Temperamentna Ona (Elizabeta Kukić) i povučeni On (Igor Hamer) par su zagrebačkih klošara koji unatoč čestim međusobnim svađama dijele zajednički stambeni prostor, pri čemu je plahi On nesretno zaljubljen u Nju, ocvalu pankericu i buntovnicu. Dok On sitan novac zarađuje skupljanjem plastičnih boca po kantama za smeće, Ona razočaranje zbog upropaštena života utapa u alkoholu i cinizmu, a jedina osoba do koje joj je uistinu stalo je njena kći (Josipa Patljak). No nitko ne zna da On s bogatim stricem (Goran Grgić) dijeli pravo na nasljedstvo kojeg se u potpunosti želi domoći stric. Nakon što se On u vezi s time obrati stricu, u zbivanja će se umiješati šef kontejnerske mafije (Slaven Knezović), koji prema stričevu nalogu angažira svog batinaša zvanog Štruca (Neven Aljinović Tot) da premlati Njega. Sve će se dodatno zakomplicirati kad stric dade nalog za nećakovo ubojstvo.

Dokumentarac 'Susjedi' govori o nepravednom svijetu u kojem profit određuje sve. 'Susjed' Željko živi na svjetioniku na jednom otoku, dok Vlado na plaži u napuštenom kraju uzgaja povrće i meditira. Tihi protest protiv današnjih vrijednosti ili eskapizam? U svakom slučaju, donijeli su dvije različite odluke i na taj način postali najbliži susjedi.

S02E11 Svojevrsna televizijska enciklopedija zajedničkog nasljeđa. Iznosi činjenice, urbane legende, mitove, fenomene, skrivene detalje. Serija prati prve doticaje zapadne kulture početkom 50-ih godina na festivalima zabavne glazbe, zatim novi val, partizanske spektakle, uspjeh Bijelog Dugmeta, komedije Duška Kovačevića i osvajanje Kupa šampiona. U sklopu ove dokumentarne serije prikazano je više od 150 intervjua snimljenih u Beogradu, Ljubljani, Splitu i Zagrebu. U seriji između ostalih sudjeluju: Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Dragan Nikolić, Neda Arnerić, Milena Dravić, Emir Kusturica, Darko Rundek, Zdravko Čolić, Lepa Brena, Relja Bašić, Slobodan Šijan, Darko Rundek, Mirko Ilić, Vlada Divljan, Veljko Bulajić, Goran Bregović i mnogi drugi. Narator: glumac Nikola Đuričko Redatelj: Igor Stoimenov.

S02E12 Svojevrsna televizijska enciklopedija zajedničkog nasljeđa. Iznosi činjenice, urbane legende, mitove, fenomene, skrivene detalje. Serija prati prve doticaje zapadne kulture početkom 50-ih godina na festivalima zabavne glazbe, zatim novi val, partizanske spektakle, uspjeh Bijelog Dugmeta, komedije Duška Kovačevića i osvajanje Kupa šampiona. U sklopu ove dokumentarne serije prikazano je više od 150 intervjua snimljenih u Beogradu, Ljubljani, Splitu i Zagrebu. U seriji između ostalih sudjeluju: Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Dragan Nikolić, Neda Arnerić, Milena Dravić, Emir Kusturica, Darko Rundek, Zdravko Čolić, Lepa Brena, Relja Bašić, Slobodan Šijan, Darko Rundek, Mirko Ilić, Vlada Divljan, Veljko Bulajić, Goran Bregović i mnogi drugi. Narator: glumac Nikola Đuričko Redatelj: Igor Stoimenov.

S02E13 Svojevrsna televizijska enciklopedija zajedničkog nasljeđa. Iznosi činjenice, urbane legende, mitove, fenomene, skrivene detalje. Serija prati prve doticaje zapadne kulture početkom 50-ih godina na festivalima zabavne glazbe, zatim novi val, partizanske spektakle, uspjeh Bijelog Dugmeta, komedije Duška Kovačevića i osvajanje Kupa šampiona. U sklopu ove dokumentarne serije prikazano je više od 150 intervjua snimljenih u Beogradu, Ljubljani, Splitu i Zagrebu. U seriji između ostalih sudjeluju: Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Dragan Nikolić, Neda Arnerić, Milena Dravić, Emir Kusturica, Darko Rundek, Zdravko Čolić, Lepa Brena, Relja Bašić, Slobodan Šijan, Darko Rundek, Mirko Ilić, Vlada Divljan, Veljko Bulajić, Goran Bregović i mnogi drugi. Narator: glumac Nikola Đuričko Redatelj: Igor Stoimenov.

