S01E01 U središtu priče je jedan ljubavni slučaj, afera između Inge Lebenshajm, novosadske Njemice zanosne ljepote koja se 20 godina nakon rata vraća iz Beča u svoj rodni Novi Sad, i Sergija Rudića, heroja II. svjetskog rata, koji se nije snašao u poslijeratnom životu, i koji se svakog vikenda vraća u Novi Sad bježeći od svog i poslovno i emotivno zaglibljenog života u Beogradu. Iako su poznanici iz gimnazijskih dana, njih dvoje se nisu vidjeli 20 godina jer je Inge pred kraj rata morala pobjeći iz zemlje, budući da je njen otac bio jedan od vodećih novosadskih nacista. Ova poslijeratna romansa dvoje ljudi na pragu četrdesetih godina života je opterećena njihovim strahom da im je ovo možda posljednja prilika da povrate svoje ratom razorene živote. Jer Ingi je rat odnio sve koje je voljela i ostavio je nesposobnom za emotivne odnose, da rađa iako su joj svi reproduktivni organi zdravi i ravnodušnom do mjere da se predala u brak sa čovjekom kog jedva podnosi, gotovo bolesno racionalnim i poslovno vrlo uspješnim Baltazarom Šultajsom. Sergije je pak u SKOJ pa onda i u rat uletio gorljivo, s nepromišljenošću jednog maturanta što bi ga koštalo glave da nije njegovog brižnog prijatelja, čudaka i samotnjaka, dobrovoljno samoizgnanog u knjige, Eugena Pataka. No ni on ga nije mogao spasiti od krivice koju će nadalje nositi zbog pogibije njegove prve djevojke i suborca. I nakon rata Sergijev život su nastavile obilježavati dobre namjere koje su nekako uvijek vodile teškim porazima i, po njega bolnim, razbijanjima jedne po jedne iluzije. Upravo gubitak iluzija u sudaru sa stvarnošću i cinizmom novog vremena čini okosnicu i glavni motiv ove priče.

Za razliku od mnogih gradova koji žive na svojim rijekama, Zagreb se od svoje rijeke Save otuđio. Pustoš savskih obala često puta djeluje zastrašujuće, iako one pružaju bezbroj mogućnosti za rekreaciju, izgradnju, promet. Izgleda kao da je Zagreb prezreo svoju rijeku. Je li uvijek bilo tako, i hoće li se u budućnosti nešto promijeniti u odnosu Grada prema rijeci? Na ova pitanja pokušava odgovoriti film Prezrena rijeka. Redatelj: Radovan Ivančević, Bogdan Žižić.

S01E13 Dokumentarno-zabavni serijal, kolažnog tipa, sastavljen od 16 epizoda, a svaka epizoda tematizira nekoliko pojmova ili fenomena vezanih uz kulturu svakodnevice bivše Jugoslavije, i to onako kako ih se sjećaju nekadašnji državljani Jugoslavije – s nostalgijom, sarkazmom, humorom, bez opterećenja i politikanstva. Emisije se temelje na privatnim sjećanjima, bez zalaženja u službenu historiografiju i ideološke analize.

S01E03 U središtu priče je jedan ljubavni slučaj, afera između Inge Lebenshajm, novosadske Njemice zanosne ljepote koja se 20 godina nakon rata vraća iz Beča u svoj rodni Novi Sad, i Sergija Rudića, heroja II. svjetskog rata, koji se nije snašao u poslijeratnom životu, i koji se svakog vikenda vraća u Novi Sad bježeći od svog i poslovno i emotivno zaglibljenog života u Beogradu. Iako su poznanici iz gimnazijskih dana, njih dvoje se nisu vidjeli 20 godina jer je Inge pred kraj rata morala pobjeći iz zemlje, budući da je njen otac bio jedan od vodećih novosadskih nacista. Ova poslijeratna romansa dvoje ljudi na pragu četrdesetih godina života je opterećena njihovim strahom da im je ovo možda posljednja prilika da povrate svoje ratom razorene živote. Jer Ingi je rat odnio sve koje je voljela i ostavio je nesposobnom za emotivne odnose, da rađa iako su joj svi reproduktivni organi zdravi i ravnodušnom do mjere da se predala u brak sa čovjekom kog jedva podnosi, gotovo bolesno racionalnim i poslovno vrlo uspješnim Baltazarom Šultajsom. Sergije je pak u SKOJ pa onda i u rat uletio gorljivo, s nepromišljenošću jednog maturanta što bi ga koštalo glave da nije njegovog brižnog prijatelja, čudaka i samotnjaka, dobrovoljno samoizgnanog u knjige, Eugena Pataka. No ni on ga nije mogao spasiti od krivice koju će nadalje nositi zbog pogibije njegove prve djevojke i suborca. I nakon rata Sergijev život su nastavile obilježavati dobre namjere koje su nekako uvijek vodile teškim porazima i, po njega bolnim, razbijanjima jedne po jedne iluzije. Upravo gubitak iluzija u sudaru sa stvarnošću i cinizmom novog vremena čini okosnicu i glavni motiv ove priče.

