Što to nije u redu s Paulom? Ili smo mi svi slijepi?
Filipinku Elsie ljubav prema plesu odvela je u Hrvatsku, do životne ljubavi.
Mislila sam da smo mi Splićani ludi dok nisam upoznala Elsie. Uvijek puna energije, pozitivna... ma prava je, okarakterizirala ju je njezina plesna kolegica.
Urednica serije: Željkica Lozo.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Serija ima šest epizoda u trajanju od pedeset minuta.
Na seriji je radilo gotovo tisuću ljudi, sašivene su stotine prekrasnih kostima, kombinacijom scenske gradnje i najmodernije računalne tehnologije izgrađene su stotine povijesnih interijera i eksterijera, uprizorene drevne bitke, a sve s jednim ciljem: ponuditi hrvatskim i stranim gledateljima vrijedno obrazovno i umjetničko štivo kako bi na najbolji mogući način upoznali povijest ovoga dragulja hrvatske i svjetske povijesti, kaže o seriji Božidar Domagoj Burić.
---
Prva epizoda donosi pregled dubrovačke povijesti od sredine 14. stoljeća, kad se Dubrovnik oslobađa mletačke prevlasti i počinje živjeti kao neovisan grad država te ubrzo dobiva odrednicu republika, do početka 19. stoljeća, kad u europskim previranjima izazvanima Francuskom revolucijom i napoleonskim ratovima Dubrovačka Republika prestaje postojati kao međunarodni subjekt.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Što to nije u redu s Paulom? Ili smo mi svi slijepi?
Filipinku Elsie ljubav prema plesu odvela je u Hrvatsku, do životne ljubavi.
Mislila sam da smo mi Splićani ludi dok nisam upoznala Elsie. Uvijek puna energije, pozitivna... ma prava je, okarakterizirala ju je njezina plesna kolegica.
Urednica serije: Željkica Lozo.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Serija ima šest epizoda u trajanju od pedeset minuta.
Na seriji je radilo gotovo tisuću ljudi, sašivene su stotine prekrasnih kostima, kombinacijom scenske gradnje i najmodernije računalne tehnologije izgrađene su stotine povijesnih interijera i eksterijera, uprizorene drevne bitke, a sve s jednim ciljem: ponuditi hrvatskim i stranim gledateljima vrijedno obrazovno i umjetničko štivo kako bi na najbolji mogući način upoznali povijest ovoga dragulja hrvatske i svjetske povijesti, kaže o seriji Božidar Domagoj Burić.
---
Prva epizoda donosi pregled dubrovačke povijesti od sredine 14. stoljeća, kad se Dubrovnik oslobađa mletačke prevlasti i počinje živjeti kao neovisan grad država te ubrzo dobiva odrednicu republika, do početka 19. stoljeća, kad u europskim previranjima izazvanima Francuskom revolucijom i napoleonskim ratovima Dubrovačka Republika prestaje postojati kao međunarodni subjekt.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Što to nije u redu s Paulom? Ili smo mi svi slijepi?
Filipinku Elsie ljubav prema plesu odvela je u Hrvatsku, do životne ljubavi.
Mislila sam da smo mi Splićani ludi dok nisam upoznala Elsie. Uvijek puna energije, pozitivna... ma prava je, okarakterizirala ju je njezina plesna kolegica.
Urednica serije: Željkica Lozo.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Serija ima šest epizoda u trajanju od pedeset minuta.
Na seriji je radilo gotovo tisuću ljudi, sašivene su stotine prekrasnih kostima, kombinacijom scenske gradnje i najmodernije računalne tehnologije izgrađene su stotine povijesnih interijera i eksterijera, uprizorene drevne bitke, a sve s jednim ciljem: ponuditi hrvatskim i stranim gledateljima vrijedno obrazovno i umjetničko štivo kako bi na najbolji mogući način upoznali povijest ovoga dragulja hrvatske i svjetske povijesti, kaže o seriji Božidar Domagoj Burić.
