Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

KlasikTV
07:29
S: Petar Krelja; R: Petar Krelja... Dokumentarni film o Domovinskom ratu i poljskim putevima kojima su vojnici prolaziliRedatelj: Petar Krelja.
08:00
S: Petar Krelja; R: Petar Krelja... Omnibus od triju epizoda. Željka: šestogodišnju domsku štićenicu usvaja dobrostojeći bračni par bez djece. Umjesto da učvrsti par u krizi, Željka ubrza njegov rasap i biva vraćena u dom. Višnja: djevojka iz doma ljetne praznike mora provesti u zagrebačkoj prihvatnoj stanici. Prijateljstvo koje tamo sklapa s osjećajnim dječakom bit će grubo razvrgnuto. Branka: navršivši osamnaest godina, Branka mora napustiti dom. Stariji muškarac nudi joj smještaj i zaposlenje, ali traži protuuslugu. Omnibus čije epizode povezuju ambijent i gl. likovi – ustanove za nezbrinute i njihove štićenice, sve tri maloljetne ili tek na »pragu zrelosti« izložene pogreškama i devijantnom ponašanju sredine. Redatelj: Petar KreljaGlumci: Boris Buzančić, Sanda Langerholz, Slavko Štimac, Marina Nemet.
09:41
R: Nenad Puhovski... U ovom filmu, Puhovski se bavi umjetnošću poznatog hrvatskog umjetnika Miroslava Šuteja (1936.-2005.), odnosno njegovim mobilima. Kombinirajući stil dokumentarističkog eseja i stop-frame animaciju te inspiriran pripovijetkom Pale sam na svijetu, Puhovski prikazuje fantastičan, ali i zastrašujući svijet Šutejevih mobila. U tom svijetu u kome nema ljudi, mobili se samostalno kreću i imaju neki svoj život, paralelan sa životom ljudi, koji ga, zbog različitih dimenziju u kojima žive u odnosu na mobile, jednostavno ne zamjećuju.Redatelj: Nenad Puhovski.
10:01
R: Zdravko Mustać... Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana, još je u drevna vremena govorio Hipokrat. O najnovijim spoznajama suvremene znanosti, koje u središtu pozornosti imaju upravo hranu i zdrave prehrambene navike, govori najnovija popularnoznanstvena serija Hrvatske televizije Hrana kao lijek. Doista, što je zdrave hrane oko nas manje, to je ona sve traženija. Koja je to hrana koja u organizmu djeluje poput lijeka? Zašto ju naš organizam treba, te kakvu vrijednost takva hrana ima za naše zdravlje? O tome će u seriji govoriti vrsni domaći i strani znanstvenici koji se bave kliničkom prehranom, nutricionisti, biolozi, povjesničari te brojni drugi stručnjaci i znalci koji proučavaju važnost zdrave prehrane za zdravlje čovjeka. Serija Hrana kao lijek snimana je u produkciji HRT-a tijekom posljednje tri godine, u različitim godišnjim dobima i razdobljima, ovisno o sadnji, rastu i dozrijevanju pojedinih plodova. Posebna vrijednost produkcije ove domaće znanstvene serije leži i u činjenici da promatra fenomen hrane kroz povijest do današnjih dana, dok multidisciplinarnim pristupom različite znanosti i znanstvenici ukazuju na važnost pojedine hrane za ljudski organizam, koja se unošenjem ponaša poput lijeka. Hrvatska radiotelevizija i ekipa serije, prema ideji i scenariju urednice serije dr. sc. Jasne Burić, u režiji Zdravka Mustaća, gledateljima su pripremili atraktivan sadržaj, koji će ih, na znanstveno utemeljen način educirati o zdravoj hrani koju nam svakodnevno nudi priroda u kojoj živimo. Seriju karakterizira uzbudljiva i poticajna TV priča, brojni kompetentni sugovornici, te ono najvažnije: uvjerljiva i obrazovna poruka za sve uzraste, koja će sasvim sigurno utjecati na životne navike i stavove mnogih o zdravoj i korisnoj prehrani za čovjeka.S obzirom da je, više nego ikad, zdrava prehrana, zdrav način života, biološki uzgojena hrana bez aditiva ili bilo kakvih umjetnih aroma i kemijskih dodatnih supstanci jedna od najvažnijih preokupacija suvremenog čovjeka, budite uz Hrvatsku radioteleviziju i Hranu kao lijek svakog ponedjeljka u 20.30 satiSerija ima deset epizoda: MASLINA, MED, ČEŠNJAK, GROŽĐE, GLJIVE, RIBE, MRKVA, JABUKA, BOBIČASTO VOĆE, ZDRAVA PREHRANA i KRETANJE.---1. emisija: Drevno, mitsko drvo masline gotovo je vječno. Za njega je čovjek vezan od biblijskih dana. Maslina nosi snažnu poruku tijekom čitava postojanja ljudske civilizacije. I danas je nezamjenjiva, ona daje čovjeku vrijedno ulje koje mu osigurava unos zdravih tvari koje čuvaju zdravlje. O tome što znanost znade o maslini i maslinovome ulju, te o svim maslinovim proizvodima koje čovjek treba, kako bi živio zdravo i dugo, govore vrhunski znanstvenici s područja različitih znanosti. Uopće, maslina je odigrala važnu ulogu u ukupnoj ljudskoj povijesti. Snažno je utisnuta u različite religije, u mitologije, ljudsku kulturu prehrane, liječenje, poimanje ljepote tijela... Danas je maslinovo ulje nezaobilazna zdrava prehrambena namirnica koja svjedoči o blagodati mediteranske prehrane za ljudsko zdravlje. Taj snažni mediteranski antioksidans koji ima nezamjenjive nezasićene masne kiseline daje organizmu zaštitu od mnogih bolesti. Posljednjih pola stoljeća u tehnologiji hrane uvedeno je oko četiri tisuće različitih kemikalija i zato je naša prehrana potpuno drukčija od prehrane naših baka i djedova. Stoga, hladno prešano ulje masline, koje tim postupkom postaje čisti maslinov sok, bez dodataka, savršeno je u prehrani čovjeka.
10:32
R: Zdravko Mustać... Izumiru li doista pčele? Ako je to točno, u roku od dvije i pol godine nestao bi sav poznati prirodni biološki svijet kakvoga poznajemo, jer bi glavni oprašivač, bitan živući organizam u biološkom lancu na Zemlji, prestao obavljati svoju temeljnu zadaću: pomoći drugom živom biološkome svijetu da se razmnožava i rasprostire diljem svijeta. Zašto je med od pamtivijeka najbolji čovjekov prijatelj koji mu daje snagu i zdravlje, kakva je povijesna uloga meda u zdravoj prehrani, kakve nutricionističke vrijednosti ima, zašto su propolis, matična mliječ i peludni prah dobri za naše zdravlje? Otkud misao da je med poput lijeka, zašto ga oduvijek čovjek stavlja na rane, kakve su najnovije znanstvene spoznaje o medu, saznajte u znanstvenoj seriji Hrana kao lijek.
11:02
To pravo čudo prirode koje mnogi nazivaju prirodnim antibiotikom čovjeku daje snagu, potenciju i zdravlje. Češnjak se veže za mnoge legende i pučka vjerovanja. Njegovu vrijednost i važnost za zdravlje znanstvenici sa zanimanjem promatraju i bilježe. Mnogi mu pripisuju snažna djelovanja koja su poput lijeka, jer se pouzdano zna da češnjak djeluje na brojne parazite, viruse i bakterije u ljudskom organizmu. A posljednja istraživanja usmjerena su na češnjakovo antitumorsko djelovanje. O tim važnim spoznajama govori serija Hrana kao lijek.
