Modno događanje odvija se pod visokim pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića.
Barkajoli su ponosni na svoj posao koji se nasljeđuje s koljena na koljeno. Oni su putnicima i taksisti i prijatelji i na usluzi su im tijekom cijele godine. Lakše je ljeti kada turisti dođu u grad i kada je lijepo vrijeme, ali njihove promrzle ruke zimi veslaju ponekad i za samo jednog putnika u smjeni.
Zadarski su barkajoli jedinstveni na Jadranu i simbol su toga grada. U dokumentarnom filmu Tanje Kanceljak doznat ćete zašto Zadrani kažu da tko se nije prevezao barkom i nije bio u Zadru.
Pjesmu Lom predstavit će Antonija Matković Šerić i Saša Lozar. O natječaju za izbor hrvatskoga predstavnika za pjesmu Eurovizije - Dora 2025. govorit će Maja Tokić i Tomislav Štengl.
Modno događanje odvija se pod visokim pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića.
Barkajoli su ponosni na svoj posao koji se nasljeđuje s koljena na koljeno. Oni su putnicima i taksisti i prijatelji i na usluzi su im tijekom cijele godine. Lakše je ljeti kada turisti dođu u grad i kada je lijepo vrijeme, ali njihove promrzle ruke zimi veslaju ponekad i za samo jednog putnika u smjeni.
Zadarski su barkajoli jedinstveni na Jadranu i simbol su toga grada. U dokumentarnom filmu Tanje Kanceljak doznat ćete zašto Zadrani kažu da tko se nije prevezao barkom i nije bio u Zadru.
Pjesmu Lom predstavit će Antonija Matković Šerić i Saša Lozar. O natječaju za izbor hrvatskoga predstavnika za pjesmu Eurovizije - Dora 2025. govorit će Maja Tokić i Tomislav Štengl.
Modno događanje odvija se pod visokim pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića.
Barkajoli su ponosni na svoj posao koji se nasljeđuje s koljena na koljeno. Oni su putnicima i taksisti i prijatelji i na usluzi su im tijekom cijele godine. Lakše je ljeti kada turisti dođu u grad i kada je lijepo vrijeme, ali njihove promrzle ruke zimi veslaju ponekad i za samo jednog putnika u smjeni.
Zadarski su barkajoli jedinstveni na Jadranu i simbol su toga grada. U dokumentarnom filmu Tanje Kanceljak doznat ćete zašto Zadrani kažu da tko se nije prevezao barkom i nije bio u Zadru.
Nakon studiranja režira u mnogobrojnim kazalištima, na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Riječkim ljetnim noćima, Histrionskom ljetu i mnogim kazališnim festivalima. Do sada je postavio više od šezdeset dramskih predstava na tekstove domaćih i svjetskih dramatičara.
Neki od njegovih najvećih uspjeha su predstave na raznim dijalektima (kajkavski, čakavski, dubrovački, jezik Hvara, Krka, vlaški, međimurski...). Posebno ga zanima i inspirira hrvatski kajkavski jezik.
Kao Fullrightov stipendist predavao je glumu studentima pjevanja i diplomantima na uglednom Rice Universityu u Houstonu, na Trinity College of Music u Londonu, kao i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je i postavio suvremenu Kuljerićevu operu Animal Farm u čast 100. godišnjice te ustanove. Na scenu je postavio preko šezdeset glazbeno scenskih djela Verdija, Puccinnija, Mozarta, Offenbacha, Stravinskoga, Donizettija, Gotovca, Zajca Tijardovića, Bradića, Berse i još mnogih drugih, u Hrvatskoj, Sloveniji, Engleskoj, Americi i Kini.
Nekoliko njegovih predstava na repertoaru je desetljećima, kao što su nacionalne opere Ero s onoga svijeta i Nikola Šubić Zrinjski u zagrebačkom HNK, više od trideset godina. Njegova verzija scenskog prikaza Legenda o Picokima izvodi se od 2008. svake godine, pod starim gradom u Đurđevcu. To je ujedno i najveća predstava koja se redovito izvodi u Hrvatskoj, s više od 350 sudionika. Ta predstava zaslužila je i status nematerijalnog kulturnog dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Kao dugogodišnji ravnatelj GDK Gavella doveo je mnoge mlade glumce u kazalište, koji su danas motori hrvatskog glumišta, televizije i filma. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 14 godine radi kao redoviti profesor. Za svoj rad nagrađen je s tridesetak domaćih i inozemnih nagrada.
Dobio je i nagradu Udruženja Europskih festivala Denis de Rugemont za najboljeg mladog umjetnika godine. Nagradu hrvatskog glumišta za režiju ili za najbolju predstavu dobio je petnaestak puta, nagrađen je prestižnom nagradom Tito Strozzi. Odlikovan je Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, te dva puta Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je najznačajnije hrvatske godišnje nagrade Vladimir Nazor za 2018. godinu, za režiju predstave Čarobna frula W. A. Mozarta u HNK Zagreb.