---
Prva epizoda donosi pregled dubrovačke povijesti od sredine 14. stoljeća, kad se Dubrovnik oslobađa mletačke prevlasti i počinje živjeti kao neovisan grad država te ubrzo dobiva odrednicu republika, do početka 19. stoljeća, kad u europskim previranjima izazvanima Francuskom revolucijom i napoleonskim ratovima Dubrovačka Republika prestaje postojati kao međunarodni subjekt.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Kako Lela uvijek oko sebe okuplja vrhunske glazbenike s kojima muzicira s lakoćom i virtuoznošću, tako su i ovaj put s njom nastupali iznimni glazbenici Joe Kaplowitz - klavir, orgulje, Elvis Penava - gitara, Vladimir Samardžić - bas, Dado Marinković - bubnjevi. Na koncertu su im se pridružili i sjajni gosti: Hrvoje Rupčić - udaraljke, Marko First - violina, Davor Križić - truba, Valerija Nikolovska - vokal, Zbor Messengers, Fran Žuglić - step/ples, Lucia Kaplowitz - violina, prateći vokal, Mirjana Vladić - prateći vokal, Ana Kalenić, Matijević - prateći vokal, Udruga Sinovi monarhije.
Istraživač i narator: Stanko Ferić.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Kako Lela uvijek oko sebe okuplja vrhunske glazbenike s kojima muzicira s lakoćom i virtuoznošću, tako su i ovaj put s njom nastupali iznimni glazbenici Joe Kaplowitz - klavir, orgulje, Elvis Penava - gitara, Vladimir Samardžić - bas, Dado Marinković - bubnjevi. Na koncertu su im se pridružili i sjajni gosti: Hrvoje Rupčić - udaraljke, Marko First - violina, Davor Križić - truba, Valerija Nikolovska - vokal, Zbor Messengers, Fran Žuglić - step/ples, Lucia Kaplowitz - violina, prateći vokal, Mirjana Vladić - prateći vokal, Ana Kalenić, Matijević - prateći vokal, Udruga Sinovi monarhije.
Istraživač i narator: Stanko Ferić.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Kako Lela uvijek oko sebe okuplja vrhunske glazbenike s kojima muzicira s lakoćom i virtuoznošću, tako su i ovaj put s njom nastupali iznimni glazbenici Joe Kaplowitz - klavir, orgulje, Elvis Penava - gitara, Vladimir Samardžić - bas, Dado Marinković - bubnjevi. Na koncertu su im se pridružili i sjajni gosti: Hrvoje Rupčić - udaraljke, Marko First - violina, Davor Križić - truba, Valerija Nikolovska - vokal, Zbor Messengers, Fran Žuglić - step/ples, Lucia Kaplowitz - violina, prateći vokal, Mirjana Vladić - prateći vokal, Ana Kalenić, Matijević - prateći vokal, Udruga Sinovi monarhije.
Istraživač i narator: Stanko Ferić.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Šibenik je u sjećanju i u srcu nosio Bojan Cinotti kad je otišao u Njemačku, trbuhom za kruhom. U Šibenik se i vratio nakon dvadeset godina, donoseći sa sobom bogato iskustvo i ideje koje želi vratiti rodnomu gradu. Kako su i zašto Martina Franić i Bojan Cinotti otišli iz Hrvatske, vratili se i izabrali Hrvatsku za svoj život, pogledajte u novoj epizodi serijala Hrvatska moj izbor.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
U školsko-sportskoj dvorani u Lipiku nastupili su brojni poznati solisti i ansambli kao i kulturno-umjetnička društva Seljačka sloga - Prekopakra, Zeleni gaj - Gaj i I. G. Kovačić - Velika. Nastupili su zatim: Zlatna dolina, Posegana, Matej Klavček, Alojz Tomašević, Učiteljice, Vlado Bašić, Fijaker, Gazde, Cecilija, Slavonski dukati, Đuka Čaić, Zlatko Pejaković i Najbolji hrvatski tamburaši.