11:31
Izvan sezone
11:46
R: Đuro Gavran... Matija i Bojan odrastali su zajedno. Njihovo je prijateljstvo naglo prekinuto kada je Bojan s obitelji, preko noći, napustio stan u kojem su do tada živjeli i otišao bez pozdrava. Bio je početak devedesetih, a oni su spadali među 'nepodobne'. Bili su pogrešne nacionalnosti. Premlad da bi shvatio ratnu situaciju ili zašto je izgubio prijatelja, Matija ga je 15 godina kasnije odlučio potražiti.Redatelj: Đuro Gavran.
12:01
S: Milcho Manchevski; R: Milcho Manchevski... Sin utjecajnog liječnika bori se da ostvari ono što drugi očekuju od njega.Redatelj: Milcho ManchevskiGlume: Borce Nacev, Vesna Stanojevska, Sabina Ajrula.
14:09
R: Damir Pirić, Rusmir Krdžalić... Dokumentarni film ROCK”N”WAR je priča o fenomenu muzičke scene koja je nastala u najteže vrijeme, tokom rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992 – 1995. godina. To je jedna univerzalna priča o mladim ljudima i njihovoj snazi, volji i želji da muzikom prkose nasilju i opštem ludilu koje donosi rat. Dok se grad Tuzla svakodnevno granatirao a policijski sat bio na snazi već od 17h, tuzlanski muzičari se organizuju pa podrumi i skloništa postaju jezgro novonastale muzičke scene. Ta scena brzo raste, pojavljuje se mnogo novih bendova i vrlo brzo muzički život se seli iz podruma i skloništa na nove i veće lokacije. Staro i devastirano kino “Mladost” postaje klub “Magic”, plato ispred gimanzije postaje “Atrium klub” a kultni “Stelekt” i “Dom mladih” svake sedmice organizuju rock svirke i maratone koje su posjećivale stotine mladih uprkos opasnosti od granata. U svojoj konačnici ovaj film govori o saradnji među ljudima, bendovima, uzajamnom pomaganju muzičara bez obzira na nacionalnu, političku, vjersku pripadnost; vrijednostima koje su danas možda pomalo i zaboravljene. Redatelj:Damir Pirić, Rusmir KrdžalićGlavni glumci:Alis Aljic, Damir Avdic, Sabahudin Azapagic.
15:10
S: Azra Delmanović, Azra Husarić i Damir Pirić; R: Damir Pirić... Dokumentarni film «Najgori na svijetu» prati priču dvije studentice žurnalistike na njihovom istraživačku putu koji kreće tragom informacije da je novinarska profesija četiri godine za redom proglašena za najgoru profesiju na svijetu a praćen je činjenicom da građani generalno imaju vrlo loše mišljenje o novinarima i novinarskom pozivu. Kao neko ko se nalazi na važnoj životnoj prekretnici, a studiranje na jednoj visokoškolskoj ustanovi to upravo i jeste, i kao neko ko ima veliku ljubav i ambiciju prema odabranoj profesiji, ove dvije studentice se jednostavno ne žele pomiriti sa takvim imidžom novinarstva tj. njihove buduće profesije te se odlučuju da samostalno krenu u potragu za odgovorima na pitanja koja okružuju ovu tematiku. Redatelj:Damir Pirić.
16:12
S: Goran Kulenović; R: Goran Kulenović... Struja je nepokolebljivi rock muzičar iz demo benda Kada je prljavi Harry upoznao prljavu Sally. On bi dao sve da skupi dovoljno novaca za snimanje albuma, dok god ne mora kršiti svoja rock and roll uvjerenja. Međutim, sviranje pop pjesama na vjenčanjima čini se kao jedini način, stoga ostatak benda - Strujin najbolji prijatelj i klavijaturist Mario (Ivan Đuričić), Deni, zgodni pjevač i basist (Ivan Glowatzky) i Zlajfa, indiferentni bubnjar (Hrvoje Kečkeš) - pokušavaju nagovoriti Struju na kompromis. Nakon što sazna da mu je djevojka trudna s njegovim djetetom, shvaća da u životu postoje veći problemi od sviranja na vjenčanjima.Redatelj: Goran KulenovićGlume: Ivan Herceg, Ivan Đuričić, Ivan Glowatzky, Hrvoje Kečkeš.
18:02
R: Tajana Vlaisavljević i Jelena Tešije... Marcela je mlada Čileanka koja se zbog ljubavi doselila u Hrvatsku, a život joj kao strankinji nije nimalo lagodan.Redateljice: Tajana Vlaisavljević i Jelena Tešije.
18:14
Mijenja li novac fudbal kao igru? Ko je igrao za gramofonske ploče? Šta se ne može kupiti novcem u fudbalu? Menadžeri i pitanje je li igrač rob? Svjetske karijere nogometnih zvijezda sa Balkana. O tome govore: Ivica Osim, Dušan Savić, Miralem Pjanić, Dragoslav Šekularac, Brane Oblak, Zoran Mamić, Edin Džeko, Robert Prosinečki, Dejan Savićević i mnogi drugi.
19:01
S: Lada Kaštelan, Zrinko Ogresta; R: Zrinko Ogresta... Ivan Livaja, koji živi u sretnom braku sa suprugom i djetetom, slučajno pronalazi očev dnevnik i tako doznaje sudbinu svog oca i djeda o kojima mu majka ništa nije željela reći da bi ga zaštitila. Ivo shvati da je na njegova djeda Tomu nepravedno bačena stigma ustaštva, zbog čega je trpio njegov otac Lovro, koji je zato otišao u inozemstvo, no prilikom povratka kući ubijen je u nejasnim okolnostima. Shrvan tolikom nepravdom nanesenom njegovoj obitelji, Ivan se posve posvećuje tome da istinu, u obliku knjige, objavi javnosti. Zbog toga zanemaruje suprugu i dijete.Redatelj: Zrinko OgrestaGlumci: Filip Šovagović, Alma Prica, Slavko Juraga, Nada Subotić, Semka Sokolović, Đuro Utješanović, Kruno Šarić, Ivo Gregurević, Ana Karić, Lena Politeo, Božidar Orešković.
20:43
S: Živojin Pavlović; R: Živojin Pavlović... Oslobođenje. Ljudi, izašli iz rata, bore se za obnovu zemlje. Mladić, dalmatinac, kome su Talijani ubili oca, školuje se u Srbiji kod rođaka. Svesrdno radi kao aktivista misleći da koristi višim ciljevima. Da bi se potpuno stavio u službu Revolucije, uključuje se u redove Ozne, ali kasnije, razočaran zbog karijerizma pojedinaca, napušta posao.Redatelj: Živojin PavlovićGlumci: Pavle Vuisić, Milena Dravić, Dušan Tadić, Alenka Rančić, Ivica Vidović.
21:59
S: Zvonimir Tivon; R: Dario Juričan... Gazda je dokumentarac o tranziciji, privatizaciji i korporacijama u Hrvatskoj, a dotiče se i povijesti najveće hrvatske korporacije – Agrokora. Ljudevit Juričan, autorov otac, 40 je godina radio u Konzumu. Bio je vršnjak sa svojim dugogodišnjim poslodavcem Ivicom Todorićem. Srednju školu obojica su završili u Zagrebu, a prvo dijete su dobili 1976. – Ivica Todorić kćer Ivu, a Ljudevit Juričan sina Daria. Dario je želio napraviti intervju s očevim poslodavcem, ali on to nije htio, pa je Dario odlučio sam saznati odgovore na pitanja koja su ga zanimala. Tri godine trajalo je istraživanje i snimanje filma koji je koncipiran oko nekoliko tema vezanih uz nastanak Agrokora i njegov današnji utjecaj. Redatelj: Dario Juričan.
