Dabar Bert ima dvije godine. Poput ostalih glodavaca, on ima goleme sjekutiće koji se sa stražnje strane troše brže nego s prednje pa su zbog toga poput oštroga dlijeta. Dabrovi žive do deset godina, njihova partnerstva traju cijeli život i parovi sve rade zajedno. Bert i njegova družica žive na svom vlastitom djeliću rijeke u planinama Teton u Wyomingu u SAD-u. Ondje su nakon 20 dana naporna rada sagradili svoj dom - podvodnu drvenu nastambu sa skrivenim ulazima kako bi zaštićeni vodom mogli neopaženo ulaziti i izlaziti. Dabrovi su vodene životinje: vješti su plivači i pod vodom mogu ostati do 15 minuta. U očima imaju posebne leće koje služe kao podvodne naočale pa rone otvorenih očiju, što je vrlo korisno jer u vodi vrebaju brojne opasnosti.
Dabrovi uvelike utječu na okoliš: ruše stabla te postavljaju barikade na rijekama gradeći brane. Marljivi dabar u toku jednog dana može pomaknuti teret 25 puta teži od svoje težine. Bertu je trebalo nekoliko mjeseci da sagradi svoju branu koja je sada dugačka 50 metara. (Najduža ikad izmjerena brana bila je dugačka 1,5 km i bila je 30 puta duža od Bertove). Dabrova se omiljena hrana nalazi ispod kore drveta. To je biljno tkivo koje se naziva kambij. Dabrovi ga se ne mogu zasititi, ali oni također jedu i bilje, lišće i grančice.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Gus je sjevernoamerički grizli. Zasad je još malen, ali jednog će dana biti golem! Veliki grizli teži jednako kao manji auto. Mužjaci grizlija, poput Gusovog tate, obično teže oko 200 kilograma i veliki su poput sumo hrvača. Međutim, najveći zabilježeni grizli težio je rekordnih 750 kilograma! Čak i kad stoji na sve četiri noge, odrasli je grizli viši od 1,5 m i duži od 2 metra. Unatoč svojoj veličini, oni trče brzinom od 50 km na sat, te plivaju i penju se.
Gus ima tri mjeseca i još živi s mamom i bratom Gilom. Tata više nije uz njih. Mužjaci grizlija ne sudjeluju u podizanju mladunaca nego uglavnom žive samotnjačkim načinom života. Gus je na svijet došao u siječnju. Majke grizlija okote jednog do pet mladunaca, ali najčešće ih okote dva. Kada se okote, oba mladunca teže koliko i jedna vreća šećera. Za mladunce je važno da budu na toplome pa Gus i njegova obitelj ostaju pod zemljom sve do travnja. Ustvari, grizliji provedu polovicu svog života spavajući. Do šest mjeseci u podzemnom brlogu spavaju zimski san te ne jedu i ne piju pa ne moraju ni obavljati nuždu.
Između ožujka i travnja iz brloga prvi izlaze mužjaci. Izgubili su četvrtinu tjelesne mase i veoma su gladni. Majke s mladuncima iz brloga na snježno igralište izlaze jedan mjesec poslije. Medvjedi jedu sve što i ljudi - i još ponešto. Tri četvrtine njihove prehrane čine voće, bobice i trave, ali pojest će bilo što. Grizlijev je njuh daleko istančaniji od ljudskoga. Nos im je 100 puta osjetljiviji što im pomaže u traženju hrane. A opremljeni su i setom ''alata'' - imaju dugačke zube, snažne čeljusti i do 12 cm dugačke kandže koje su kao stvorene za kopanje.
Ljeti se tisuće lososa nastoji probiti uzvodno do mrjestilišta, a Gusova je mama pravi stručnjak u lovu na njih. Te su ribe snažne i skliske, ali mami tu pomažu njezine duge i oštre kandže. Kad lososa ima u izobilju, jedan ih medvjed na dan može uhvatiti čak 12 pa se deblja i do 2 kilograma na dan. Svoje kandže koriste za dobavljanje još jedne delicije - kopaju školjke i vješto ih otvaraju. Ujesen im postaje dostupno novo obilje hrane - bobice. Gusova mama pojede do 200.000 bobica na dan. One su pune šećera i pomoći će joj da nakupi kilograme prije nego što ponovno usne zimski san. Jedu i spavaju, spavaju i jedu... Život jednog grizlija uopće nije loš!
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Eklektična po naravi, serija se bavi univerzalnim temama i potiče kognitivni razvoj djece na jednostavan i ležeran način kroz niz slikovnih prikaza bez popratne naracije ili teksta, glazbu i igru.
Naglasak je na bojama, oblicima i životinjama te pripadajućem kontekstu.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
Jojino i Švrljino bezbrižno ljuljuškanje u brodiću na jezeru za toploga ljetnog dana, pretvorilo se u pravu dramu!!! Jer su mu, zbog trenutka nepažnje, ključevi doma završili na dnu jezera!! kako ih izvaditi kada su mu ruke prekratke, udica presićušna, a jezero preduboko!!! Kada bi barem imao PODMORNICU mislio je Jojo! Ipak, domilsio se boljem riješenju - zamolio je svoje prijateljice žabice i ribice da mu ih izrone.
I...nakon malo čekanja, ključevi su opet bili u Jojinim rukama! Na kraju se ispostavilo kako ni jezero nije jako duboko! Ipak...bilo je lijepo maštati o putovanju podmornicom!
Ekipa (cijeli serijal):
Producentica: Blanka Barlović
Kostimografkinja: Jasna Zvonković
Scenaristica: Ivana Gudelj
Montažeri: Tomislav Mihajlov, Tomislav Rataj, Nina Koletić, Matija Ivče, Igor Roksandić
Autor animacija, pjesmica i glumac : Bojan Jambrošić
Redateljica: Ivana Radovčić
Urednica Silva Skender.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Svaka epizoda ove šarene i katkad nadrealne animirane serije počinje tako da Dagi dočeka Vjeverice, skupinu malenih znatiželjnika koje u klubu ostave njihovi roditelji. Zatim slijedi smijeh i učenje dok Vjeverice otkrivaju nešto novo o svijetu koji ih okružuje, a Dagi strpljivo pazi na njih.
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Glazba, stihovi, izvedba: David Vurdelja - Baby Dooks
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Četvrta sezona upoznaje nas s novim likom Ninom i njezinim kućnim ljubimcem robotom Robertom.
Glavni junaci pjesmice su marljive, vesele i nestašne pčelice koje uživaju u igri i sakupljanju nektara.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
Svaka epizoda ove šarene i katkad nadrealne animirane serije počinje tako da Dagi dočeka Vjeverice, skupinu malenih znatiželjnika koje u klubu ostave njihovi roditelji. Zatim slijedi smijeh i učenje dok Vjeverice otkrivaju nešto novo o svijetu koji ih okružuje, a Dagi strpljivo pazi na njih.