Otvor' ženo kapiju, Još i danas zamiriši trešnja, Dunav, Pijem da zaboravim, Bečaruša, Šokac, Ako odem prijatelji - neke su od lijepih pjesama koje ćemo čuti u današnjoj emisiji. Redovite su rubrike Živjeli i Tradicija koja nas vodi u Državnu ergelu Lipik.
Urednik i voditelj: Branko Uvodić
Producent: Zdravko Sandrin
Redatelj: Vladimir Koščević
Scenograf: Igor Juras.
U 12 tridesetominutnih epizoda obrađujemo razne tehnike vrtlarenja na balkonima, terasama i krovovima stanova u urbanim sredinama. Voditeljica serije Andreja Čoh, koja se dugi niz godina bavi vrtlarenjem i piše na tu temu za novine te vodi blog i radionice, gledatelje će povesti na istraživanje mogućnosti uzgoja i sadnje u ograničenim prostorima gradske sredine.
U svakoj od epizoda sudjeluje jedno ili dvoje protagonista koji žele svoj prostor i život obogatiti sadnjom vlastitog jestivog bilja. Neki su iskusni vrtlari, neki tek početnici. U jednoj epizodi gradimo vrtove s djecom u dječjem vrtiću Malešnica. Ono što je svima zajedničko jest jaka motivacija za prljanjem ruku i gradnjom ljepšeg svijeta. Ovo je serija o urbanim vrtlarima i velikim malim vrtovima.
1. epizoda:
Ne postoje dva jednaka vrta niti dva jednaka dana u jednom vrtu. Hugh Johnson
Maja je sociologinja koja želi unaprijediti svoje pokušaje sadnje vrta na balkonu pa zove Andreju da joj pomogne jer očito nešto ne radi kako treba. Kroz niz jednostavnih i funkcionalnih rješenja Maja će dobiti odgovore na svoja pitanja i daljnju motivaciju za urbanim vrtlarenjem.
U svakoj epizodi Petra posjećuje novi dio Hrvatske poznat po određenoj slastici, pronalazi majstore tog recepta i otkriva kako se slastice izrađuju na tradicionalan način te male, ali vrlo važne tajne u pripremi.
Inspirirana tradicijom, susretima i prirodnim ljepotama mjesta koje je posjetila, Petra odlazi u svoju kuhinju gdje priprema novu varijantu slastice. Koristi uglavnom iste sastojke, no Petrina slastica je rezultat okusa, boja, mirisa i oblika kako ih je Petra doživjela na svom putovanju.
Za kraj, novu slasticu će isprobati autor tradicionalne verzije.
PETRA JELENIĆ je diplomirana slastičarka s iskustvom rada u vrhunskim restoranima u Hrvatskoj i inozemstvu. Rođena je u Zagrebu 1976., nakon završene srednje škole radi u nekoliko restorana i slastičarnica diljem Hrvatske.
Željna novih iskustava i inspiracija, 1999. odlazi u Dubai kao executive pastry chef. Nakon nekoliko godina vraća se u Zagreb gdje danas vodi slastičarnicu Mak na konac. Petra je do sada sudjelovala u nekoliko kulinarskih TV formata. U Slatkoj kuharici, prvom samostalnom TV projektu, spaja ljubav prema tradiciji i strast za stvaranjem novih slastica.
1. epizoda
Petra Jelenić vodi nas na putovanje u kojem otkriva tradicionalne slastice i priprema svoju, modernu verziju.
U prvoj epizodi otputovala je nedaleko Varaždina, u mjesto Trnovec Bartolovečki, gdje se tradicionalno pripremaju makači. Ova štrudla s makom kalorijska je bomba koja je vrijedne seljake držala sitima i spremnima za naporan rad.
Petri Jelenić recept ove delicije prenijele su vesele članice Udruge žena Trnovečko srce.
Markov zadatak u ovoj epizodi je napraviti zimski hotel za kukce. Kako bi shvatio svoj zadatak mora upoznati jednu od najvažnijih uloga zooloških vrtova - zaštita i očuvanje ugroženih životinjskih vrsta.