23:23
Mijenja li novac fudbal kao igru? Ko je igrao za gramofonske ploče? Šta se ne može kupiti novcem u fudbalu? Menadžeri i pitanje je li igrač rob? Svjetske karijere nogometnih zvijezda sa Balkana. O tome govore: Ivica Osim, Dušan Savić, Miralem Pjanić, Dragoslav Šekularac, Brane Oblak, Zoran Mamić, Edin Džeko, Robert Prosinečki, Dejan Savićević i mnogi drugi.
00:08
S: Lada Kaštelan, Zrinko Ogresta; R: Zrinko Ogresta... Ivan Livaja, koji živi u sretnom braku sa suprugom i djetetom, slučajno pronalazi očev dnevnik i tako doznaje sudbinu svog oca i djeda o kojima mu majka ništa nije željela reći da bi ga zaštitila. Ivo shvati da je na njegova djeda Tomu nepravedno bačena stigma ustaštva, zbog čega je trpio njegov otac Lovro, koji je zato otišao u inozemstvo, no prilikom povratka kući ubijen je u nejasnim okolnostima. Shrvan tolikom nepravdom nanesenom njegovoj obitelji, Ivan se posve posvećuje tome da istinu, u obliku knjige, objavi javnosti. Zbog toga zanemaruje suprugu i dijete.Redatelj: Zrinko OgrestaGlumci: Filip Šovagović, Alma Prica, Slavko Juraga, Nada Subotić, Semka Sokolović, Đuro Utješanović, Kruno Šarić, Ivo Gregurević, Ana Karić, Lena Politeo, Božidar Orešković.
01:45
S: Goran Dević; R: Goran Dević... Film prati pripreme, put i dolazak dvaju autobusa na krajnje odredište. Prvi autobus (od Rijeke do Kumrovca) pun je putnika s 'pobjedničke strane' koji idu posjetiti Titovu rodnu kuću i tako obilježiti njegov rođendan. Drugi autobus (od Zadra do Bleiburga) vozi starije ljude koji su se borili na poraženoj strani, kao i mlađe pripadnike njihove ideologije, do mjesta na kojem su počele njihove patnje.Redatelj: Goran Dević.
02:37
R: Damir Terešak... Obiteljska loza Petrovićevih s otoka Cresa, nakon sedam generacija, gasi se s Cvetkom. Zbog impotencije uzrokovane šećernom bolešću, u 45 godini nije uspio zasnovati obitelj niti imati djece. Impotencija je stanje o kojem čitamo u medicinskoj literaturi ili tjednim magazinima za žene, ali rijetko će je netko priznati jer je u javnosti često percipirana kao «muškarčeva sramota». Cvetko otvoreno iznosi svoje frustracije i intimu. Pasionirani je skupljač porno-filmova, jer je, unatoč tegobama, njegov interes za seksom opsesivan.Redatelj: Damir Terešak.
03:00
I: Priča o fotografu Erwinu Blumenfeldu, koji je preživio dva svjetska rata da postane jedan od svjetski najcjenjenijih modnih fotografa i ključni utjecaj na razvoj fotografije kao oblika umjetnosti.Redatelj:Nick WatsonGlumci:Helaine Blumenfeld, Yorick Blumenfeld, Amy Fine Collins02; R: Nick Watson... Priča o fotografu Erwinu Blumenfeldu, koji je preživio dva svjetska rata da postane jedan od svjetski najcjenjenijih modnih fotografa i ključni utjecaj na razvoj fotografije kao oblika umjetnosti.Redatelj:Nick WatsonGlumci:Helaine Blumenfeld, Yorick Blumenfeld, Amy Fine Collins.
04:00
R: Sandra Moore, Alexa Rosentreter... Istina je da smo svi lažljivci. Znanstvenici kažu da smo već četrdeset godina naučili lagati. Mi lažimo kako bismo zaštitili sebe i druge. Mi lažimo kako bismo zaštitili ostale osjećaje i dobili ono što želimo i trebamo. Većina nas laže u jednom od svakih četiri razgovora koji traju više od deset minuta!Od zajedničke bijele laži do obećanja koja su donijeli vladajući, znanstvenici nam govore da je laganje sastavni dio našeg preživljavanja i da je sposobnost laganja temeljna za uspjeh našeg posla, romantike i svakodnevnog života. Uz najnoviju znanost, psihologiju i tehnologiju, ovaj iznenađujući dokumentarac izlaže i našu najveću slabost: naša sposobnost razvrstavanja laži od istine ostaje u mračnoj dobi.Redatelj:Sandra Moore, Alexa Rosentreter.
04:54
S: Dušan Vukotić, Ivo Vrbanić; R: Ivo Vrbanić... Dječaka i djevojčicu iz slikovnice rastavi naglo ruka, koja otrgne list iz knjige i napravi papirnati avion u kojem ostane ukliješten dječak. Tužna djevojčica traži svog prijatelja, ali mala i slaba ne bi ništa postigla, da joj ne pomognu svi dječji crteži u gradu. Sa kuća, plotova i stupova oni solidarno krenu u akciju, nađu avion i izbave dječaka. I kad dječak i djevojčica papirnatim avionom polete kući, svi crteži pozdravljaju ih i mašu svojim novim malim prijateljima.Redatelj: Ivo Vrbanić.
05:03
S: Miomir Stamenković; R: Miomir Stamenković... PETAR KRALJ je kroz svoje filmske, televizijske i kazališne uloge, poput svih velikih glumaca, uspio da u sebi artikulira ne samo svoje emocije, nego i emocije svoga vremena. Dobitnik je velikog broja nagrada, između ostalog i „Dobričinog prstena“, nagrade za životno djelo u kazališnoj umjetnosti i nagrade za životno djelo u filmskoj umjetnosti, „Pavle Vuisić“.Redatelj: Miomir Stamenković.
06:00
R: Damir Pirić, Rusmir Krdžalić... Dokumentarni film ROCK”N”WAR je priča o fenomenu muzičke scene koja je nastala u najteže vrijeme, tokom rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992 – 1995. godina. To je jedna univerzalna priča o mladim ljudima i njihovoj snazi, volji i želji da muzikom prkose nasilju i opštem ludilu koje donosi rat. Dok se grad Tuzla svakodnevno granatirao a policijski sat bio na snazi već od 17h, tuzlanski muzičari se organizuju pa podrumi i skloništa postaju jezgro novonastale muzičke scene. Ta scena brzo raste, pojavljuje se mnogo novih bendova i vrlo brzo muzički život se seli iz podruma i skloništa na nove i veće lokacije. Staro i devastirano kino “Mladost” postaje klub “Magic”, plato ispred gimanzije postaje “Atrium klub” a kultni “Stelekt” i “Dom mladih” svake sedmice organizuju rock svirke i maratone koje su posjećivale stotine mladih uprkos opasnosti od granata. U svojoj konačnici ovaj film govori o saradnji među ljudima, bendovima, uzajamnom pomaganju muzičara bez obzira na nacionalnu, političku, vjersku pripadnost; vrijednostima koje su danas možda pomalo i zaboravljene. Redatelj:Damir Pirić, Rusmir KrdžalićGlavni glumci:Alis Aljic, Damir Avdic, Sabahudin Azapagic.