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Glazba, stihovi, izvedba: David Vurdelja - Baby Dooks
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Glavni junaci pjesmice su marljive, vesele i nestašne pčelice koje uživaju u igri i sakupljanju nektara.
Roko živi u Motogradu. To je grad sagrađen po mjeri za motocikle te je njegova usko povezana zajednica uvijek spremna usmjeriti Roka na putu da postane pravi spasilac. Bilo da pomoć dolazi od mame, tate, lokalnog mehaničara Maksima ili policajca Brke, Roko i Motoekipa imaju svu moguću podršku kako bi naučili stajati na vlastitim kotačima.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Taj vrlo inteligentni i kreativni mališan, nevinog srca punog ljubavi, često se nađe u nevolji, ali problemi nikad nisu tako veliki da ih Mighty Little Bheem ne bi mogao riješiti.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
Dabar Bert ima dvije godine. Poput ostalih glodavaca, on ima goleme sjekutiće koji se sa stražnje strane troše brže nego s prednje pa su zbog toga poput oštroga dlijeta. Dabrovi žive do deset godina, njihova partnerstva traju cijeli život i parovi sve rade zajedno. Bert i njegova družica žive na svom vlastitom djeliću rijeke u planinama Teton u Wyomingu u SAD-u. Ondje su nakon 20 dana naporna rada sagradili svoj dom - podvodnu drvenu nastambu sa skrivenim ulazima kako bi zaštićeni vodom mogli neopaženo ulaziti i izlaziti. Dabrovi su vodene životinje: vješti su plivači i pod vodom mogu ostati do 15 minuta. U očima imaju posebne leće koje služe kao podvodne naočale pa rone otvorenih očiju, što je vrlo korisno jer u vodi vrebaju brojne opasnosti.
Dabrovi uvelike utječu na okoliš: ruše stabla te postavljaju barikade na rijekama gradeći brane. Marljivi dabar u toku jednog dana može pomaknuti teret 25 puta teži od svoje težine. Bertu je trebalo nekoliko mjeseci da sagradi svoju branu koja je sada dugačka 50 metara. (Najduža ikad izmjerena brana bila je dugačka 1,5 km i bila je 30 puta duža od Bertove). Dabrova se omiljena hrana nalazi ispod kore drveta. To je biljno tkivo koje se naziva kambij. Dabrovi ga se ne mogu zasititi, ali oni također jedu i bilje, lišće i grančice.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Gus je sjevernoamerički grizli. Zasad je još malen, ali jednog će dana biti golem! Veliki grizli teži jednako kao manji auto. Mužjaci grizlija, poput Gusovog tate, obično teže oko 200 kilograma i veliki su poput sumo hrvača. Međutim, najveći zabilježeni grizli težio je rekordnih 750 kilograma! Čak i kad stoji na sve četiri noge, odrasli je grizli viši od 1,5 m i duži od 2 metra. Unatoč svojoj veličini, oni trče brzinom od 50 km na sat, te plivaju i penju se.
Gus ima tri mjeseca i još živi s mamom i bratom Gilom. Tata više nije uz njih. Mužjaci grizlija ne sudjeluju u podizanju mladunaca nego uglavnom žive samotnjačkim načinom života. Gus je na svijet došao u siječnju. Majke grizlija okote jednog do pet mladunaca, ali najčešće ih okote dva. Kada se okote, oba mladunca teže koliko i jedna vreća šećera. Za mladunce je važno da budu na toplome pa Gus i njegova obitelj ostaju pod zemljom sve do travnja. Ustvari, grizliji provedu polovicu svog života spavajući. Do šest mjeseci u podzemnom brlogu spavaju zimski san te ne jedu i ne piju pa ne moraju ni obavljati nuždu.
Između ožujka i travnja iz brloga prvi izlaze mužjaci. Izgubili su četvrtinu tjelesne mase i veoma su gladni. Majke s mladuncima iz brloga na snježno igralište izlaze jedan mjesec poslije. Medvjedi jedu sve što i ljudi - i još ponešto. Tri četvrtine njihove prehrane čine voće, bobice i trave, ali pojest će bilo što. Grizlijev je njuh daleko istančaniji od ljudskoga. Nos im je 100 puta osjetljiviji što im pomaže u traženju hrane. A opremljeni su i setom ''alata'' - imaju dugačke zube, snažne čeljusti i do 12 cm dugačke kandže koje su kao stvorene za kopanje.
Ljeti se tisuće lososa nastoji probiti uzvodno do mrjestilišta, a Gusova je mama pravi stručnjak u lovu na njih. Te su ribe snažne i skliske, ali mami tu pomažu njezine duge i oštre kandže. Kad lososa ima u izobilju, jedan ih medvjed na dan može uhvatiti čak 12 pa se deblja i do 2 kilograma na dan. Svoje kandže koriste za dobavljanje još jedne delicije - kopaju školjke i vješto ih otvaraju. Ujesen im postaje dostupno novo obilje hrane - bobice. Gusova mama pojede do 200.000 bobica na dan. One su pune šećera i pomoći će joj da nakupi kilograme prije nego što ponovno usne zimski san. Jedu i spavaju, spavaju i jedu... Život jednog grizlija uopće nije loš!
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Sadistički nadglednik rančera kojem Rowdy dovodi stoku maltretira i ponižava goniča koji se zainteresirao za rančerovu kćer. Unatoč Rowdyjevim pokušajima da ga odgovori, mladi je gonič odlučio dvobojem osvetiti svoju ukaljanu čast.
Triler. Britanski policajac (J. Gregson) pokušava pronaći sina bogataša (A. Clunes) prije nego što eksplodira tempirana bomba koju je postavio otmičar (R. Shaw)...
Modni dvojac Tomislav Kliškinić i Marko Šabarić nedavno su na reviji pod nazivom Nikada nećemo imati Pariz predstavili vješto krojena odijela, haljine s romantičnim srcima, kapute izrađene od materijala koji su bili u fundusu brenda. Time je Klisab poslao jasnu poruku - održivost u modi naš je izbor.
U studiju razgovaramo s dizajnerima Marijom Kulušić i klisabovcima Tomislavom Kliškinićem i Markom Šabarićem.
Serija o američkim i kanadskim nacionalnim parkovima vodi nas na daleki sjever - netaknutu, nenaseljenu, nepreglednu i samotnu divljinu punu neistraženih tajni. Nacionalni park Kluane osnovan je 1972. u jugozapadnom Yukonu i zauzima područje veliko gotovo poput Belgije. Krase ga spektakularni Mt. Logan, najviša kanadska planina koja se uspinje do 5959 metara i najveće ledenjačko polje izvan polarnog područja. Pogled na velike komade leda koji se odlamaju i padaju u more oduzima dah. Kad ga gledamo s broda, ledenjačko polje izgleda poput velikog zida, a s kopna se čini da se pruža u beskonačnost. Daleko od civilizacije, Emma iz sjeverne Njemačke ostvarila je san. Zaposlenica je Kanadskih nacionalnih parkova i radi u osamljenom mjestašcu Haines Junction, smještenom doslovno na kraju puta.