Filmom Generacija '68 autor ispisuje hommage generaciji s kojom dijeli mladenačke zanose i ideju o revoluciji koja će promijeniti svijet, koja će biti realna i zahtijevati nemoguće. Ujedno propituje stvarne dosege tih promjena, na društvenom i, vjerojatno važnijem, osobnom planu. Lako je imati ideje; učiniti ih vjerodostojnima generacijama koje slijede - nešto teže. Odbacujući ideale '68 kao neostvarive, nove generacije stvaraju neke svoje, možda još iluzornije.

Priča počinje pokušajem samoubojstva Petra Petrovića, gastarbajtera u Švedskoj. Petar godinama igra lutriju i konačno je uspio dobiti nagradu i sa osvojenim novcem kupi kuću na moru. Nažalost, rat je izbio i kuća mu je oduzeta, što je po njemu sasvim dovoljan razlog za samoubojstvo. Mara, njegova žena, na sve ga načine pokušava odvratiti od te sulude ideje i ujedno od susjeda sakriva pravo stanje stvari. Kroz sekvence u filmu saznajemo kako je prvi od Petrovića, Savo, došao u Švedsku i da su na njegov poziv došli Petar i Braco. Na početku, posao im je osiguravao Savo i oni su mu plaćali proviziju, naravno, umanjenu, jer ipak su braća, ali kako su godine prolazile, svatko je započeo svoj posao. Petar je s Marom otvorio pizzeriju, Braco pekaru, dok je Savo ostao pri mutnim poslovima i često posuđivao novac od Petra kako bi vratio dugove. Za razliku od Petra, Braco nije bio raspoložen za pozajmice, jer je smatrao da su mu dovoljno davali i da su mu vratili sve što duguju.

Mogao je postojati, ali sudbina je željela drugačije. Ogi je mogao postojati, ali sudbina mu nije bila naklonjena. Nerođeni dječak priča svoju priču kroz jedan dan svojih nesuđenih roditelja. Tog 16. rujna doktor je pokušao izvršiti samoubojstvo, policajaci su odabrali pogrešan put, a bjegunac je vjerovao kako nikad neće biti ulovljen. Baš tog dana životi doktora, policajca i osumnjičenog su se morali ispreplesti.

Siniša Mesjak ambiciozan je političar koji se nađe u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga šalje na Trećić, izolirani otok bez telefona i interneta čiji stanovnici govore nerazumljivim dijalektom. Sinišin zadatak organiziranje je lokalnih izbora, što nije pošlo za rukom ni jednom od prethodnih sedam povjerenika. Redatelj: Ivan Salaj Glumci: Frano Mašković, Borko Perić, Ivo Gregurević, Nadia Cvitanović, Goran Navojec, Filip Šovagović.

Politički zatočenik u komunističkom logoru na Golom otoku uspijeva, plivajući do susjednog otoka Raba, pobjeći iz logora. Iznemogla, pronađu ga časne sestre na morskoj obali i pruže mu utočište u samostanu. Uskoro počinje potraga za njim, koju predvodi agent poslan iz Zagreba. Cijeli Rab, a posebno časne sestre, izvrgnuti su represiji. Bjegunac je mučen moralnim dilemama - trebaju li se nevini ljudi izlagati opasnosti da bi njega zaštitili.

Filip, mladić iz Dalmatinske Zagore, potaknut primamljivim pričama gastarbajtera koji povremeno dolaze na dopust u zavičaj, osvane jednog dana sam na kolodvoru u Frankfurtu na Majni. Traži svog mještanina Matu da bi dobio prvi oslonac u tuđini, ali ga ne nalazi. Ilegalno se zapošljava, doživljava nesreću na poslu i ulijeće iz jedne u drugu obeshrabrujuću situaciju. Ljubav prema mladoj Verici daje mu kakvo-takvo uporište. Najzad nalazi Matu, no on je smrtno ranjen. Redatelj: Bogdan Žižić Glumci: Ivo Gregurević, Fabijan Šovagović, Jadranka Stilin, Mira Banjac, Mirko Boman, Zdenko Jelčić, Relja Bašić.