07:02
S: Azra Delmanović, Azra Husarić i Damir Pirić; R: Damir Pirić... Dokumentarni film «Najgori na svijetu» prati priču dvije studentice žurnalistike na njihovom istraživačku putu koji kreće tragom informacije da je novinarska profesija četiri godine za redom proglašena za najgoru profesiju na svijetu a praćen je činjenicom da građani generalno imaju vrlo loše mišljenje o novinarima i novinarskom pozivu. Kao neko ko se nalazi na važnoj životnoj prekretnici, a studiranje na jednoj visokoškolskoj ustanovi to upravo i jeste, i kao neko ko ima veliku ljubav i ambiciju prema odabranoj profesiji, ove dvije studentice se jednostavno ne žele pomiriti sa takvim imidžom novinarstva tj. njihove buduće profesije te se odlučuju da samostalno krenu u potragu za odgovorima na pitanja koja okružuju ovu tematiku. Redatelj:Damir Pirić.
08:04
I: Tri partizana dolaze u grad koji drže fašisti s planom da prave diverzije.Redatelj: Ljubiša Georgijevski, Miomir Miki StamenkovićDragomir Felba, Jovan Miličević, Vesna Krajina, Marko Todorović, Bekim Fehmiu, Viktor Starčić07; R: Ljubiša Georgijevski, Miomir Miki Stamenković... Tri partizana dolaze u grad koji drže fašisti s planom da prave diverzije.Redatelj: Ljubiša Georgijevski, Miomir Miki StamenkovićGlumci: Dragomir Felba, Jovan Miličević, Vesna Krajina, Marko Todorović, Bekim Fehmiu, Viktor Starčić.
09:23
R: Petar Krelja... Veća skupina prognanika iz Slavonije i Posavine mjesecima je boravila u vlaku, na sporednom kolosijeku male željezničke postaje Klanjec, u Hrvatskom zagorju. Svjedočeći o sudbinama ljudi raspoređenih po odjeljcima film pokušava predočiti svu dubinu njihove nesreće i boli, ali i njihovu potrebu da ne izgube dostojanstvo, da sačuvaju nadu. Redatelj: Petar Krelja.
10:01
R: Zdravko Mustać... Malo tko ne uživa u slasnom okusu grožđa, ono je čovjekova hrana od drevnih vremena, a ujedno mu daje vino koje je čovjekov pratitelj kroz čitavu povijest. Od davnine je čovjek volio grožđe. Jeo ga je kao voće, a pružalo mu je i osobitu utjehu i zadovoljstvo kao čudesni napitak spravljen od prešana grožđa: vino! Arheološka znanost, tragajući za prvim uzgojem vinove loze, otkrila je tragove vinskih preša i posuda za proizvodnju najrazličitijih oblika i boja. Kakvo djelovanje ima grožđe na opće zdravlje čovjeka, kakva mu je nutricionistička vrijednost te što za naš organizam predstavlja vino, koje se preporučuje u malim količinama, saznajte u seriji Hrana kao lijek.Stručni suradnik: prof. dr. sc. Željko KrznarićAsistentica redatelja: Elza KraljevićIdeja serijala: Jasna Burić.
10:30
R: Zdravsko Mustać... Jabuka je čudesno voće. S pravom je dobila laskavi epitet kraljice voća, a kroz povijest ju prati atribut zabranjenog rajskog voća...Oduvijek je simbolizirala neke bitne trenutke u životu i zajedništvu. Ne čudi njezina prisutnost u socijalnim odnosima, mladić je svoju izabranicu srca prosio upravo darujući joj predivnu jabuku. Jabuka je trebala biti simbol njegove ljubavi i vjere u tu ljubav. Djeci su prvi crteži inspirirani upravo raskošnim stablom jabuke, na primjer. Uopće, jabuka je kroz čitavu povijest neiscrpan motiv različitim umjetnicima. Moderna znanost pouzdano je utvrdila kako jabuka, zbog flavonida, ima fenola i vitamina C, koji imaju vrlo jaka antioksidacijska svojstva. Prava je banka opskrbe energijom, sadrži glukozu, fruktozu, saharozu, neophodne za dobar osjećaj u organizmu netom nakon što ju pojedete.
11:01
R: Zdravko Mustać... Svijet malih, sićušnih, nepcima ukusnih plodova, oduvijek je bio privlačan ljubiteljima tog voća. Mali, privlačni, mirisni, šumski plodovi živih boja krili su u sebi vrijedne sastojke za čovjeka. Njihova hranjivost je uvijek bila važna, a jarke boje bobica pomagale su čovjeku i u drevnom bojanju tkanina. I danas znamo da to voće ostavlja mrlje na odjeći koje je teško odstraniti i najjačim kemijskim sredstvima. Bobice su i pravi izazov nutricionizmu, a posljednje znanstvene spoznaje govore u prilog njihove osobite vrijednosti za ljudsko zdravlje, pa su s pravom dobile atribut supervoća! Međutim, bobičasto supervoće ima odličan sastav koji pomaže našem organizmu nadomjestiti važne tvari. Proljeće je prava prilika za konzumiranje raznolikih bobica koje dozrijevaju i spremne su da u njima uživamo. No, kao i kod svake hrane, važno je znati koliko nam je te hrane potrebno, da bi bila baš poput lijeka.
11:31
R: Maja Zrnić... Priča o oživljavanju prekrasnog srednjovjekovnog istarskog gradića Grožnjana koji je napušten za vrijeme Drugog svjetskog rata. Grožnjan, smješten kao i mnogi istarski gradovi na vrhu brda, prirodno je ishodište tišine i inspiracije, pa stoga ne čudi što su mnogi umjetnici odabrali živjeti ondje. U njemu je, krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih, održavana i Imaginarna akademija.Redatelj: Maja Zrnić.
12:01
S: Zvonimir Tivon; R: Dario Juričan... Gazda je dokumentarac o tranziciji, privatizaciji i korporacijama u Hrvatskoj, a dotiče se i povijesti najveće hrvatske korporacije – Agrokora. Ljudevit Juričan, autorov otac, 40 je godina radio u Konzumu. Bio je vršnjak sa svojim dugogodišnjim poslodavcem Ivicom Todorićem. Srednju školu obojica su završili u Zagrebu, a prvo dijete su dobili 1976. – Ivica Todorić kćer Ivu, a Ljudevit Juričan sina Daria. Dario je želio napraviti intervju s očevim poslodavcem, ali on to nije htio, pa je Dario odlučio sam saznati odgovore na pitanja koja su ga zanimala. Tri godine trajalo je istraživanje i snimanje filma koji je koncipiran oko nekoliko tema vezanih uz nastanak Agrokora i njegov današnji utjecaj. Redatelj: Dario Juričan.
13:21
S: Marko Šantić; R: Marko Šantić... Roko i Boris se spremaju opljačkati kuću u predgrađu. Dok se Boris čini potpuno spremnim za akciju koju pripremaju, Roko je uznemiren i nesiguran. Pozvone na vrata, praveći se da im se auto pokvario i da trebaju pomoć, a vrata im, na njihovo veliko iznenađenje, otvori svećenik. U kratkom vremenu koje slijedi, svećenik će otkriti da možda i nije tako dobro biti dobar, a prijateljstvo Roka i Borisa će se po prvi puta naći na kušnji.Redatelj: Marko ŠantićGlumci: Milan Pleština, Filip Križan, Jan KerekešGlumci: Milan Pleština, Filip Križan, Jan Kerekeš.
13:38
S: Igor Mirković; R: Igor Mirković... Jedan muškarac, dvije žene i veliki problem među njima. Umjesto da pričaju, da se bore, lupaju vratima ili razbijaju čaše, oni si međusobno šalju sms poruke. Kralj, energični poslovni čovjek, nenadano je upao u nevolju: i supruga i ljubavnica su u isti tren prozrele njegove pažljivo konstruirane laži. Zapravo, bio je to jedan od onih dana kada apsolutno sve krene krivo. Krupni otpad je priča u kojoj se ljudi ne sreću niti razgovaraju, a nagomilane probleme pokušavaju riješiti sms-porukama.Redatelj: Igor Mirković.