Thor, Holger i Emma Nijemci su koji se ne žele odreći iskustva u prirodnom prostranstvu. Što njih - i druge njemačko-kanadske znanstvenike i rendžere - pokreće u svakodnevnom životu na hladnom sjeveru i divljem zapadu? Kako opisuju i doživljavaju aktualnu ulogu velikih nacionalnih parkova?
Snimateljski tim cijelu će godinu pratiti te junake u divljini Kanade - od proljetnog otapanja snijega preko intenzivnog ljeta sve do dolaska zime.
Iako je riječ o jednom od najpoznatijih autora moderne umjetnosti, o njemu ne znamo gotovo ništa. Povodom stote obljetnice slikarova nestanka 1920. godine, oslanjajući se na znanstveni projekt o njegovom životu, ovaj film pokušava razotkriti tajne koje se skrivaju iza mita o umjetniku boemu.
Amedeo Modigliani (1884. - 1920.) iza sebe nije ostavio ni korespondenciju ni teorijske zapise. Neobično, čini se čak da opća javnost za talijanskog autora pokazuje više interesa od povjesničara umjetnosti. Neke njegove slike na aukcijama danas postižu nevjerojatno visoke cijene. Tako je Ležeći akt iz 1917. prodan 2015. u aukcijskoj kući Christie's za više od 170 milijuna dolara. Danas, kad se za Modiglianija budi novi interes, nekolicina povjesničara, kritičara i kustosa pokušava prozreti legendu i shvatiti tko je zapravo talijanski umjetnik bio.
Film pokušava dočarati umjetnikov portret prateći njegov životni put, mjesta koja je obilazio i ljude s kojima se susretao i koji su na njega utjecali oslanjajući se pritom na pionirski znanstveni istraživački projekt, proučavanjem Modiglianijevih 26 slika i triju skulptura koje su u vlasništvu francuskih javnih kolekcija.
Kriminalistički film. Dok inspektor Letellier (J-P. Belmondo) traži ubojicu svog kolege, manijak počinje ubijati žene i ostavlja neobične poruke uz njih. Inspektoru potraga za serijskim ubojicom postane prioritet, a njegove metode mimo strogih pravila često postižu sjajne rezultate...
Uzbudljiv krimić u kojem Belmondo tumači ulogu izvanserijskog policajca, inspektora Letelliera, koji je brz na oružju, vješt u borbi i iznimno spretan u situacijama koje zahtijevaju akrobatske sposobnosti (Belmondo je akrobacije doista izvodi sam, bez pomoći kaskadera).
Uloge: Jean-Paul Belmondo, Charles Denner, Lea Massari
Redatelj: Henri Verneuil
Proizvodnja: 1974.
Urednik: Dean Šoša.
Crna komedija. Liza je medicinska sestra u potrazi za ljubavlju. Jedino joj je društvo davno umrla japanska pop-zvijezda, pjevač koji je iz ljubomore pretvori u vilu lisicu. Sada će svaki muškarac koji poželi Lizu umrijeti u mukama. Može li ona pobijediti prokletstvo?
Snimljeno prema scenskoj igri Liselotte és a május Zsolta Pozsgaija.
Film je osvojio mnogobrojne nagrade na svjetskim filmskim festivalima: 2015. Grand Prix fantastičnih filmova u konkurenciji i Nagradu za posebne efekte u Oportu; na 31. filmskom festivalu Imagine nagradu Mélies d'Argent; u Bruxellesu Orbit za najbolji film, Nagradu publike; u Madridu nagrade za najbolji film Paul Naschy, najboljeg redatelja, glumca i glumicu, scenarij i specijalne efekte itd.
Modni dvojac Tomislav Kliškinić i Marko Šabarić nedavno su na reviji pod nazivom Nikada nećemo imati Pariz predstavili vješto krojena odijela, haljine s romantičnim srcima, kapute izrađene od materijala koji su bili u fundusu brenda. Time je Klisab poslao jasnu poruku - održivost u modi naš je izbor.
U studiju razgovaramo s dizajnerima Marijom Kulušić i klisabovcima Tomislavom Kliškinićem i Markom Šabarićem.
Amazonske vidre su pravi divovi! Od njuške do repa dugačke su gotovo dva metra i najveće su među vidrama. Uz to su svakako najdruštvenije i žive u bučnim skupinama od 20-ak jedinki. Divovske su vidre među najvještijim grabežljivcima u Amazoni. One su vodeni pandan jaguaru. Nazivaju ih lobos del rio (riječni vukovi) jer baš poput vukova love u čoporima.
Oscar ima šest mjeseci i jedan je od četiriju živahnih mladunaca u leglu. On živi u slatkovodnom jezeru Cocha Salvador u Amazonskoj kotlini. Njegov je dom nacionalni park Manu na jugoistoku Perua. To je jedan od najvećih parkova u Južnoj Americi i odlikuje se prašumama najveće bioraznolikosti na svijetu. Divovske su vidre stručnjaci za podvodni lov. Hrane se gotovo isključivo ribom (u Amazoni živi više od 3000 ribljih vrsta), a Oscarova obitelj na dan pojede nevjerojatnih 25 kilograma ribe! Ribu nije lako uočiti u jezeru neravnog dna, ali vidre njezine pokrete osjete zahvaljujući osjetljivim brkovima te vješto i brzo zaplivaju za njom.
Amazona je najveličanstvenija rijeka na svijetu. U njoj je sadržana petina svih svjetskih riječnih voda te 40% riječnih voda na ovome kontinentu. Svake godine, bez iznimke, Amazona se prelije iz korita i područje većine Floride poplavi vodom dubine 10 metara. To utječe na život šumskih životinja. Iako se vidre u vodi osjećaju kao kod kuće, one ipak provode noć i razmnožavaju se u podzemnim jazbinama. Kad šumu pogodi poplava, cijela obitelj mora potražiti novi dom na višim područjima.
Divovske su vidre na vrhu hranidbenog lanca i imaju malo prirodnih neprijatelja. Među njima su velike mačke poput jaguara ili pume koje žive u šumi u okolici jezera, ali one ne zalaze u vodu i ne bi se suočile s cijelom obitelji ljutitih vidri. Međutim, u mutnim se vodama krije opasan neprijatelj - crni kajman (južnoamerički krokodil). U jezeru ih vreba više od 400, a prema najvećima među njima (dugački su do 3 metra) čak se i divovske vidre čine malenima. Pri susretu s kajmanom, Oscar će naučiti koliko je obitelj važna.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Krokodili postoje već 70 milijuna godina, još od doba dinosaura. Narastu do 6 metara i žive dulje od 50 godina. Krokodili većinu života provode u vodi, i ispod i iznad površine. Prošao je jedan tjedan otkako se Carl izlegao iz jajeta. Od njuške do repa dugačak je samo 24 cm. On ima više od 30-ero braće i sestara, a svi zajedno žive s majkom u rijeci Luangwa u Zambiji. Pet tjedana majka će ih paziti i štititi od grabežljivaca i drugih odraslih krokodila. Gmazovi na svijet dolaze raspolažući većinom vještina koje su im potrebne za preživljavanje. Carl je od prvog trenutka hodao i plivao. Vidjet ćemo kako uspješno lovi svoj prvi plijen - pauka! Carl je hladnokrvan i ne može kontrolirati svoju tjelesnu toplinu, ali već zna da se zagrijati može uz pomoć Sunčevih zraka.