Jojo se u današnjo priči prisjetio svoga putovanja na (otok) Brač!
Tamo je putovao u posjet barba Mati, ali tamo je upoznao i svoga novoga prijatelje magarca Šimu!
Šime i Jojoj su se toliko sprijateljili da su odlučili kako će magarčić od sada žovjeti na Jojinoj farmi... A do kopna su najprije morali doputovati BRODOM . Budući da i Šime i Jojo jako vole BRODOVE, ovo je za njih bio nezaboravan doživljaj.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Šibenik je u sjećanju i u srcu nosio Bojan Cinotti kad je otišao u Njemačku, trbuhom za kruhom. U Šibenik se i vratio nakon dvadeset godina, donoseći sa sobom bogato iskustvo i ideje koje želi vratiti rodnomu gradu. Kako su i zašto Martina Franić i Bojan Cinotti otišli iz Hrvatske, vratili se i izabrali Hrvatsku za svoj život, pogledajte u novoj epizodi serijala Hrvatska moj izbor.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
U školsko-sportskoj dvorani u Lipiku nastupili su brojni poznati solisti i ansambli kao i kulturno-umjetnička društva Seljačka sloga - Prekopakra, Zeleni gaj - Gaj i I. G. Kovačić - Velika. Nastupili su zatim: Zlatna dolina, Posegana, Matej Klavček, Alojz Tomašević, Učiteljice, Vlado Bašić, Fijaker, Gazde, Cecilija, Slavonski dukati, Đuka Čaić, Zlatko Pejaković i Najbolji hrvatski tamburaši.
Otvor' ženo kapiju, Još i danas zamiriši trešnja, Dunav, Pijem da zaboravim, Bečaruša, Šokac, Ako odem prijatelji - neke su od lijepih pjesama koje ćemo čuti u današnjoj emisiji. Redovite su rubrike Živjeli i Tradicija koja nas vodi u Državnu ergelu Lipik.
Urednik i voditelj: Branko Uvodić
Producent: Zdravko Sandrin
Redatelj: Vladimir Koščević
Scenograf: Igor Juras.
U 12 tridesetominutnih epizoda obrađujemo razne tehnike vrtlarenja na balkonima, terasama i krovovima stanova u urbanim sredinama. Voditeljica serije Andreja Čoh, koja se dugi niz godina bavi vrtlarenjem i piše na tu temu za novine te vodi blog i radionice, gledatelje će povesti na istraživanje mogućnosti uzgoja i sadnje u ograničenim prostorima gradske sredine.
U svakoj od epizoda sudjeluje jedno ili dvoje protagonista koji žele svoj prostor i život obogatiti sadnjom vlastitog jestivog bilja. Neki su iskusni vrtlari, neki tek početnici. U jednoj epizodi gradimo vrtove s djecom u dječjem vrtiću Malešnica. Ono što je svima zajedničko jest jaka motivacija za prljanjem ruku i gradnjom ljepšeg svijeta. Ovo je serija o urbanim vrtlarima i velikim malim vrtovima.
1. epizoda:
Ne postoje dva jednaka vrta niti dva jednaka dana u jednom vrtu. Hugh Johnson
Maja je sociologinja koja želi unaprijediti svoje pokušaje sadnje vrta na balkonu pa zove Andreju da joj pomogne jer očito nešto ne radi kako treba. Kroz niz jednostavnih i funkcionalnih rješenja Maja će dobiti odgovore na svoja pitanja i daljnju motivaciju za urbanim vrtlarenjem.
U svakoj epizodi Petra posjećuje novi dio Hrvatske poznat po određenoj slastici, pronalazi majstore tog recepta i otkriva kako se slastice izrađuju na tradicionalan način te male, ali vrlo važne tajne u pripremi.
Inspirirana tradicijom, susretima i prirodnim ljepotama mjesta koje je posjetila, Petra odlazi u svoju kuhinju gdje priprema novu varijantu slastice. Koristi uglavnom iste sastojke, no Petrina slastica je rezultat okusa, boja, mirisa i oblika kako ih je Petra doživjela na svom putovanju.