14:02
I: Susreti i doživljaji grupe radnika na jednoj maloj željezničkoj stanici, od jutra do večeri, u očekivanju vlaka pred odlazak na rad u Njemačku.Redatelj: Milutin KosovacMira Stupica, Pavle Vujisić, Milan Srdoč, Slobodan Dimitrijević, Snežana Nikšić, Stole Aranđelović, Husein Čokić, Rudi Alvađ, Miodrag Brezo, Sead Čakal, Luka Delić, Srboljub Ivanović13; S: Arsen Diklić, Bogdan Jovanović; R: Milutin Kosovac... Susreti i doživljaji grupe radnika na jednoj maloj željezničkoj stanici, od jutra do večeri, u očekivanju vlaka pred odlazak na rad u Njemačku.Redatelj: Milutin KosovacGlumci: Mira Stupica, Pavle Vujisić, Milan Srdoč, Slobodan Dimitrijević, Snežana Nikšić, Stole Aranđelović, Husein Čokić, Rudi Alvađ, Miodrag Brezo, Sead Čakal, Luka Delić, Srboljub Ivanović.
15:25
R: Damir Čučić... U selu Pećno na Žumberačkom gorju život se nije mijenjao desetljećima. Tako blizu a tako daleko od civilizacije, životari dvadesetak preostalih stanovnika slikovite brdske divljine.Redatelj: Damir Čučić.
16:02
S: Živojin Pavlović; R: Živojin Pavlović... Oslobođenje. Ljudi, izašli iz rata, bore se za obnovu zemlje. Mladić, dalmatinac, kome su Talijani ubili oca, školuje se u Srbiji kod rođaka. Svesrdno radi kao aktivista misleći da koristi višim ciljevima. Da bi se potpuno stavio u službu Revolucije, uključuje se u redove Ozne, ali kasnije, razočaran zbog karijerizma pojedinaca, napušta posao.Redatelj: Živojin PavlovićGlumci: Pavle Vuisić, Milena Dravić, Dušan Tadić, Alenka Rančić, Ivica Vidović.
17:16
R: Gildo Bavčević... Nova vrsta borbe i otpora represivnom djelovanju sistema bazira se na ideji solidarnosti među građanima izvan institucionalnih okvira te na lakšoj mogućnosti umrežavanja i razmjeni informacija i ideja s obzirom na vrijeme u kojem živimo. Mogućnost dokumentiranja i dijeljenja putem alternativnih medija postaje strategijom za mobiliziranje javnosti i apeliranje na širu svijest o društvenoj odgovornosti, samim time i snažno oruđe otpora.Redatelj: Gildo Bavčević.
17:47
R: Zoran Budak, Matko Brljević... Toni Kerum je hrvatski imigrant u SAD-u koji je otvorio restoran Tony's Food Service of Chatsworth, jedan od omiljenih restorana slavnih te je postao omiljeni kuhar Clintu Eastwoodu i Johnu Travolti. Redatelj: Zoran Budak, Matko Brljević.
18:18
Trebaju li žene igrati fudbal? Koliko su uspješni ženski klubovi u regiji? Je li ženski fudbal popularan? S kakvim se predrasudama susreću fudbalerke? Šta skandiraju ženskim sudijama? Postoje li škole fudbala za djevojčice? Može li žena biti predsjednica kluba? Kakva je perspektiva ženskog fudbala na Balkanu? O tome govore: Dragan Džajić, Edin Džeko, Dragiša Binić, Samira Hurem, Dušan Savić, Safet Sušić i mnogi drugi.Serijal Lopta kroz deset epizoda bavi se fenomenom nogometa i traži odgovore na pitanja: je li nogometna igra više od sporta; je li generator ili katalizator socijalnih, političkih, etičkih, etničkih i finansijskih kretanja u cijelom društvu; povezuje li ili razdvaja; u čemu se krije tajna snage koju ova igra nosi sa sobom; otkud je ta igra došla na ove prostore; zašto je ostala; ko su oni koji je igraju, a ko oni koji kreiraju.U serijalu se pojavljuje više od stotinu sagovornika, među kojima su i najveće nogometne zvijezde svih vremena s prostora Balkana.
19:01
S: Ivo Štivičić; R: Eduard Galić... Horvat se sukobljava s odbornicima Lukačem i Tomerlinom zbog Marijane. Iz ruskog zarobljeništva vraća se već oplakani Marijanin muž Lazo. Iz melodramatske situacije Horvat se pokušava izvući odlaskom. Marijana čini sve da Horvat ostane.Redatelj: Eduard GalićGlumci: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Božidar Alić, Dragan Despot, Semka Sokolović Bertok, Zdenka Heršak.
19:59
S: Ivo Štivičić; R: Eduard Galić... Horvatova veza s Evom duboko pogađa Marijanu, pa ona prijavi Evu kao zelenokaderaškog jataka i krivca za nedavni pokolj zelenokaderaša u Vučjaku. Marofski predstojnik i sudac izdaju nalog da se Eva uhiti. Eva bjesni, pa ona i Krešimir Horvat bježe.Redatelj: Eduard GalićGlumci: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Božidar Alić, Dragan Despot, Semka Sokolović Bertok, Zdenka Heršak.
20:59
S: Radoslav Pavlović; R: Miloš Radivojević... Radoš dolazi iz provincije u Beograd da se upiše na odsjek za kompoziciju Glazbene akademije. Pun je ideja i želi da stvara muziku za čovječanstvo. Lijepa kolegica ga opsjeda, a on se bezuspješno udvara drugoj. Stanuje u sobici u potkrovlju i u čestoj besparici stanarinu gazdarici plaća u naturi. U početku oduševljen, polako se razočarava sredinom i odnosom profesora prema glazbi. Javno iskazuje svoje mišljenje da je glazba koja se forsira na Akademiji za mrtvace. On želi pravu, novu, veliku muziku i malo ljubavi. Iznenadna posjeta djeda iz provincije budi njegovu apolitičnu svjest. I pošto borba na fakultetu ne pokazuje rezultate, razočaran, Radoš se vraća kući. Otac ga primorava na povratak, u borbu.Redatelj: Miloš RadivojevićGlumci: Milan Puzić, Olivera Ježina, Petar Banićević, Sonja Knežević, Sonja Savić, Svetislav Goncić.
22:29
R: Marija Peakić-Mikuljan, Miroslav Mikuljan... Kad je Italija 1921. pripojila Istru, ugljenokopno područje Labina postaje strateški važno za novu vlast. Domaće hrvatsko i slovensko stanovništvo razočarano je postupkom kraljevine Jugoslavije, koja ih je prodala strancima. Nagomilani socijalni problemi i sve veći teror Talijana dovode do velikog štrajka rudara na čijem je čelu omiljeni sindikalni vođa Ivan Pippan. Štrajkašima se pridružuje i mladi rudar Ive Blažina, koji se kao komandir crvenih radničkih straža bori kako za rudarsku republiku, tako i za ljubav lijepe Marije Brezac. Iznenadna intervencija talijanske vojske ruši njihove snove, a rezignirani Pippan se predaje. No ne slažu se svi s njegovim postupkom.Redatelj: Miroslav MikuljanGlumci: Bekim Fehmiu, Milan Štrljić, Olivera Ježina, Radko Polič, Miodrag Miki Krstović, Davor Jureško, Antun Nalis.