Po bračkim planinarskim stazama vodi nas rukometaš, reprezentativac, osvajač olimpijskog zlata - Pero Metličić. Porijeklom iz Splitske, gdje danas žive njegovi roditelji, Pero se uvijek vraćao Braču. Gdjegod putovao, igrao i živio, Brač je bio njegovo sidrište.
S ekipom Planina Pero otkriva otok koji je pomalo zapostavio tijekom svoje uspješne karijere. Njegovi su vodiči Bračani koji baš dobro poznaju Brač - s Rankom Dragičevićem, bračkim planinarom koji je prošao Viu Adriaticu i bio na Himalaji, penje se iz Bola do Vidove gore te iz uvale Blaca do pustinje Blaca.
Sa Zoranom Kojdićem iz Murvica odlazi do Zmajeve pećine, a pustinjom Blaca vodi ga čuvar samostana Luka Vranjičić.
Nakon studiranja režira u mnogobrojnim kazalištima, na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Riječkim ljetnim noćima, Histrionskom ljetu i mnogim kazališnim festivalima. Do sada je postavio više od šezdeset dramskih predstava na tekstove domaćih i svjetskih dramatičara.
Neki od njegovih najvećih uspjeha su predstave na raznim dijalektima (kajkavski, čakavski, dubrovački, jezik Hvara, Krka, vlaški, međimurski...). Posebno ga zanima i inspirira hrvatski kajkavski jezik.
Kao Fullrightov stipendist predavao je glumu studentima pjevanja i diplomantima na uglednom Rice Universityu u Houstonu, na Trinity College of Music u Londonu, kao i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je i postavio suvremenu Kuljerićevu operu Animal Farm u čast 100. godišnjice te ustanove. Na scenu je postavio preko šezdeset glazbeno scenskih djela Verdija, Puccinnija, Mozarta, Offenbacha, Stravinskoga, Donizettija, Gotovca, Zajca Tijardovića, Bradića, Berse i još mnogih drugih, u Hrvatskoj, Sloveniji, Engleskoj, Americi i Kini.
Nekoliko njegovih predstava na repertoaru je desetljećima, kao što su nacionalne opere Ero s onoga svijeta i Nikola Šubić Zrinjski u zagrebačkom HNK, više od trideset godina. Njegova verzija scenskog prikaza Legenda o Picokima izvodi se od 2008. svake godine, pod starim gradom u Đurđevcu. To je ujedno i najveća predstava koja se redovito izvodi u Hrvatskoj, s više od 350 sudionika. Ta predstava zaslužila je i status nematerijalnog kulturnog dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Kao dugogodišnji ravnatelj GDK Gavella doveo je mnoge mlade glumce u kazalište, koji su danas motori hrvatskog glumišta, televizije i filma. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 14 godine radi kao redoviti profesor. Za svoj rad nagrađen je s tridesetak domaćih i inozemnih nagrada.
Dobio je i nagradu Udruženja Europskih festivala Denis de Rugemont za najboljeg mladog umjetnika godine. Nagradu hrvatskog glumišta za režiju ili za najbolju predstavu dobio je petnaestak puta, nagrađen je prestižnom nagradom Tito Strozzi. Odlikovan je Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, te dva puta Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je najznačajnije hrvatske godišnje nagrade Vladimir Nazor za 2018. godinu, za režiju predstave Čarobna frula W. A. Mozarta u HNK Zagreb.
Po bračkim planinarskim stazama vodi nas rukometaš, reprezentativac, osvajač olimpijskog zlata - Pero Metličić. Porijeklom iz Splitske, gdje danas žive njegovi roditelji, Pero se uvijek vraćao Braču. Gdjegod putovao, igrao i živio, Brač je bio njegovo sidrište.
S ekipom Planina Pero otkriva otok koji je pomalo zapostavio tijekom svoje uspješne karijere. Njegovi su vodiči Bračani koji baš dobro poznaju Brač - s Rankom Dragičevićem, bračkim planinarom koji je prošao Viu Adriaticu i bio na Himalaji, penje se iz Bola do Vidove gore te iz uvale Blaca do pustinje Blaca.
Sa Zoranom Kojdićem iz Murvica odlazi do Zmajeve pećine, a pustinjom Blaca vodi ga čuvar samostana Luka Vranjičić.
Nakon studiranja režira u mnogobrojnim kazalištima, na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Riječkim ljetnim noćima, Histrionskom ljetu i mnogim kazališnim festivalima. Do sada je postavio više od šezdeset dramskih predstava na tekstove domaćih i svjetskih dramatičara.