Za kraj, novu slasticu će isprobati autor tradicionalne verzije.
PETRA JELENIĆ je diplomirana slastičarka s iskustvom rada u vrhunskim restoranima u Hrvatskoj i inozemstvu. Rođena je u Zagrebu 1976., nakon završene srednje škole radi u nekoliko restorana i slastičarnica diljem Hrvatske.
Željna novih iskustava i inspiracija, 1999. odlazi u Dubai kao executive pastry chef. Nakon nekoliko godina vraća se u Zagreb gdje danas vodi slastičarnicu Mak na konac. Petra je do sada sudjelovala u nekoliko kulinarskih TV formata. U Slatkoj kuharici, prvom samostalnom TV projektu, spaja ljubav prema tradiciji i strast za stvaranjem novih slastica.
1. epizoda
Petra Jelenić vodi nas na putovanje u kojem otkriva tradicionalne slastice i priprema svoju, modernu verziju.
U prvoj epizodi otputovala je nedaleko Varaždina, u mjesto Trnovec Bartolovečki, gdje se tradicionalno pripremaju makači. Ova štrudla s makom kalorijska je bomba koja je vrijedne seljake držala sitima i spremnima za naporan rad.
Petri Jelenić recept ove delicije prenijele su vesele članice Udruge žena Trnovečko srce.
Markov zadatak u ovoj epizodi je napraviti zimski hotel za kukce. Kako bi shvatio svoj zadatak mora upoznati jednu od najvažnijih uloga zooloških vrtova - zaštita i očuvanje ugroženih životinjskih vrsta.
Jojo se u današnjo priči prisjetio svoga putovanja na (otok) Brač!
Tamo je putovao u posjet barba Mati, ali tamo je upoznao i svoga novoga prijatelje magarca Šimu!
Šime i Jojoj su se toliko sprijateljili da su odlučili kako će magarčić od sada žovjeti na Jojinoj farmi... A do kopna su najprije morali doputovati BRODOM . Budući da i Šime i Jojo jako vole BRODOVE, ovo je za njih bio nezaboravan doživljaj.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Šibenik je u sjećanju i u srcu nosio Bojan Cinotti kad je otišao u Njemačku, trbuhom za kruhom. U Šibenik se i vratio nakon dvadeset godina, donoseći sa sobom bogato iskustvo i ideje koje želi vratiti rodnomu gradu. Kako su i zašto Martina Franić i Bojan Cinotti otišli iz Hrvatske, vratili se i izabrali Hrvatsku za svoj život, pogledajte u novoj epizodi serijala Hrvatska moj izbor.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
U školsko-sportskoj dvorani u Lipiku nastupili su brojni poznati solisti i ansambli kao i kulturno-umjetnička društva Seljačka sloga - Prekopakra, Zeleni gaj - Gaj i I. G. Kovačić - Velika. Nastupili su zatim: Zlatna dolina, Posegana, Matej Klavček, Alojz Tomašević, Učiteljice, Vlado Bašić, Fijaker, Gazde, Cecilija, Slavonski dukati, Đuka Čaić, Zlatko Pejaković i Najbolji hrvatski tamburaši.
Otvor' ženo kapiju, Još i danas zamiriši trešnja, Dunav, Pijem da zaboravim, Bečaruša, Šokac, Ako odem prijatelji - neke su od lijepih pjesama koje ćemo čuti u današnjoj emisiji. Redovite su rubrike Živjeli i Tradicija koja nas vodi u Državnu ergelu Lipik.
Urednik i voditelj: Branko Uvodić
Producent: Zdravko Sandrin
Redatelj: Vladimir Koščević
Scenograf: Igor Juras.
U 12 tridesetominutnih epizoda obrađujemo razne tehnike vrtlarenja na balkonima, terasama i krovovima stanova u urbanim sredinama. Voditeljica serije Andreja Čoh, koja se dugi niz godina bavi vrtlarenjem i piše na tu temu za novine te vodi blog i radionice, gledatelje će povesti na istraživanje mogućnosti uzgoja i sadnje u ograničenim prostorima gradske sredine.