00:39
Trebaju li žene igrati fudbal? Koliko su uspješni ženski klubovi u regiji? Je li ženski fudbal popularan? S kakvim se predrasudama susreću fudbalerke? Šta skandiraju ženskim sudijama? Postoje li škole fudbala za djevojčice? Može li žena biti predsjednica kluba? Kakva je perspektiva ženskog fudbala na Balkanu? O tome govore: Dragan Džajić, Edin Džeko, Dragiša Binić, Samira Hurem, Dušan Savić, Safet Sušić i mnogi drugi.Serijal Lopta kroz deset epizoda bavi se fenomenom nogometa i traži odgovore na pitanja: je li nogometna igra više od sporta; je li generator ili katalizator socijalnih, političkih, etičkih, etničkih i finansijskih kretanja u cijelom društvu; povezuje li ili razdvaja; u čemu se krije tajna snage koju ova igra nosi sa sobom; otkud je ta igra došla na ove prostore; zašto je ostala; ko su oni koji je igraju, a ko oni koji kreiraju.U serijalu se pojavljuje više od stotinu sagovornika, među kojima su i najveće nogometne zvijezde svih vremena s prostora Balkana.
01:20
S: Ivo Štivičić; R: Eduard Galić... Horvat se sukobljava s odbornicima Lukačem i Tomerlinom zbog Marijane. Iz ruskog zarobljeništva vraća se već oplakani Marijanin muž Lazo. Iz melodramatske situacije Horvat se pokušava izvući odlaskom. Marijana čini sve da Horvat ostane.Redatelj: Eduard GalićGlumci: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Božidar Alić, Dragan Despot, Semka Sokolović Bertok, Zdenka Heršak.
02:18
S: Ivo Štivičić; R: Eduard Galić... Horvatova veza s Evom duboko pogađa Marijanu, pa ona prijavi Evu kao zelenokaderaškog jataka i krivca za nedavni pokolj zelenokaderaša u Vučjaku. Marofski predstojnik i sudac izdaju nalog da se Eva uhiti. Eva bjesni, pa ona i Krešimir Horvat bježe.Redatelj: Eduard GalićGlumci: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Božidar Alić, Dragan Despot, Semka Sokolović Bertok, Zdenka Heršak.
03:14
Bernice Notenboom putuje diljem svijeta s ledenjaka na Grenlandu u Afriku, Himalaju, Visoku Arktiku, Oceanu i Amazonsku prašumu.
04:07
Bernice Notenboom putuje diljem svijeta s ledenjaka na Grenlandu u Afriku, Himalaju, Visoku Arktiku, Oceanu i Amazonsku prašumu.
05:01
Bernice Notenboom putuje diljem svijeta s ledenjaka na Grenlandu u Afriku, Himalaju, Visoku Arktiku, Oceanu i Amazonsku prašumu.
05:54
S: Alexander Stewart; R: Alexander Stewart... Tu tamo daje oblik rastezljivim, lutajućim nitima sjećanja. Počinje kao bilježnica putnika, sa skicama koje su nastale u ljeto 2014. u Hrvatskoj, no detalji se brzo počnu rastvarati u apstraktne utiske s rubova sjećanja. Ovaj je film redukcija do svoje biti – kondenzirani osjećaj jednog prostora i vremena.Redatelj: Alexander Stewart.
06:00
I: Susreti i doživljaji grupe radnika na jednoj maloj željezničkoj stanici, od jutra do večeri, u očekivanju vlaka pred odlazak na rad u Njemačku.Redatelj: Milutin KosovacMira Stupica, Pavle Vujisić, Milan Srdoč, Slobodan Dimitrijević, Snežana Nikšić, Stole Aranđelović, Husein Čokić, Rudi Alvađ, Miodrag Brezo, Sead Čakal, Luka Delić, Srboljub Ivanović05; S: Arsen Diklić, Bogdan Jovanović; R: Milutin Kosovac... Susreti i doživljaji grupe radnika na jednoj maloj željezničkoj stanici, od jutra do večeri, u očekivanju vlaka pred odlazak na rad u Njemačku.Redatelj: Milutin KosovacGlumci: Mira Stupica, Pavle Vujisić, Milan Srdoč, Slobodan Dimitrijević, Snežana Nikšić, Stole Aranđelović, Husein Čokić, Rudi Alvađ, Miodrag Brezo, Sead Čakal, Luka Delić, Srboljub Ivanović.
07:23
R: Nenad Puhovski... Film je strukturiran mozaično i sastavljen je od pet cjelina. U prvoj, Film o filmu, ljudi različitih profesija govore o tome kakav bi film o slikarici trebalo napraviti. U drugoj cjelini, Film za producenta, navode se osnovni biografski podaci o slikarici. U trećoj, Film za scenarista, na klasičan se način, uz predstavljanje slika i popratni tekst, govori o slikarstvu Nives Kavurić-Kurtović, a u četvrtoj, Film za autora TV filma, prikazan je pristup drugog redatelja istoj tematici. U posljednjoj cjelini, Film za Nives, pokušava se prići slikarstvu Nives Kavurić-Kurtović na nov način. Izdvajajući samo tretman ruke u njezinom slikarstvu, upotrebom trika i potpune animacije, pokušava se naći nov, filmu primjeren činitelj u umjetnosti Nives Kavurić-Kurtović.Redatelj: Nenad Puhovski.
07:43
S: Krsto Papić; R: Krsto Papić... Film koji sa simpatijama poplavu privatnih radio stanica u ruralnom ambijentu sjeverne Hrvatske. 1971. nagrađen u Oberhausenu.Redatelj: Krsto Papić.
08:00
S: Lucian Pintilie; R: Lucian Pintilie... Priča o liječniku u provincijskoj bolnici carističke Rusije koji besciljno provodi dane izgubivši volju i za svoj redovni posao. Jednoga dana u Paviljonu VI, odjeljenju za duševne bolesti, sretne svog bivšeg studenta, buntovnog, nemirnog duha. Privučen za svoje pojmove originalnim idejama svoga pacijenta, liječnik dosta vremena provodi sa njim i prepuštajući se meditacijama, sve više gubi vezu sa stvarnošću. Okolina ga u početku ismijava, da bi na kraju i sam tragično završio život u Paviljonu VI. Ekranizacija istoimene novele Antona Pavloviča Čehova.Redatelj: Lucian PintilieGlumci: Ljuba Tadić, Pavle Vuisić, Slavko Simić, Slobodan Perović.
09:34
S: Zlatko Sudović; R: Zlatko Sudović... Godine 1975., sedamdesettrogodišnji pjesnik Dobriša Cesarić, po prvi put u svom životu, putuje u Pariz. Zna taj pariški vlak već desetljećima. Odlazili su mu prijatelji i znanci u žuđeni grad, a on je ostajao i pisao pjesme o putovanjima, o tom dalekom Parizu. Sad, eto, kreće i on. Prateći ga na tom stvarnom putu, mi ćemo se, istodobno, vratiti u kozmičke prostore blistave iskonske ljepote tihog, intimističkog, pjesničkog svijeta Dobriše Cesarića.Redatelj: Zlatko Sudović.
10:01
R: Zdravko Mustać... Vjeruje se da je još čovjek paleolitika poznavao gljive, koje su mu bile omiljena hrana jer su bile dobra zamjena za meso, koje naš drevni predak nije mogao tako lako osigurati na jelovniku, kao gljive. O gljivama je, tvrde povijesni izvori, mnogo znao naš davni mumificirani predak, Ötzi - ledeni čovjek, kojemu su gljive zasigurno bile važan hranjiv obrok, te su imale dobar učinak i na njegovo zdravlje. Gljive su organizmi bez klorofila. Njihovo tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. Drevna medicina Dalekog istoka uključivala je gljive u svakodnevne prehrambene navike, preventivno, zbog njihovih dobrih svojstava. Moderna farmakologija koristi gljive u svrhu liječenja, pa ih nerijetko nazivaju medicinskim gljivama. O nutricionističkim vrijednostima gljiva govore vrsni nutricionisti, liječnici, mikolozi iz zemlje i svijeta.