Ovo je film o pozitivnoj snazi ljubavi. O tome kako čak i naizgled nemoguće ljubavi mogu da spase ljudski život. Mlada žena sa slomljenim nosem izađe iz taksija u prometnoj gužvi na mostu i baci se u rijeku. U taksiju ostaje beba.To izazove naizgled nemoguće ljubavi kod troje svjedoka, koje će na različite načine spasiti njihove živote. Taksist mizantrop, ostavljen s bebom, počinje se boriti za život Žene sa slomljenim nosom; mlada profesorica suočena sa zaljubljenim tinejdžerom uspijeva prebroditi životnu traumu, a neobična ljekarnica napušta svog zaručnika otkrivajući da je brat njene prve ljubavi, možda onaj pravi. U sudarima s nemogućim ljubavima ljudi spašavaju jedni druge, zacijeljuju ožiljke i ponovo otkrivaju prave razloge za život..

Film Metastaze u režiji Branka Schmidta prati odnose četvorice kvartovskih prijatelja koji se nikako ne mogu uklopiti u društvo.Tu je Filip, liječeni narkoman, zatim Dejo, sin jugoslavenskog oficira, Krpa, netolerantni nasilnik koji tuče slabije i na kraju Kizo, vjerni pratilac ekipe, alkoholičar i emotivac. Ovaj zvučan i provokativan film prati društvo s poremećenim vrijednostima u svim socijalnim kategorijama.

Krajem 1980-ih grupa navijača Dinama i Hajduka kreće u Beograd na utakmicu između Crvene zvezde i Dinama. Nakon utakmice dolazi do navijačkih obračuna, a na beogradskim ulicama nastaje pravi rat. Najveća drama za Dinamove navijače bit će kako se probiti do vlaka koji će ih vratiti u Zagreb.

Radoš dolazi iz provincije u Beograd da se upiše na odsjek za kompoziciju Glazbene akademije. Pun je ideja i želi da stvara muziku za čovječanstvo. Lijepa kolegica ga opsjeda, a on se bezuspješno udvara drugoj. Stanuje u sobici u potkrovlju i u čestoj besparici stanarinu gazdarici plaća u naturi. U početku oduševljen, polako se razočarava sredinom i odnosom profesora prema glazbi. Javno iskazuje svoje mišljenje da je glazba koja se forsira na Akademiji za mrtvace. On želi pravu, novu, veliku muziku i malo ljubavi. Iznenadna posjeta djeda iz provincije budi njegovu apolitičnu svjest. I pošto borba na fakultetu ne pokazuje rezultate, razočaran, Radoš se vraća kući. Otac ga primorava na povratak, u borbu. Redatelj: Miloš Radivojević Glumci: Milan Puzić, Olivera Ježina, Petar Banićević, Sonja Knežević, Sonja Savić, Svetislav Goncić.

Filip, mladić iz Dalmatinske Zagore, potaknut primamljivim pričama gastarbajtera koji povremeno dolaze na dopust u zavičaj, osvane jednog dana sam na kolodvoru u Frankfurtu na Majni. Traži svog mještanina Matu da bi dobio prvi oslonac u tuđini, ali ga ne nalazi. Ilegalno se zapošljava, doživljava nesreću na poslu i ulijeće iz jedne u drugu obeshrabrujuću situaciju. Ljubav prema mladoj Verici daje mu kakvo-takvo uporište. Najzad nalazi Matu, no on je smrtno ranjen. Redatelj: Bogdan Žižić Glumci: Ivo Gregurević, Fabijan Šovagović, Jadranka Stilin, Mira Banjac, Mirko Boman, Zdenko Jelčić, Relja Bašić.

Film Ana Karenjina ekranizacija je Tolstojevog romana koji opisuje društvenu i osobnu psihologiju toga doba. Radnja se vrti oko dvije ljubavi - jedne sretne i jedne nesuđene. Osnovni motiv i radnja, Anina preljuba, isprepletena je mnogim scenama, koje su gotovo samostalne novele. Uzorna supruga i brižna majka, zna za zadovoljstvo, ali ne i za strast. To se mijenja kada upoznaje vatrenog grofa Vronskog. Zbog njega ona odbacuje brak, obitelj, društveni položaj i na kraju život.