S01E11 U središtu priče je jedan ljubavni slučaj, afera između Inge Lebenshajm, novosadske Njemice zanosne ljepote koja se 20 godina nakon rata vraća iz Beča u svoj rodni Novi Sad, i Sergija Rudića, heroja II. svjetskog rata, koji se nije snašao u poslijeratnom životu, i koji se svakog vikenda vraća u Novi Sad bježeći od svog i poslovno i emotivno zaglibljenog života u Beogradu. Iako su poznanici iz gimnazijskih dana, njih dvoje se nisu vidjeli 20 godina jer je Inge pred kraj rata morala pobjeći iz zemlje, budući da je njen otac bio jedan od vodećih novosadskih nacista. Ova poslijeratna romansa dvoje ljudi na pragu četrdesetih godina života je opterećena njihovim strahom da im je ovo možda posljednja prilika da povrate svoje ratom razorene živote. Jer Ingi je rat odnio sve koje je voljela i ostavio je nesposobnom za emotivne odnose, da rađa iako su joj svi reproduktivni organi zdravi i ravnodušnom do mjere da se predala u brak sa čovjekom kog jedva podnosi, gotovo bolesno racionalnim i poslovno vrlo uspješnim Baltazarom Šultajsom. Sergije je pak u SKOJ pa onda i u rat uletio gorljivo, s nepromišljenošću jednog maturanta što bi ga koštalo glave da nije njegovog brižnog prijatelja, čudaka i samotnjaka, dobrovoljno samoizgnanog u knjige, Eugena Pataka. No ni on ga nije mogao spasiti od krivice koju će nadalje nositi zbog pogibije njegove prve djevojke i suborca. I nakon rata Sergijev život su nastavile obilježavati dobre namjere koje su nekako uvijek vodile teškim porazima i, po njega bolnim, razbijanjima jedne po jedne iluzije. Upravo gubitak iluzija u sudaru sa stvarnošću i cinizmom novog vremena čini okosnicu i glavni motiv ove priče.

Kratki film Miloša Radovića pokazuje koliko se naredba izmjeni od trena kada ju izda narednik pa sve dok ne dođe do običnog vojnika.

Krajem 1941. godine Gestapo je formirao prvi koncentracijski logor u Jugoslaviji - Lager Niš. U logoru su smješteni politički zatvorenici, taoci, Židovi i uhvaćeni bolesni partizani. Okosnicu priče čini sudbina niške porodice Zarić, oca i sina, a u prvom planu su događaji koji se odvijaju u logorskoj sobi dvanaest, nazvanoj soba smrti. Dok Nijemci vrše danonoćna strijeljanja, u logoru se grozničavo priprema bijeg. Od 145 logoraša, preko sto je uspijelo dokopati se slobode. Bio je to prvi masovni bijeg iz nekog od logora rasutih širom Europe.

S02E05 Sedam muškaraca sa zapadne strane Sjedinjenih Država udružuju se i formiraju zakon u gradu koji, u dobru i zlu, treba njihovu zaštitu od bezakonja zapada. Oni se sastoje od zloglasnog revolveraša, bivšeg lovca na ucjene, uglađenog prevaranta, mladog istočnjačkog amatera, revolveraša, oslobođenog roba koji je postao iscjelitelj i bivšeg propovjednika koji traži pokoru. Iako su se prvotno udružili kako bi zaštitili prašnjavo seminolosko selo od odmetnutih bivših vojnika Konfederacije (dok je film bio o zaštiti meksičkog sela od razbojnika), kasnije se udružuju kako bi zaštitili gradić u nadolazećim godinama od neprekidnih prevara koje prijete da ga unište.

U ljeto 1968. godine maturant počinje maštati o ženi svog života, zaljubljuje se u više žena, uglavnom zrelih i udatih, a to ga dovodi u niz delikatnih i komičnih situacija što nervira njegovog oca, općinskog suca koji vjeruje da djecu treba odgajati čvrstom rukom. Maturanta baš i ne zanimaju prijelomni događaji 1968. godine, koji dopiru i do njegovog gradića. Kada najzad pronađe pravu i veliku ljubav, ona će iz društveno-političkih razloga biti prekinuta. Redatelj: Goran Paskaljević Glumci: Danilo (Bata) Stojković, Mija Aleksić, Sanja Vejnović, Slavko Štimac, Neda Arnerić.

Poslije niza promašenih brakova i neuzvraćenih ljubavi, a brda djece, koja su sva ostala kod njega, Sekula odlučuje promijeniti život i uozbiljiti se, ali izgleda da je za to kasno, a iskušenja su sve veća.

Film je inspiriran istinitom pričom, govori o emigrantima bivše Jugoslavije koji u potrazi za golom egzistencijom napuštaju zemlju zahvaćenu ratnim događajima, ali umjesto toga, dospijevaju u pariško podzemlje. Stvari se dodatno zakompliciraju kad junaci bivaju upleteni u etničke sukobe karakteristične za balkansko podneblje, pri čemu nastaju neobične situacije, ponekad na rubu komike, ponekad groteskne.

Split u vrijeme talijanske okupacije, tijekom Drugog svjetskog rata. Glavni lik je 15-godišnji Jere, mladić razapet između dječačkih igara, ratnog okruženja i seksualne znatiželje. U blizini Jerine kuće je bordel, a on i njegovi vršnjaci skupljaju novac kako bi, bar jedan od njih, mogao spavati sa čuvenom prostitutkom Marjučom. Iako je dobitnik Jere, ugođaj javne kuće i Marjučino ponašanje su mu odbojni. Tim više što ga puno više privlači nešto starija susjeda Marija koja održava vezu s talijanskim podoficirom.

Zagreb, 1942. godine. Policija blokira jednu kuću na Gornjem gradu tražeći komunističkog rukovoditelja koji je ovdje skriven u stanu mlade ilegalke. Njih dvoje uspiju izbjeći uhićenje, ali policija ubije njenog supruga. U kući ostaje ilegalkina beba koju policija želi iskoristiti kao mamac da bi se dokopala bjegunaca. Djeca koja stanuju u kući uspijevaju ukrasti bebu pred nosom policije, koja nakon toga naređuje temeljiti pretres kuće.