Carl rijeku Luangwu dijeli s drugim životinjama među kojima su nilski konji, impale, pavijani, zebre, slonovi i pčelarice. Na svijet je došao u gnijezdu zaštićenom od vrućine i hladnoće. Njegova je mama položila 40-ak jaja i uz pomoć stražnjih nogu zatrpala ih je zemljom. Gnijezdo djeluje poput inkubatora, jer jaja moraju biti na 27-34 Celzijeva stupnja kako bi se mladunci razvili. Temperatura u gnijezdu određuje spol malih krokodila. Jaja na hladnijim dijelovima razviju se u ženke, a ona na toplijima u nešto veće mužjake. Kada naraste, Carl će loviti velike životinje poput antilopa i bivola, ali većina njegove prehrane bit će riba. Krokodili imaju posebni način za otkrivanje plijena. U krokodilovim ustima nalaze se receptori, daleko osjetljiviji od ljudskih okusnih pupoljaka, koji bilježe i najmanje kemijske promjene u vodi pa tako krokodil može ''okusiti'' plijen s udaljenosti od čak jednog kilometra. Proći će još 8 godina prije nego što Carl posve odraste, ali već je svladao način života jednog od najuspješnijih afričkih grabežljivaca.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Eklektična po naravi, serija se bavi univerzalnim temama i potiče kognitivni razvoj djece na jednostavan i ležeran način kroz niz slikovnih prikaza bez popratne naracije ili teksta, glazbu i igru.
Naglasak je na bojama, oblicima i životinjama te pripadajućem kontekstu.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
Jojo je cijeli dan izrađivao RAKETU, a onda je umoran zaspao i usnuo neobičan san...
Zajedno sa svojim prijateljima odletio je čak do Marsa! Isprva mu se učinilo zabavno i zanimljivo, a onda mu je postalo jasno da je planet nenaseljen i pust... Ili ipak nije!?
Jojo to nije doznao, jer se u trenu probudio. I bio je sretan što je sve ipak bio samo san, što su Marsovci ostali na Marsu, a jedini svjedok putovanja bila je maketa rakete u kutu sobe... No, jeli to baš tako!?
Ekipa (cijeli serijal):
Producentica: Blanka Barlović
Kostimografkinja: Jasna Zvonković
Scenaristica: Ivana Gudelj
Montažeri: Tomislav Mihajlov, Tomislav Rataj, Nina Koletić, Matija Ivče, Igor Roksandić
Autor animacija, pjesmica i glumac : Bojan Jambrošić
Redateljica: Ivana Radovčić
Urednica Silva Skender.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Svaka epizoda ove šarene i katkad nadrealne animirane serije počinje tako da Dagi dočeka Vjeverice, skupinu malenih znatiželjnika koje u klubu ostave njihovi roditelji. Zatim slijedi smijeh i učenje dok Vjeverice otkrivaju nešto novo o svijetu koji ih okružuje, a Dagi strpljivo pazi na njih.
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Glazba, stihovi, izvedba: David Vurdelja - Baby Dooks
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Četvrta sezona upoznaje nas s novim likom Ninom i njezinim kućnim ljubimcem robotom Robertom.
Odabrala: Rahela Štefanović.
Glavni junaci pjesmice su marljive, vesele i nestašne pčelice koje uživaju u igri i sakupljanju nektara.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
Svaka epizoda ove šarene i katkad nadrealne animirane serije počinje tako da Dagi dočeka Vjeverice, skupinu malenih znatiželjnika koje u klubu ostave njihovi roditelji. Zatim slijedi smijeh i učenje dok Vjeverice otkrivaju nešto novo o svijetu koji ih okružuje, a Dagi strpljivo pazi na njih.
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Glazba, stihovi, izvedba: David Vurdelja - Baby Dooks
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Glavni junaci pjesmice su marljive, vesele i nestašne pčelice koje uživaju u igri i sakupljanju nektara.
Odabrala: Rahela Štefanović.
Roko živi u Motogradu. To je grad sagrađen po mjeri za motocikle te je njegova usko povezana zajednica uvijek spremna usmjeriti Roka na putu da postane pravi spasilac. Bilo da pomoć dolazi od mame, tate, lokalnog mehaničara Maksima ili policajca Brke, Roko i Motoekipa imaju svu moguću podršku kako bi naučili stajati na vlastitim kotačima.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Taj vrlo inteligentni i kreativni mališan, nevinog srca punog ljubavi, često se nađe u nevolji, ali problemi nikad nisu tako veliki da ih Mighty Little Bheem ne bi mogao riješiti.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
Amazonske vidre su pravi divovi! Od njuške do repa dugačke su gotovo dva metra i najveće su među vidrama. Uz to su svakako najdruštvenije i žive u bučnim skupinama od 20-ak jedinki. Divovske su vidre među najvještijim grabežljivcima u Amazoni. One su vodeni pandan jaguaru. Nazivaju ih lobos del rio (riječni vukovi) jer baš poput vukova love u čoporima.
Oscar ima šest mjeseci i jedan je od četiriju živahnih mladunaca u leglu. On živi u slatkovodnom jezeru Cocha Salvador u Amazonskoj kotlini. Njegov je dom nacionalni park Manu na jugoistoku Perua. To je jedan od najvećih parkova u Južnoj Americi i odlikuje se prašumama najveće bioraznolikosti na svijetu. Divovske su vidre stručnjaci za podvodni lov. Hrane se gotovo isključivo ribom (u Amazoni živi više od 3000 ribljih vrsta), a Oscarova obitelj na dan pojede nevjerojatnih 25 kilograma ribe! Ribu nije lako uočiti u jezeru neravnog dna, ali vidre njezine pokrete osjete zahvaljujući osjetljivim brkovima te vješto i brzo zaplivaju za njom.
Amazona je najveličanstvenija rijeka na svijetu. U njoj je sadržana petina svih svjetskih riječnih voda te 40% riječnih voda na ovome kontinentu. Svake godine, bez iznimke, Amazona se prelije iz korita i područje većine Floride poplavi vodom dubine 10 metara. To utječe na život šumskih životinja. Iako se vidre u vodi osjećaju kao kod kuće, one ipak provode noć i razmnožavaju se u podzemnim jazbinama. Kad šumu pogodi poplava, cijela obitelj mora potražiti novi dom na višim područjima.