U svakoj od epizoda sudjeluje jedno ili dvoje protagonista koji žele svoj prostor i život obogatiti sadnjom vlastitog jestivog bilja. Neki su iskusni vrtlari, neki tek početnici. U jednoj epizodi gradimo vrtove s djecom u dječjem vrtiću Malešnica. Ono što je svima zajedničko jest jaka motivacija za prljanjem ruku i gradnjom ljepšeg svijeta. Ovo je serija o urbanim vrtlarima i velikim malim vrtovima.
1. epizoda:
Ne postoje dva jednaka vrta niti dva jednaka dana u jednom vrtu. Hugh Johnson
Maja je sociologinja koja želi unaprijediti svoje pokušaje sadnje vrta na balkonu pa zove Andreju da joj pomogne jer očito nešto ne radi kako treba. Kroz niz jednostavnih i funkcionalnih rješenja Maja će dobiti odgovore na svoja pitanja i daljnju motivaciju za urbanim vrtlarenjem.
U svakoj epizodi Petra posjećuje novi dio Hrvatske poznat po određenoj slastici, pronalazi majstore tog recepta i otkriva kako se slastice izrađuju na tradicionalan način te male, ali vrlo važne tajne u pripremi.
Inspirirana tradicijom, susretima i prirodnim ljepotama mjesta koje je posjetila, Petra odlazi u svoju kuhinju gdje priprema novu varijantu slastice. Koristi uglavnom iste sastojke, no Petrina slastica je rezultat okusa, boja, mirisa i oblika kako ih je Petra doživjela na svom putovanju.
Za kraj, novu slasticu će isprobati autor tradicionalne verzije.
PETRA JELENIĆ je diplomirana slastičarka s iskustvom rada u vrhunskim restoranima u Hrvatskoj i inozemstvu. Rođena je u Zagrebu 1976., nakon završene srednje škole radi u nekoliko restorana i slastičarnica diljem Hrvatske.
Željna novih iskustava i inspiracija, 1999. odlazi u Dubai kao executive pastry chef. Nakon nekoliko godina vraća se u Zagreb gdje danas vodi slastičarnicu Mak na konac. Petra je do sada sudjelovala u nekoliko kulinarskih TV formata. U Slatkoj kuharici, prvom samostalnom TV projektu, spaja ljubav prema tradiciji i strast za stvaranjem novih slastica.
1. epizoda
Petra Jelenić vodi nas na putovanje u kojem otkriva tradicionalne slastice i priprema svoju, modernu verziju.
U prvoj epizodi otputovala je nedaleko Varaždina, u mjesto Trnovec Bartolovečki, gdje se tradicionalno pripremaju makači. Ova štrudla s makom kalorijska je bomba koja je vrijedne seljake držala sitima i spremnima za naporan rad.
Petri Jelenić recept ove delicije prenijele su vesele članice Udruge žena Trnovečko srce.
Markov zadatak u ovoj epizodi je napraviti zimski hotel za kukce. Kako bi shvatio svoj zadatak mora upoznati jednu od najvažnijih uloga zooloških vrtova - zaštita i očuvanje ugroženih životinjskih vrsta.
Jojo se u današnjo priči prisjetio svoga putovanja na (otok) Brač!
Tamo je putovao u posjet barba Mati, ali tamo je upoznao i svoga novoga prijatelje magarca Šimu!
Šime i Jojoj su se toliko sprijateljili da su odlučili kako će magarčić od sada žovjeti na Jojinoj farmi... A do kopna su najprije morali doputovati BRODOM . Budući da i Šime i Jojo jako vole BRODOVE, ovo je za njih bio nezaboravan doživljaj.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Film je snimljen 2010. Iste je godine prikazan na Filmskom festivalu u Puli i osvojio je: Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu (Rade Šerbedžija), Zlatnu arenu za najbolju sporednu mušku ulogu (Bogdan Diklić), nagradu publike Zlatna vrata.