Doseljenici iz pasivnih krajeva u plodnu Slavoniju i Baranju suočavaju se s direktivom komunističke vlasti po kojoj bi u procesu kolektivizacije, tj. osnivanjem seljačkih radnih zadruga, ostali bez svojih, tek nedavno dobivenih, zemljišnih posjeda. Direktivu provodi Markan Radišić, a njoj se protive mnogi seljaci, ponajprije Miliša Matić. Situacija se zakomplicira kad Markanov sin zaprosi Milišinu kćer. Umjesto smirenja, neprijateljstva još više kulminiraju, pa Markan u samoobrani ubije Milišu. Narodni sud ne nalazi za Markana olakšavajuće okolnosti: dok ga voze u zatvor, on sluša na radiju vijest o ukidanju seljačkih zadruga. Redatelj: Veljko Bulajić Glumci: Velimir Bata Živojinović, Mirjana Karanović, Vjenceslav Kapural, Vanja Drach, Dara Džokić, Dragan Nikolić, Olivera Marković, Vanja Matujec.

Teritorij jugoslavenske republike Bosne i Hercegovine, 1943. godine. Nakon što se obznanilo da njemačke trupe pristižu u Jugoslaviju, na pomolu je velika bitka koja bi mogla odnijeti mnogo žrtava. Partizanski vođa Tito (R. Burton) svjestan je opasnosti u kojoj se nalaze on i njegovi ljudi: njih dvadeset tisuća, zajedno sa središnjom bolnicom, opkoljeni su u bosanskim vrletima od šestostrukog neprijatelja. Uslijedit će teške borbe, tijekom jednog proboja sam će Tito biti ranjen, a mnogo će hrabrih ljudi poginuti..

S01E17 Ekser (Dragan Bjelogrlić) i Švaba (Nikola Đuričko) preživljavaju švercajući ukradenu robu, najčešće parfeme sumnjivog porijekla, stalno su u dugovima i na rubu propasti čekajući da se dogodi neko čudo. Kada pomisle da se ono dogodilo i nenadano nasljedstvo ulije im optimizam, oni odlaze u vojvođansko selo imena koje dobro oslikava stanje duha njegovih stanovnika. Okomili su se jedni na druge, truju se, svađaju, zavide, kradu, varaju... U takvo selo stižu naši junaci, Ekser i Švaba, dolaze dignuti lovu i otići, a dogodit će se suprotno i ostat će. Ali za njima stižu i oni s kojima imaju neriješene račune. Prije svih tu je Dule Pacov (Srđan Todorović) koji, njušeći mnoštvo mogućnosti, ulazi u najrazličitije kombinacije sa živopisnim karakterima kao što su baba Ruža (Mira Banjac), seoski poligamist Raka (Rale Milenković) ili kvazibiznismen Batrić (Nikola Kojo).

U specijalnoj atmosferi kafane, u gradiću kraj brane na Đerdapu, rodila se ljubav između lijepe kavanske pjevačice, opterećene prošlošću i ozbiljnog radnika, zaposlenog na gradilištu hidrocentrale. Njihovo vjenčanje značit će i početak surove drame. Ljudi iz njihove sredine, ne mogu zaboraviti njezinu prošlost i zanimanje.

Priča počinje bombardiranjem, krajem ožujka 1999. u Beogradu i u malom gradu u unutrašnjosti Srbije. Četrdesetogodišnji Miki, neostvareni pisac, razočarani docent na Katedri za umjetnost, obeshrabreni demokrat i otpušteni kolumnista tiražnih dnevnih novina, izlazi iz vlastitog groba i ulazi u vlastiti život. Ono što nije uspio godinama 'za života', pokušava obaviti 'za smrti' u samo 48 sati, a da na neki način 'post mortem' spasi obraz vlastite sredine i plemena. Prema riječima reditelja Buđenje iz mrtvih može biti i autobiografski film, ali ne samo jednog čovjeka, već svih nas, jer obrađuje propuštene godine, uprljane sudbine, ne samo pojedinaca, već i naroda u cjelini.

Tijekom posjete rodbini u Rimu, udana američka supruga se upušta u vezu s drugim muškarcem. Iako planira prekinuti s tom aferom i vratiti se suprugu, uskoro shvaća da nije sigurna želi li to i nastavlja s agonijom.