Divovske su vidre na vrhu hranidbenog lanca i imaju malo prirodnih neprijatelja. Među njima su velike mačke poput jaguara ili pume koje žive u šumi u okolici jezera, ali one ne zalaze u vodu i ne bi se suočile s cijelom obitelji ljutitih vidri. Međutim, u mutnim se vodama krije opasan neprijatelj - crni kajman (južnoamerički krokodil). U jezeru ih vreba više od 400, a prema najvećima među njima (dugački su do 3 metra) čak se i divovske vidre čine malenima. Pri susretu s kajmanom, Oscar će naučiti koliko je obitelj važna.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Krokodili postoje već 70 milijuna godina, još od doba dinosaura. Narastu do 6 metara i žive dulje od 50 godina. Krokodili većinu života provode u vodi, i ispod i iznad površine. Prošao je jedan tjedan otkako se Carl izlegao iz jajeta. Od njuške do repa dugačak je samo 24 cm. On ima više od 30-ero braće i sestara, a svi zajedno žive s majkom u rijeci Luangwa u Zambiji. Pet tjedana majka će ih paziti i štititi od grabežljivaca i drugih odraslih krokodila. Gmazovi na svijet dolaze raspolažući većinom vještina koje su im potrebne za preživljavanje. Carl je od prvog trenutka hodao i plivao. Vidjet ćemo kako uspješno lovi svoj prvi plijen - pauka! Carl je hladnokrvan i ne može kontrolirati svoju tjelesnu toplinu, ali već zna da se zagrijati može uz pomoć Sunčevih zraka.
Carl rijeku Luangwu dijeli s drugim životinjama među kojima su nilski konji, impale, pavijani, zebre, slonovi i pčelarice. Na svijet je došao u gnijezdu zaštićenom od vrućine i hladnoće. Njegova je mama položila 40-ak jaja i uz pomoć stražnjih nogu zatrpala ih je zemljom. Gnijezdo djeluje poput inkubatora, jer jaja moraju biti na 27-34 Celzijeva stupnja kako bi se mladunci razvili. Temperatura u gnijezdu određuje spol malih krokodila. Jaja na hladnijim dijelovima razviju se u ženke, a ona na toplijima u nešto veće mužjake. Kada naraste, Carl će loviti velike životinje poput antilopa i bivola, ali većina njegove prehrane bit će riba. Krokodili imaju posebni način za otkrivanje plijena. U krokodilovim ustima nalaze se receptori, daleko osjetljiviji od ljudskih okusnih pupoljaka, koji bilježe i najmanje kemijske promjene u vodi pa tako krokodil može ''okusiti'' plijen s udaljenosti od čak jednog kilometra. Proći će još 8 godina prije nego što Carl posve odraste, ali već je svladao način života jednog od najuspješnijih afričkih grabežljivaca.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Rowdy nastoji potjerati stoku preko rijeke a da ne upadne u rat za pašnjake između nemilosrdnog skorojevića Dukea Aberdeena i južnjačkog džentlmena bojnika Buforda. Upadom u Pennsylvaniju Dukeov je grad ostao opljačkan. Većina Rowdyjevih ljudi u ratu se borila na strani Konfederacije, ali ovdje se ne žele opredijeliti.
Ipak, krv je uzavrela na obje strane...
Komedija. Nakon 13 godina provedenih u Njemačkoj, Fernand se vraća svojoj supruzi i restoranu. Ali ona se u međuvremenu skrasila s normanskim kuharom, koji je dobronamjeran, ali poznat je po kuhanju na maslacu, a Fernand upotrebljava isključivo ulje!
U studiju razgovaramo s Leilom Topić i Željkom Luketićem, a u emisiji sudjeluju i Dubravka Rakoci, Tihomir Milovac i Željko Kipke.
Suradnici: Davor Hrvoj, Lujo Parežanin.
Yellowstone, najstariji nacionalni park na svijetu, glasovit je po bogatoj fauni i supervulkanu zaslužnom za karakteristični krajolik. Ovaj nacionalni park na zapadu Sjedinjenih Država podsjeća nas na važnost zaštićenih područja, istodobno pokazujući da divljina ne poznaje granice. Velika je sreća što su se bizoni i vukovi, nekoć dovedeni na rub opstanka, danas vratili u ovaj kraj. Ali pod utjecajem klimatskih promjena divlje životinje migriraju sve dalje na sjever. Snimateljska ekipa provest će jednu godinu na Stjenjaku s rendžerima, istraživačima i pustolovima, prateći ih u svakodnevnom životu. Prikazat će nam jedno od najljepših područja divljine na svijetu, u razdoblju od ranog proljeća do kasne jeseni.
Upravo su se te značajke Trostmannova kolorističkog rukopisa iščitavale i na njegovoj retrospektivnoj izložbi u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Naime, izložba je u recentnom izboru prezentirala slikarev stvaralački put apostrofirajući njegove razvojne faze i tematske preokupacije.
Josip Trostmann, rođen je u Dubrovniku 1938. godine, gdje i danas živi i radi, završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1963. godine.
Svoje golemo slikarsko djelo stvarao je na velikoj temi - na mediteranskom krajoliku i podneblju, te na motivima grada Dubrovnika baštineći njegovu veliku slikarsku tradiciju poznatu kao Dubrovački likovni krug (Dulčić, Masle, Pulitika...) kao njezin izravni nasljednik.
Dakako, u svojemu slikarstvu nalazio je uporište i u velikim europskim slikarima, posebno u majstorima izrazito kolorističke palete, impresionističkim klasicima (Moneta i dr.) te velikim ekspresionističkim majstorima, osobito njemačkim, (Nodla, Marca, Jawlenskog i dr.).
Film fantastike. Tina radi kao carinica i koristi svoje olfaktorne sposobnosti da otkrije ljudske emocije kao što su strah, sram, krivnja... Snažno je privuče neobičan putnik dok pomaže u policijskoj istrazi koja će je natjerati da preispita cijeli svoj život.
Film je snimljen prema istoimenoj kratkoj priči Ajvidea Lindqvista, iz njegove zbirke Let the Old Dreams Die.
U Cannesu 2018. film je osvojio nagradu Izvjestan pogled; u Los Angelesu 2018. nagradu World Fiction Award za najbolji film; u Palm Springsu 2019. nagradu za redatelja koji najviše obećava (Ali Abbasi) itd.
U Garaži uz Plan B band izveo je sljedeće pjesme: Žena za ljubav, Još si uvijek ta, Isto blizu i daleko
Mor Roll je umjetničko ime drugog gosta današnje emisije. Vedran Šilipetar pulski je kantautor i jedan od talentiranijih glazbenika mlađe generacije. U Garaži izvodi tri skladbe s albuma prvijenca Gori svijet. Album obojen pop/rock, funk, r'n'b i etno-mediteranskim žanrovima producirao je mladi i perspektivni producent Igor Ivanović. Mor Roll, završivši osnovnu i srednju glazbenu školu, završio je i likovnu akademiju te predaje u srednjoj umjetničkoj školi.
U emisiji možete poslušati: Balada, Gori svijet, S riječi na djela.
