorad Mandić) slave Đurđevdan. Slavlje se po običaju rastegne duboko u noć, no ove godine, kada im se pridruži nepoznati mladić Svetislav, (Nikola Đuričko), društvo odluči produžiti svetkovinu na tri dana.

Dva pedesetogodišnjaka žive usamljeno u Beogradu i svaki na svoj način podnosi golgote rata, sankcija i beznađa. Obojica vjeruju da im se više ništa lijepo ne može dogoditi. A onda, u njihov zatvoreni svijet sudbina nanese mladu djevojku, koja u njima pokrene davno zaboravljena osjećanja.

S01E02 Priča je ovo o nevjerovatnom profesoru njemačkog jezika Kosti Vujiću i razredu maturanata Prve muške gimnazije u Beogradu, koju su pohađali Mihailo Petrović Mika Alas, ?ovan Cvijić, Pavle Popović, ?aša Prodanović i mnogi drugi znameniti ljudi koji su obilježili cijelu jednu epohu kao akademici, profesori, ministri, političari... Lik Koste Vujića, kog igra Aleksandar Bereček, bio je ekscentrični profesor još ekscentričnijim đacima, učenicima Prve beogradske gimnazije, a događaji tog vremena smisleno su opisani, prvenstveno u romanu koji autorski potpisuje Milovan Vitezović, a zatim i u rimejku TV serije, čiju režiju potpisuje Zdravko Šotra.

Početkom 1943. godine jedanaest njemačkih i talijanskih divizija, jedan ustaški zdrug i 18.500 četnika Draže Mihajlovića počeli su s provođenjem plana Weiss 1 kako bi uništili partizanske jedinice. Pritisnuti nadmoćnijim neprijateljem partizani su se s Vrhovnim štabom i 4.500 ranjenika i tifusara našli opkoljeni u dolini Neretve. Ostao je samo jedan most na čijoj su drugoj strani čekale jake četničke snage pripremajući se za masakr ranjenih boraca, tifusara i naroda. Tito naređuje rušenje mosta. Iznenađeni neprijatelj prebacuje svoje snage na sjever predviđajući da će partizani tamo pokušati proboj iz obruča. Međutim, u toku samo jedne noći partizani pokraj srušenog grade improvizirani most i prebacuju se na drugu stranu Neretve izigravši neprijatelja, a u odlučujućem obračunu četničke snage doživljavaju definitivni vojnički i politički poraz u II. svjetskom ratu.

Zagrepčanin Tom, bez sredstava za život, pokušava da se bavi filmom u Beogradu. Nekako preživljava uz žene koje ga prihvaćaju. On ne vjeruje ni u koga, ne poštuje ništa, osjetljiv je na poredak i silu, na vođe i ideologije, u stalnom je sukobu sa važećim poretkom. Pošto ga je napustila luckasta Amerikanka, Tom se vezuje za ženu čiji je muž u inozemstvu. Kad ga ona izbaci, on se useli kod sestre njenog muža koja ga na kraju u nastupu ljubomore, ubije. Glavna radnja se odvija na fonu sitnih događaja svakodnevice i u kontekstu krupnih povijesnih kretanja pred 1968. godinu, sa preplitanjem suvremenih i prošlih zbivanja, pod budnim okom vođa svih vrsta. U stvari, raznovrstan filmski materijal je jedino čime se Tom sa strašću bavio u svom životu. Redatelj: Lazar Stojanović Glumci: Svetlana Gligorijević, Tomislav Gotovac, Vukica Đilas.

Dva pedesetogodišnjaka žive usamljeno u Beogradu i svaki na svoj način podnosi golgote rata, sankcija i beznađa. Obojica vjeruju da im se više ništa lijepo ne može dogoditi. A onda, u njihov zatvoreni svijet sudbina nanese mladu djevojku, koja u njima pokrene davno zaboravljena osjećanja.

Drama, 1958. Redatelj: Nikola Tanhofer Glavne uloge: Antun Vrdoljak, Boris Buzančić, Đurđa Ivezić, Vanja Drach, Mira Nikolić Vozač nepoznatog automobila, od čijeg je registarskog broja zabilježen samo početni dio H-8, skrivio je sudar autobusa i kamiona te pobjegao. Više je putnika poginulo, dok su mnogi zadobili teške povrede. Priča filma vraća se unatrag te individualno upoznajemo putnike autobusa, ne znajući koji će od njih poginuti, a koji preživjeti sudar.

Godina je 1866. U američkoj državi Indiani pod vodstvom braće Reno započela je era velikih pljačkaša vlakova. Otimanje, teror, krađa i ubijanje bili su njihov način života. Ovaj film, inspiriran stvarnim događajima, prati pljačkaške pohode prve velike bande koja je harala središnjim dijelom države oslobodivši put ostalima koje će se tek pojaviti.