10:32
R: Zdravko Mustać... Drevna divlja mrkva koja je čovjekova hrana od prethistorijskih vremena i danas ima svoje nasljednike bez kojih čovjek ne bi imao tako dobru zalihu važnih elemenata za zdravlje. Ovo povrće radosne boje jača psihu, a za mnoge je istočnjačke kulture ta boja najvažnija u odijevanju, jer smatraju da im osigurava mirnoću i stabilnost. Nove znanstvene spoznaje nedvosmisleno potvrđuju djelovanje mrkve na niz bolesti i degeneracija. Ipak, mrkvu svi najčešće povezujemo upravo s dobrim vidom. Redovita konzumacija mrkve, odnosno beta-karotena, snižava mogućnost razvoja makularne degeneracije za gotovo 40 posto. No njezin najvažniji sastojak je provitamin A, odnosno beta-karoten, koji se uz pomoć masti u našem tijelu pretvara i djeluje kao vitamin A. Uopće, važnost mrkve za zdrav i dobar vid neprocjenjiva je. Hipokrat je sigurno među prvima shvatio važnost pripreme hrane. Moderna istraživanja potvrđuju da, primjerice, kuhana mrkva sadrži značajno višu količinu beta-karotena no sirova.
11:01
R: Zdravko Mustać... Na svijetu danas postoji oko 28.000 vrsta riba. Oko polovine svih kralješnjaka su ribe, a najstariji poznati fosili riba stari su oko 450 milijuna godina. Ribe su bile na vrhuncu svoje brojnosti u geološkom razdoblju devon, koje se zbog toga naziva doba riba. Možemo slobodno tvrditi da je čovječanstvo othranjeno na ribi, a dostupni očuvani izvori upućuju na najčešću konzumaciju ribe u staroj Grčoj i Rimu. Brojne vrste riba su prava riznica vrijednih sastojaka za čovjeka. Prilika je da podsjetimo i razmotrimo one najčešće i najdostupnije koje bi bilo dobro uvrstiti u prehranu barem jednom tjedno, a osobito su blagotvorne za djecu.
11:32
R: Zdravko Mustać... Hrana je naše pogonsko gorivo, bez nje ne možemo. No, jeste li se doista iskreno zapitali što jedete? Kakvu vrijednost su u vaš organizam donijeli, na primjer, svi pojedeni obroci tijekom današnjeg dana? I što jedete upravo sada, dok čitate ove retke ili kada gledate ovu epizodu Hrana kao lijek? Suvremeni tempo života, malo vremena za sebe, mnogo nervoze i stresa, čine svoje. Hrana koju svakodnevno jedemo nije onaj ideal koji bismo željeli postići. Sve se to odražava i na našem zdravlju. Dok je nekoć privilegija bogatih bila koji kilogram više, danas je pretilost postala globalna pošast. Suvremena znanstvena istraživanja i postignuća tvrde: pretilost je bolest. Stoga je i Svjetska zdravstvena organizacija označila tu globalnu pojavu debljanja - bolešću. Kakvu ulogu ima energija u kontekstu debljanja i kakve su zablude vezane uz energetsku bilancu prehrane? Što u tom smislu znamo o dijetama.
12:04
R: Marija Peakić-Mikuljan, Miroslav Mikuljan... Kad je Italija 1921. pripojila Istru, ugljenokopno područje Labina postaje strateški važno za novu vlast. Domaće hrvatsko i slovensko stanovništvo razočarano je postupkom kraljevine Jugoslavije, koja ih je prodala strancima. Nagomilani socijalni problemi i sve veći teror Talijana dovode do velikog štrajka rudara na čijem je čelu omiljeni sindikalni vođa Ivan Pippan. Štrajkašima se pridružuje i mladi rudar Ive Blažina, koji se kao komandir crvenih radničkih straža bori kako za rudarsku republiku, tako i za ljubav lijepe Marije Brezac. Iznenadna intervencija talijanske vojske ruši njihove snove, a rezignirani Pippan se predaje. No ne slažu se svi s njegovim postupkom.Redatelj: Miroslav MikuljanGlumci: Bekim Fehmiu, Milan Štrljić, Olivera Ježina, Radko Polič, Miodrag Miki Krstović, Davor Jureško, Antun Nalis.
14:12
S: Zvonimir Berković; R: Zvonimir Berković... Nakon prvog, slučajnog dolaska, sudac Mladen počinje redovno, svake nedjelje, posjećivati bračni par - umjetnika Feđu i studenticu kemije Nedu - u njihovom potkrovnom stanu u središtu Zagreba. Feđa i Mladen svake nedjelje igraju šah, a Neda je zadužena za stvaranje domaće atmosfere. S vremenom odnos njih troje postaje sve složeniji i počinje, gotovo bez volje njih samih, poprimati značajke ljubavnog trokuta.Zamišljen kao filmska interpretacija glazbene strukture ronda, film Zvonimira Berkovića smatra se jednim od najboljih hrvatskih filmova uopće. Na Pulskome festivalu osvojio je Zlatnu arenu za scenarij i glumu (Relja Bašić), Srebrnu arenu za film i žensku ulogu (Milena Dravić), a nagrađena je i fotografija. S uspjehom je prikazivan u inozemstvu (nagrada za scenarij na festivalu u Atlanti).Redatelj: Zvonimir Berković Glumci: Relja Bašić, Milena Dravić, Stevo Žigon, Zvonimir Rogoz, Rudolf Kukić, Boris Festini.
15:43
R: Petar Lalović
16:01
S: Radoslav Pavlović; R: Miloš Radivojević... Radoš dolazi iz provincije u Beograd da se upiše na odsjek za kompoziciju Glazbene akademije. Pun je ideja i želi da stvara muziku za čovječanstvo. Lijepa kolegica ga opsjeda, a on se bezuspješno udvara drugoj. Stanuje u sobici u potkrovlju i u čestoj besparici stanarinu gazdarici plaća u naturi. U početku oduševljen, polako se razočarava sredinom i odnosom profesora prema glazbi. Javno iskazuje svoje mišljenje da je glazba koja se forsira na Akademiji za mrtvace. On želi pravu, novu, veliku muziku i malo ljubavi. Iznenadna posjeta djeda iz provincije budi njegovu apolitičnu svjest. I pošto borba na fakultetu ne pokazuje rezultate, razočaran, Radoš se vraća kući. Otac ga primorava na povratak, u borbu.Redatelj: Miloš RadivojevićGlumci: Milan Puzić, Olivera Ježina, Petar Banićević, Sonja Knežević, Sonja Savić, Svetislav Goncić.
17:27
R: Tanja Golić... Sreli su se slučajno nakon mnogo godina. U jednom poslijepodnevu prisjećaju se vremena koje su proveli zajedno, nesporazuma i ljubomore. Pitaju se što je pošlo krivo i je li moglo biti drugačije.Drama Slučajno je hommage arhitekturi i industriji te istovremeno dirljiva posveta arhitekturi ljudskih odnosa.Redateljica: Tanja GolićGlumci: Lana Barić i Krešimir Mikić.
18:10
Mediji i nogomet nekad i sad. Jesu li mediji 12. igrač? Kako se dolazi do informacija? Lapsusi. Mogu li mediji uništiti karijeru nogometaša?Kolika je snaga i utjecaj medija na nogomet kao igru? Na koji način mediji mogu kreirati pozitivan ambijent? Koliki je pritisak medija i koliko mogu utjecati na destrukciju tima pred važne utakmice?Kako mediji reaguju na poraz? Tabloidi i žutilo. O tome govore: Miroslav Ćiro Blažević, Milojko Pantić, Edo Pezzi, Blaž Slišković, Asmir Begović, Miralem Pjanić i mnogi drugi.