Drama. Shizofreničar Harry liječi se u psihijatrijskoj klinici. Ondje tijekom grupne terapije upozna Kate koja boluje od iste bolesti. Oni ubrzo započinju strastvenu vezu. Intenzitet njihove ljubavi potječe od uvjerenja da su stvoreni jedno za drugo. Nakon što se usele zajedno, oni počinju vjerovati da je njihova ljubav toliko snažna da će im omogućiti žvot bez lijekove. Ali nakon što to učine, nastaje katastrofa...
Film je osvojio nagrade Australskog filmskog instituta 1995. za najbolji film, režiju, glavnu žensku i mušku ulogu, najbolji originalni scenarij i druge nagrade.
Suradnici: Davor Hrvoj, Lujo Parežanin.
U studiju razgovaramo s Leilom Topić i Željkom Luketićem, a u emisiji sudjeluju i Dubravka Rakoci, Tihomir Milovac i Željko Kipke.
Poput većine svinja bradavičaste svinje nisu poznate po svom lijepom izgledu. Ali ružnoću svakako nadoknađuju osebujnim karakterom. Pravi je primjer za to mali Wally. On ima tek dva tjedna i doista brzo raste. Član je male obitelji bradavičastih svinja te ima nekolicinu braće i sestara. Prvih nekoliko tjedana proveo je u obiteljskom brlogu pod zemljom, a sada je spreman izaći na opasna prostranstva afričke savane. Naše će kamere slijediti svaki njegov korak dok bude istraživao nepoznata prostranstva. Morat će se čuvati opasnih lavova koji bi rado pojeli bradavičastu svinju Wallyjeve veličine. Ali nisu sve životinje na savani opasne i Wally će upoznati prijateljske mungose koji će ga očistiti od krpelja.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Peter živi na Antarktici, najhladnijem području na svijetu na kojemu temperatura padne na čak minus 60 Celzijevih stupnjeva. Na svijet je došao u koloniji pingvina na ledenjaku Ross. Ovdje živi 25.000 pingvina, a kako su se mladunci nedavno izlegli iz jajeta, veoma je bučno. Carski su pingvini najveća od 17 vrsta pingvina koliko ih živi na svijetu. Viši su od metra i teže oko 30 kilograma.
Pingvini me mogu letjeti, ali vješti su plivači. Spretno se kreću pod vodom, a perje im je vodonepropusno. Carski pingvini rone dublje i duže od bilo koje druge ptice. Zarone na 500 metara i pod vodom ostaju dulje od 10 minuta. Tijekom tih zarona love hranu. Carski se pingvini hrane uglavnom ribom, ali jedu i lignje i račiće.
Prije nego što je došao na svijet, Peterovi su mama i tata prešli 100 kilometara kako bi stigni na gnjezdilište. Kao i sve ženke, Peterova je mama snijela jedno jaje i nekoliko sati poslije predala ga je na čuvanje tati koji će ga čuvati i grijati tijekom zime. Ugodno ugniježđeno tati pod nogama, jaje će biti na toplih 30 Celzijevih stupnjeva. Tata je nakupio masne naslage i provest će 115 hladnih dana bez hrane. Mama će zimu provesti hraneći se u moru i vratit će se dva mjeseca kasnije kada se Peter izlegne.
Osim ljute antarktičke zime, pingvini nemaju mnogo neprijatelja, ali jedan bi grabežljivac Petera rado pojeo. Kada stigne do mora, morat će paziti da ne stane na put tuljanu. Oni su dugački gotovo 3 metra, imaju zube oštre poput žileta i za pingvine su veoma opasni.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Eklektična po naravi, serija se bavi univerzalnim temama i potiče kognitivni razvoj djece na jednostavan i ležeran način kroz niz slikovnih prikaza bez popratne naracije ili teksta, glazbu i igru.
Naglasak je na bojama, oblicima i životinjama te pripadajućem kontekstu.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
A čekanje je i prilika za promatranje različitih vlakova koji prolaze kolodvorom na putu prema drugim mjestima i gradovima... I za zaljubljivanje!
Autor animacija, pjesmica i glumac : Bojan Jambrošić.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Svaka epizoda ove šarene i katkad nadrealne animirane serije počinje tako da Dagi dočeka Vjeverice, skupinu malenih znatiželjnika koje u klubu ostave njihovi roditelji. Zatim slijedi smijeh i učenje dok Vjeverice otkrivaju nešto novo o svijetu koji ih okružuje, a Dagi strpljivo pazi na njih.
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Glazba, stihovi, izvedba: David Vurdelja - Baby Dooks
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Četvrta sezona upoznaje nas s novim likom Ninom i njezinim kućnim ljubimcem robotom Robertom.
Odabrala: Rahela Štefanović.
Glavni junaci pjesmice su marljive, vesele i nestašne pčelice koje uživaju u igri i sakupljanju nektara.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
Svaka epizoda ove šarene i katkad nadrealne animirane serije počinje tako da Dagi dočeka Vjeverice, skupinu malenih znatiželjnika koje u klubu ostave njihovi roditelji. Zatim slijedi smijeh i učenje dok Vjeverice otkrivaju nešto novo o svijetu koji ih okružuje, a Dagi strpljivo pazi na njih.
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Glazba, stihovi, izvedba: David Vurdelja - Baby Dooks
Autori serije: Denis Alenti, Vjekoslav Živković, Marija Ivšić
Urednica: Sanja Nakić.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Glavni junaci pjesmice su marljive, vesele i nestašne pčelice koje uživaju u igri i sakupljanju nektara.
Odabrala: Rahela Štefanović.
Roko živi u Motogradu. To je grad sagrađen po mjeri za motocikle te je njegova usko povezana zajednica uvijek spremna usmjeriti Roka na putu da postane pravi spasilac. Bilo da pomoć dolazi od mame, tate, lokalnog mehaničara Maksima ili policajca Brke, Roko i Motoekipa imaju svu moguću podršku kako bi naučili stajati na vlastitim kotačima.
Provedite jutro u društvu dvogodišnjaka!
Seriju pripremili:
Dario Hacek, Valentina Mavretić, Srđan Gulić
Producentica: Marinela Brala
Urednice: Sanja Nakić, Tanja Kirhmajer.
Taj vrlo inteligentni i kreativni mališan, nevinog srca punog ljubavi, često se nađe u nevolji, ali problemi nikad nisu tako veliki da ih Mighty Little Bheem ne bi mogao riješiti.
Stihovi i glazba: Vojko V
Animacija, režija i scenarij: Mary.