Neki od njegovih najvećih uspjeha su predstave na raznim dijalektima (kajkavski, čakavski, dubrovački, jezik Hvara, Krka, vlaški, međimurski...). Posebno ga zanima i inspirira hrvatski kajkavski jezik.
Kao Fullrightov stipendist predavao je glumu studentima pjevanja i diplomantima na uglednom Rice Universityu u Houstonu, na Trinity College of Music u Londonu, kao i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je i postavio suvremenu Kuljerićevu operu Animal Farm u čast 100. godišnjice te ustanove. Na scenu je postavio preko šezdeset glazbeno scenskih djela Verdija, Puccinnija, Mozarta, Offenbacha, Stravinskoga, Donizettija, Gotovca, Zajca Tijardovića, Bradića, Berse i još mnogih drugih, u Hrvatskoj, Sloveniji, Engleskoj, Americi i Kini.
Nekoliko njegovih predstava na repertoaru je desetljećima, kao što su nacionalne opere Ero s onoga svijeta i Nikola Šubić Zrinjski u zagrebačkom HNK, više od trideset godina. Njegova verzija scenskog prikaza Legenda o Picokima izvodi se od 2008. svake godine, pod starim gradom u Đurđevcu. To je ujedno i najveća predstava koja se redovito izvodi u Hrvatskoj, s više od 350 sudionika. Ta predstava zaslužila je i status nematerijalnog kulturnog dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Kao dugogodišnji ravnatelj GDK Gavella doveo je mnoge mlade glumce u kazalište, koji su danas motori hrvatskog glumišta, televizije i filma. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 14 godine radi kao redoviti profesor. Za svoj rad nagrađen je s tridesetak domaćih i inozemnih nagrada.
Dobio je i nagradu Udruženja Europskih festivala Denis de Rugemont za najboljeg mladog umjetnika godine. Nagradu hrvatskog glumišta za režiju ili za najbolju predstavu dobio je petnaestak puta, nagrađen je prestižnom nagradom Tito Strozzi. Odlikovan je Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, te dva puta Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je najznačajnije hrvatske godišnje nagrade Vladimir Nazor za 2018. godinu, za režiju predstave Čarobna frula W. A. Mozarta u HNK Zagreb.
Po bračkim planinarskim stazama vodi nas rukometaš, reprezentativac, osvajač olimpijskog zlata - Pero Metličić. Porijeklom iz Splitske, gdje danas žive njegovi roditelji, Pero se uvijek vraćao Braču. Gdjegod putovao, igrao i živio, Brač je bio njegovo sidrište.
S ekipom Planina Pero otkriva otok koji je pomalo zapostavio tijekom svoje uspješne karijere. Njegovi su vodiči Bračani koji baš dobro poznaju Brač - s Rankom Dragičevićem, bračkim planinarom koji je prošao Viu Adriaticu i bio na Himalaji, penje se iz Bola do Vidove gore te iz uvale Blaca do pustinje Blaca.
Sa Zoranom Kojdićem iz Murvica odlazi do Zmajeve pećine, a pustinjom Blaca vodi ga čuvar samostana Luka Vranjičić.
Scenarij je temeljen na istraživanju folklorista Vide Bagura.
Autor originalne glazbe: Samuel Sacher.
Tko je bio Frano Missia - umjetnik koji je obožavao slikati i ljubiti žene - doznat ćemo od Dalibora Prančevića, povjesničara umjetnosti koji je monografijom i retrospektivnom izložbom prvi sustavno istražio i valorizirao rad ovog umjetnika. U emisiji govore i umjetnikova supruga Jelena koja godinama po svijetu skuplja Missijinu ostavštinu te Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Scenarij je temeljen na istraživanju folklorista Vide Bagura.
Autor originalne glazbe: Samuel Sacher.
Tko je bio Frano Missia - umjetnik koji je obožavao slikati i ljubiti žene - doznat ćemo od Dalibora Prančevića, povjesničara umjetnosti koji je monografijom i retrospektivnom izložbom prvi sustavno istražio i valorizirao rad ovog umjetnika. U emisiji govore i umjetnikova supruga Jelena koja godinama po svijetu skuplja Missijinu ostavštinu te Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Scenarij je temeljen na istraživanju folklorista Vide Bagura.
Autor originalne glazbe: Samuel Sacher.
Tko je bio Frano Missia - umjetnik koji je obožavao slikati i ljubiti žene - doznat ćemo od Dalibora Prančevića, povjesničara umjetnosti koji je monografijom i retrospektivnom izložbom prvi sustavno istražio i valorizirao rad ovog umjetnika. U emisiji govore i umjetnikova supruga Jelena koja godinama po svijetu skuplja Missijinu ostavštinu te Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.