19:00
S: Antun Vrdoljak; R: Antun Vrdoljak... 36-ogodišnji kriminalac s nadimkom Deps viđen je da u sitnim satima ulazi u Zagreb svojim kombijem. Policija prati njegovo kretanje, jer je u pitanju čovjek koji je 12 puta osuđivan i koji je 15 godina proveo u zatvoru. Izvršena je drska pljačka banke, usred dana, a počinitelj nije ostavio nikakvih tragova. Način, drskost, pa i foto-robot upućuju na Depsa. Ipak, na identifikaciji, činovnica iz banke u njemu ne prepoznaje provalnika. Rezignirani Deps prihvaća posao šofera hladnjače i odlazi na cestu s djevojkom koju je u međuvremenu upoznao.Sjajni Bekim Fehmiu i Milena Dravić ostvarili su odlične uloge u filmu redatelja Antuna Vrdoljaka, u kojem se pozabavio relativno rijetko viđenom temom u hrvatskom filmu – društva koje onemogućava integraciju čovjeka s krive strane zakona. Na festivalu u Puli Milena Dravić nagrađena je Srebrnom arenom.Redatelj: Antun VrdoljakGlumci: Bekim Fehmiu, Milena Dravić, Fabijan Šovagović, Relja Bašić, Zvonko Lepetić, Mato Ergović, Zdenka Heršak, Krešimir Zidarić.
20:34
S: Radoslav Pavlović; R: Zoran Amar... Kraka je opet pobjegao od kuće. S Maksom luta gradom cijelu noć. U dragstoru sreću studenticu Olgu i Kraka joj u šali ponudi brak. Nekoliko dana kasnije njih dvoje se zaista vjenčaju. Nekolicina mladih odlazi na obližnji kanal da nekonvencionalno proslave vjenčanje, no pojavljuju se i dva pripita vršnjaka iz obližnjeg gradića koje pozovu da im se pridruže. Mladići odbijaju, a Aleksova djevojka shvaća da je namjeravaju silovati. Nastane tučnjava u kojoj mladoženja i njegovi prijatelji moraju spašavati živu glavu.Redatelj: Zoran AmarGlumci: Branislav Lečić, Ena Begović, Jelica Sretenović, Predrag Laković, Mile Stanković, Dančo Čevrevski.
21:48
R: Svetislav Bata Prelić... „Dečka“ je studentica tehničkog fakulteta, djevojka pomalo muškobanjastog izgleda i ponašanja, koja zapravo ne uspijeva riješiti svoje adolescentske traume. Neprilike u koje se sama dovodi i nevolje koje radi drugima opravdava svojim „groznim“ izgledom – velikim nosom i ogromnim stopalima. Misleći kako sve svoje traume može riješiti jednim potezom, ona odluči, umjesto na ekskurziju, otići na plastičnu operaciju.Radnja filma prepuna je komičnih zapleta, a film je rađen u stilu američkih „limunada filmova“ namijenjenih adolescentima u kojima se miješaju melodrama i komedija. U vrijeme premijere film je bio vrlo popularan i rado gledan, a osvojio je i više nagrada. Na filmskom festivalu u Puli glavna glumica Sonja Savić dobila je Zlatnu Arenu za najbolju žensku ulogu. Redatelj: Stanislav Bata PrelićGlumci: Sonja Savić, Svetislav Goncić, Milena Dravić, Velimir Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Zoran Radmilović, Branimir Brstina, Miroslav Bata Mihailović, Ivana Marković, Ratko Tankosić.
23:30
Mediji i nogomet nekad i sad. Jesu li mediji 12. igrač? Kako se dolazi do informacija? Lapsusi. Mogu li mediji uništiti karijeru nogometaša?Kolika je snaga i utjecaj medija na nogomet kao igru? Na koji način mediji mogu kreirati pozitivan ambijent? Koliki je pritisak medija i koliko mogu utjecati na destrukciju tima pred važne utakmice?Kako mediji reaguju na poraz? Tabloidi i žutilo. O tome govore: Miroslav Ćiro Blažević, Milojko Pantić, Edo Pezzi, Blaž Slišković, Asmir Begović, Miralem Pjanić i mnogi drugi.
00:17
S: Antun Vrdoljak; R: Antun Vrdoljak... 36-ogodišnji kriminalac s nadimkom Deps viđen je da u sitnim satima ulazi u Zagreb svojim kombijem. Policija prati njegovo kretanje, jer je u pitanju čovjek koji je 12 puta osuđivan i koji je 15 godina proveo u zatvoru. Izvršena je drska pljačka banke, usred dana, a počinitelj nije ostavio nikakvih tragova. Način, drskost, pa i foto-robot upućuju na Depsa. Ipak, na identifikaciji, činovnica iz banke u njemu ne prepoznaje provalnika. Rezignirani Deps prihvaća posao šofera hladnjače i odlazi na cestu s djevojkom koju je u međuvremenu upoznao.Sjajni Bekim Fehmiu i Milena Dravić ostvarili su odlične uloge u filmu redatelja Antuna Vrdoljaka, u kojem se pozabavio relativno rijetko viđenom temom u hrvatskom filmu – društva koje onemogućava integraciju čovjeka s krive strane zakona. Na festivalu u Puli Milena Dravić nagrađena je Srebrnom arenom.Redatelj: Antun VrdoljakGlumci: Bekim Fehmiu, Milena Dravić, Fabijan Šovagović, Relja Bašić, Zvonko Lepetić, Mato Ergović, Zdenka Heršak, Krešimir Zidarić.
01:47
“Ko to tamo peva je trebalo biti završen scenama pobijenih životinja u beogradskom zološkom vrtu prilikom njemačkog bombardiranja 6.travnja 1941.godine. Počeli smo to snimati i u pola prvog kadra nam je nestalo trake. Para više nije bilo, tako je to otpalo.” – kaže Slobodan Šijan, reditelj kultnih filmova “Ko to tamo peva” i “Maratonci trče počasni krug”.Iako je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, sredinom sedmdesetih godina prošlog stoljeća upisao je i završio filmsku režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u klasi Živojina Pavlovića želeći se baviti umjetnošću koja korespondira sa mnoštvom.Iako je snimio još desetak filmova, ostao je upamćen po debitantskom igranom djelu “Ko to tamo peva” o kome u ovoj dokumentarnoj storiji otkriva niz, široj javnosti, nepoznatih podataka.Autor: Milan Nikodijević.
02:40
Ulična magija 4
02:50
R: Vladimir Kristl... 'Don Kihot' je kleovski crtana satirična meditacija o Don Kihotu u suvremenom ratničkom i regimentiranome svijetu. Dramaturški fragmentarističan, film je od prvorazredne važnosti po likovnim i ritmičkim, često posve apstraktnim, varijacijama, kakve se u ono vrijeme nisu sretale u animiranim filmovima.Redatelj: Vladimir Kristl.
03:02
Bernice Notenboom putuje diljem svijeta s ledenjaka na Grenlandu u Afriku, Himalaju, Visoku Arktiku, Oceanu i Amazonsku prašumu.
03:55
Bernice Notenboom putuje diljem svijeta s ledenjaka na Grenlandu u Afriku, Himalaju, Visoku Arktiku, Oceanu i Amazonsku prašumu.
04:48
Bernice Notenboom putuje diljem svijeta s ledenjaka na Grenlandu u Afriku, Himalaju, Visoku Arktiku, Oceanu i Amazonsku prašumu.