Poput većine svinja bradavičaste svinje nisu poznate po svom lijepom izgledu. Ali ružnoću svakako nadoknađuju osebujnim karakterom. Pravi je primjer za to mali Wally. On ima tek dva tjedna i doista brzo raste. Član je male obitelji bradavičastih svinja te ima nekolicinu braće i sestara. Prvih nekoliko tjedana proveo je u obiteljskom brlogu pod zemljom, a sada je spreman izaći na opasna prostranstva afričke savane. Naše će kamere slijediti svaki njegov korak dok bude istraživao nepoznata prostranstva. Morat će se čuvati opasnih lavova koji bi rado pojeli bradavičastu svinju Wallyjeve veličine. Ali nisu sve životinje na savani opasne i Wally će upoznati prijateljske mungose koji će ga očistiti od krpelja.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Peter živi na Antarktici, najhladnijem području na svijetu na kojemu temperatura padne na čak minus 60 Celzijevih stupnjeva. Na svijet je došao u koloniji pingvina na ledenjaku Ross. Ovdje živi 25.000 pingvina, a kako su se mladunci nedavno izlegli iz jajeta, veoma je bučno. Carski su pingvini najveća od 17 vrsta pingvina koliko ih živi na svijetu. Viši su od metra i teže oko 30 kilograma.
Pingvini me mogu letjeti, ali vješti su plivači. Spretno se kreću pod vodom, a perje im je vodonepropusno. Carski pingvini rone dublje i duže od bilo koje druge ptice. Zarone na 500 metara i pod vodom ostaju dulje od 10 minuta. Tijekom tih zarona love hranu. Carski se pingvini hrane uglavnom ribom, ali jedu i lignje i račiće.
Prije nego što je došao na svijet, Peterovi su mama i tata prešli 100 kilometara kako bi stigni na gnjezdilište. Kao i sve ženke, Peterova je mama snijela jedno jaje i nekoliko sati poslije predala ga je na čuvanje tati koji će ga čuvati i grijati tijekom zime. Ugodno ugniježđeno tati pod nogama, jaje će biti na toplih 30 Celzijevih stupnjeva. Tata je nakupio masne naslage i provest će 115 hladnih dana bez hrane. Mama će zimu provesti hraneći se u moru i vratit će se dva mjeseca kasnije kada se Peter izlegne.
Osim ljute antarktičke zime, pingvini nemaju mnogo neprijatelja, ali jedan bi grabežljivac Petera rado pojeo. Kada stigne do mora, morat će paziti da ne stane na put tuljanu. Oni su dugački gotovo 3 metra, imaju zube oštre poput žileta i za pingvine su veoma opasni.
Autorica: Melissa Caron
Produkcija: BBC
Urednik: Krešimir Zubčić.
Kad konjička vojna postrojba rekvirira stotinu grla stoke, Rowdy to pokuša naplatiti od vojske, ali na svoju žalost saznaje da su konjanički časnici zapravo kradljivci stoke.
Komedija. Nakon što je oženio Reginu, Alfonso ubrzo shvaća da ga on smatra samo potencijalnim oploditeljem. Iscrpljen stalnim zahtjevima svoje supruge čiji je jedini cilj u životu imati dijete, na kraju se razboli. Kad ona napokon ostane trudna, misli da će imati miran život. No to su puste sanje...
Na festivalu u Cannesu 1963. za ulogu u tom filmu Marina Vlady osvojila je nagrada za najbolju glumicu.
Specifična interakcija društvenog angažmana i umjetnosti te prostor koji osim funkcije donosi i novu kvalitetu života njegovim korisnicima tema su emisije Izvan formata.
Gosti su: Ida Križaj Leko, arhitektica, i Zoran Grozdanov, teolog, volonter udruge CeKaDe.
Urednica: Hanja Rakovac Mašić.
Prije nešto više od 3 godine u ovoj smo emisiji s Ivanom Vidićem razgovarali o romanu Faradayev kavez. Satiričan pristup ključnim problemima naše stvarnosti iz tog suvremenog pikarskog romana provlači se kroz sva Vidićeva djela, pa i novi roman Sat koji otkucava samo tik, koji se bavi osjećajima. Globalno rasulo zrcali se kao makrokozmos u našem privatnom mikrokozmosu, u kojem razum gubi bitku pred pomahnitalim osjećajima. Naš gost je Ivan Vidić.
Tišina u osinjaku nova je zbirka priča Luke Ostojića u kojoj se isprepliću realnost i fantastika, humor i jeza. Razgovarali smo s piscem i kritičarom Lukom Ostojićem.
Koncert tog prigodnog kvinteta, realiziran na Sterpinovu inicijativu u sklopu programa Jazz Waves, bio je važan već i kao poticaj našim glazbenicima, koji zaslužuju dobiti na vidljivosti kroz ovakve suradnje. Zenón je naime u ovom trenutku u posebnom fokusu svijeta jazza: u Pulu je došao nedugo nakon što je dobio Grammyja za najbolji latin jazz-album, dok je prethodno u karijeri bio stipendist zaklada MacArthur i Guggenheim, uz brojna druga priznanja. Riječ je prije svega o virtuoznom instrumentalistu i poticajnom kompozitoru, koji je našim izvrsnim glazbenicima ponudio nesvakidašnju priliku za izbacivanje iz zone komfora. Nimalo neočekivano, Sterpin, Ružić, Quarantotto i Črnčec pokazali su da na ovim prostorima ne nedostaje glazbenika koji imaju što reći svojim kolegama svjetskog glasa. Treba im samo dati priliku da s njima podijele pozornicu, kao što im je to ponuđeno u Puli - za sve ostalo će se pobrinuti njihov nesporan talent, trud i spremnost na glazbenu razmjenu.
Filmska ekipa nekoliko je puta tijekom godine dolazila u spektakularni nacionalni park Denali. Pratili su ljude koji su posvetili život zaštiti prirode, dolaze u Denali istraživati ili samo uživati: rendžere, znanstvenike, pustolove.
Denali ljepotom oduzima dah. Istoimena planina, najviša u Sjevernoj Americi, uzdiže se iz Aljaškoga gorja i visoka je gotovo 6200 metara. Predsjednik Barack Obama vratio joj je izvorno ime. Mount McKinley sada se opet zove Denali, što na jeziku Indijanaca Athabasquea znači visoka.
Prije više od sto godina na američkom zapadu rodila se ideja o nacionalnim parkovima. Tada je na Zemlji živjela milijarda ljudi, a parkovi su ih pozivali da dođu uživati u prirodnim ljepotama. Danas, kad na svijetu živi više od 7 milijardi ljudi, uloga parkova se mijenja. Govorimo o budućnosti velikih parkova, predstavljamo ljude posvećene zaštiti prirode i prikazujemo s kakvim se izazovima suočavaju.
Naziv za projekt došao je od istoimenog albuma Cannonballa Adderleyja na kojemu pokojni veliki bubnjar Jimmy Cobb svira maestralno, a Žan Tetičkovič mu odaje počast vlastitim aranžmanima i orkestracijom triju skladbi s albuma - Wabash, The Spring is Here i Cobbweb. Ostalih pet skladbi s programa Tetičkovičevo su autorsko djelo, a sve su ovom prigodom premijerno izvedene: Howdy Rowdy, Roglič Tokyo, The New York I Used to Know, After Hours, Good Vibes -The Charleston Closing.
Ovo je istraživačko putovanje s poznatim NASA-inim znanstvenikom Jayem Famigliettijem na tragu najveće ugroze za SAD, izazvane klimatskim promjenama: megasuše. Pratimo jednog od najuglednijih svjetskih hidrologa na putu kroz zapadne države SAD-a. Famiglietti posljednjih dvadeset godina analizira satelitske podatke za NASA-inu misiju GRACE, iz kojih proizlazi da je to područje gubilo vodu alarmantnom brzinom. On nam pokazuje što to znači za zajednice, okoliš i gospodarstvo. Voda u vodenim masama koje opskrbljuju velike gradove u zapadnim državama dosegnula je rekordno nisku razinu, a neka mjesta i gradovi već se oslanjaju na zalihe vode iz spremnika. Ljudi u tom kraju jedva preživljavaju dok drugdje privatna poljoprivredna poduzeća i industrijske lokacije usred pustinje i dalje neštedimice crpe vodne resurse. Izbijaju sukobi biblijskih razmjera, s razornim posljedicama za floru i faunu - i budućnošću koja se oblikovati u odnosu na borbu za taj najdragocjeniji resurs ne naučimo li koristiti se njime na održiv način.
Melodrama. Velika pjevačka diva i glumica Becky del Páramo (M. Paredes) vraća se nakon dugih godina karijere u Meksiku u Madrid. Dočekuje je kći Rebecca (V. Abril) koja radi kao voditeljica dnevnika na televiziji. Majka ponovno ulazi u kćerin svijet. Rebecca je u braku s Manuelom (F. Atikin), jednim od brojnih majčinih ljubavnika. Manuel je ubijen, a Rebecca javno priznaje ubojstvo u televizijsku kameru. Istragu vodi istražitelj Domínguez (M. Bosé) koji noću radi u nekom baru kao pjevač transvestit i kao ljubitelj Beckynih pjesama na repertoaru ima samo njezine skladbe...
Ne možemo reći da je ovo jedan od boljih Almodóvarovih filmova, ali svakako je riječ o filmu koji govori o krhkom odnosu i udaljenosti majke i kćeri zbog majčine potpune posvećenosti karijeri. No, stjecajem okolnosti njihov odnos doseže ganutljivu toplinu i bliskost. Kao i svi Almodóvarovi filmovi, i ovaj obiluje bojama, glazbom, neobičnim likovima. Posebno se ističu predivne pjesme u izvođenju Luz Casal, koje u ovom filmu pripadaju repertoaru dive Becky del Páramo. 1992. film je dobio nagradu Francuske filmske akademije za najbolji film. Iste te godine dobio je i Zlatni globus za najbolji strani film.
U drugom dijelu emisije nastupa world etno bend KOM3DIJA iz Čakovca. Započeli su karijeru kao pjevači pod prozorom, nastavili su pjevajući prolaznicima na ulicama da bi na kraju snimili album Indijancu je bilo smešno. Glazba KOM3DIJE kreće se u rasponu od rockabillyja, bluesa, preko rocka, popa i etna, do brzih ska i swing ritmova kroz koje se provlače razigrane jazz dionice. Kombinirajući elemente tradicionalne hrvatske, makedonske, pa i klezmer-glazbe sa suvremenim glazbenim žanrovima, ovaj kvartet želi pomicati glazbene granice. Razlog je vjerojatno u činjenici da su članovi benda individualci s različitim glazbenim ukusima pa svatko pridonosi zvuku benda pod utjecajima svojih uzora.
KOM3DIJA su: Igor Baksa (vokal, gitara), Neven Kolarić (bass, cimbal) Miloš Rok (klarinet, klavijature) i Marinko Marcijuš (bubanj).
U Garaži poslušajte: Ljubav se ne trži, Vrnula buš se, Protuletje se otpira i Međimurski lepi dečki.
Naziv za projekt došao je od istoimenog albuma Cannonballa Adderleyja na kojemu pokojni veliki bubnjar Jimmy Cobb svira maestralno, a Žan Tetičkovič mu odaje počast vlastitim aranžmanima i orkestracijom triju skladbi s albuma - Wabash, The Spring is Here i Cobbweb. Ostalih pet skladbi s programa Tetičkovičevo su autorsko djelo, a sve su ovom prigodom premijerno izvedene: Howdy Rowdy, Roglič Tokyo, The New York I Used to Know, After Hours, Good Vibes -The Charleston Closing.
Romantična drama. U suvremenoj Grčkoj, obilježenoj društveno-gospodarskim previranjima, odvijaju se tri različite priče. Svaka od priča predstavlja drugu generaciju Grka zaljubljenih u stranca...
Godine 2016. film je osvojio 2 nagrade Grčke filmske akademije - za najbolji film (C. Papakaliatisi) i najbolju mušku sporednu ulogu (M. Hatzisavvas), a nominiran je i u kategorijama najbolje glumice i dizajna produkcije.
Koncert tog prigodnog kvinteta, realiziran na Sterpinovu inicijativu u sklopu programa Jazz Waves, bio je važan već i kao poticaj našim glazbenicima, koji zaslužuju dobiti na vidljivosti kroz ovakve suradnje. Zenón je naime u ovom trenutku u posebnom fokusu svijeta jazza: u Pulu je došao nedugo nakon što je dobio Grammyja za najbolji latin jazz-album, dok je prethodno u karijeri bio stipendist zaklada MacArthur i Guggenheim, uz brojna druga priznanja. Riječ je prije svega o virtuoznom instrumentalistu i poticajnom kompozitoru, koji je našim izvrsnim glazbenicima ponudio nesvakidašnju priliku za izbacivanje iz zone komfora. Nimalo neočekivano, Sterpin, Ružić, Quarantotto i Črnčec pokazali su da na ovim prostorima ne nedostaje glazbenika koji imaju što reći svojim kolegama svjetskog glasa. Treba im samo dati priliku da s njima podijele pozornicu, kao što im je to ponuđeno u Puli - za sve ostalo će se pobrinuti njihov nesporan talent, trud i spremnost na glazbenu razmjenu.
Specifična interakcija društvenog angažmana i umjetnosti te prostor koji osim funkcije donosi i novu kvalitetu života njegovim korisnicima tema su emisije Izvan formata.
Gosti su: Ida Križaj Leko, arhitektica, i Zoran Grozdanov, teolog, volonter udruge CeKaDe.
Urednica: Hanja Rakovac Mašić.
Prije nešto više od 3 godine u ovoj smo emisiji s Ivanom Vidićem razgovarali o romanu Faradayev kavez. Satiričan pristup ključnim problemima naše stvarnosti iz tog suvremenog pikarskog romana provlači se kroz sva Vidićeva djela, pa i novi roman Sat koji otkucava samo tik, koji se bavi osjećajima. Globalno rasulo zrcali se kao makrokozmos u našem privatnom mikrokozmosu, u kojem razum gubi bitku pred pomahnitalim osjećajima. Naš gost je Ivan Vidić.
Tišina u osinjaku nova je zbirka priča Luke Ostojića u kojoj se isprepliću realnost i fantastika, humor i jeza. Razgovarali smo s piscem i kritičarom Lukom Ostojićem.