Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 2
07:07
Koncert za dobro jutro
08:03
Slagalica, kviz
08:29
Datum
08:35
Verski kalendar
08:45
Lajmet
08:53
Zoki Poki
09:20
Čitanje dozvoljeno
09:46
Obrazovno ogledalo: Sećanje i zaborav
10:14
Do detalja: Dragana Mladenović
10:42
Staro Srpsko pisano nasleđe: Hilandarski medicinski kodeks
11:08
Kuhinja moga kraja
12:03
Hor i SO RTS: Mocart - rekvijum
12:58
Čitanje dozvoljeno
13:27
Mnogo zavisi od nas – Milica Lukić... Ako ne znate kako, posmatrajte pojave prirode, one će vam dati jasne odgovore i inspiraciju“. Nikola Tesla Podizanje svesti o ekologiji i principima ekološke kulture danas postaje prioritet. Sve više ljudi shvata značaj poželjnog i ispravnog ponašanja kojim se čuva priroda, smanjuje zagađenje i količina otpada, podržava biodiverzitet. Svojim postupcima pokušavaju da daju primer, smernice i utiču na ponašanje i postupke drugih ljudi. Predstavljamo vam Milicu Lukić. Urednik: Dragana Živojnović.
13:32
Eko perspektive: Zagađenje reka
13:45
Priče iz prirode: Biljke iz ledenog doba
14:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:51
Mornarički specijalci, serija
15:40
Ženski raj, serija
16:29
Srbija na vezi
17:00
Lov i ribolov
17:35
Da nam nije...
17:52
UNESCO u Srbiji: Pećka patrijaršija
18:02
Naučni intervju
18:34
Naučni portal
19:03
Lajmet
19:10
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
20:02
Ekologika: Ostrvo Fogo, dokumentarni film
20:34
Ekologika: Slama, dokumentarni film
21:00
Ženski raj, serija
21:49
Život je čudo, najpoznatija i najviše citirana rečenica na svetu. Izgovaraju je svi i dok je izriču kao da su uvereni u apsolutnu tačnost te tvrdnje.... Mitovi, bajke i legende neiscpni su rezervoari čuda. Od mita o postanju i početku do mita o smrti. Međuprostor života koji teče ispunjen je istorijom i vremenom koje mit, legendu i bajku čuva kao arhetipski obrazac mišljenja dok istovremeno teče priča izvan mitova i legendi, priča života koji se gradi na zakonitostima razuma i mašte, nauke i umetnosti, progresivnog kretanja i regresivnih skretanja. Novo izdanj Časa anatomije analizira savremeni istorijski trenutak u kojem, tako se bar čini, opstaju zajedno istina i postistina, istorija i postistorija, moderno i anahrono, analogno i digitalno vreme čuda tehnologije“ i, najizrazitiji od svih strahova, strah od smrti. U koja i kakva čuda veruje savremeni čovek, šta je bilo čudo u antičko, srednjevokovno, moderno i ovo naše postmoderno vreme. Da li je antropocentrični karakter savremenog doba čoveku pomogao ili mu odmaže kada se, uprkos svim dostignućima, čini da svi čekamo neko čudo da se desi. O čudima prošlosti i sadašnjosti u emisiji razgovaraju umetnik, filozof i teolog Davor DŽalto i filozof Dragan Prole Autorka i urednica emisije: Marija Nenezić Režija: Maja Mandić.
22:40
Godina 2024. je godina u kojoj će se obeležiti puno značajnih godišnjica - bilo da je u pitanju svetska ili istorija vezana za naše podneblje. Zašto su nam godišnjice važne, kako se sećamo događaja koji su bili prekretnice, koliko godina pune naše esnafske kolege Radio Beograd i list Politika - dugovečni svedoci društveno političkih i kulturnih prilika u našoj zemlji - govorimo ove nedelje u Studiju znanja.... U običnom životu 100 godina nam je metafora za nešto što se jako dugo nije desilo. Šta za istoriju znači 100 godina i na pragu kojih promena je svet bio pre jednog veka, govori nam istoričar Srđan Milošević. Kad smo kod broja 100 - ove godine Radio Beograd obeležava 100 godina postojanja. Rukovodilac zvučnog arhiva, Đorđe Brkić, podsetiće nas šta je bilo prvo što se emitovalo u etar, i na neke od najznačajnijih arhivskih snimaka kada su u pitanju istorijske ličnosti. Politika je novina sa najdužom tradicijom na Balkanu. Kako je izgledao prvi broj davne 1904. godine i koji su značajni pisci ostavili traga i uticali na list od osnivanja, sazanjemo uz urednicu Politikinog kulturnog dodatka, Marijom Đorđević. Jedan naslov iz Politike tiče se knjige naše gošće, profesroke Mine Đurić sa Filološkog fakulteta, a glasio je: Kako peva srpska poezija. Profesorka Đurić će nam otkriti o čemu peva i na koje pesnike se odnosi, a govoriće nam i o pesniku Branku Radičeviću od čijeg se rođenja ove godine navršava 200 godina, i o piscu Aleksandru Tišmi, koji je rođen pre 100 godina. Jubileji su i te kako važni i za jednu od najstarijih nauka na svetu - astronomiju. Iako danas gotovo svakodnevno čitamo vesti o najnovijim otkrićima koja  se tiču proučavanja objekata i pojava izvan Zemlje, čini se da nisu toliko iznenađenje kao nekadašnja otkrića čije datume i danas slavimo. O jubilejima u astronomiji razgovaramo sa Jovanom Aleksićem iz Astronomskog društva Srbije. Naravno, nismo zaboravili da obeležimo jubileje iz sveta muzike. Duo Speciale  koji čine Selena Stanković Jeftić i Nikola Pavić, izvešće nam Bajagin Berlin i Wake me up before you go grupe Wham, koje proslavljaju 40 godina postojanja, kao i pesmu No woman no cry Bob Marley-a, koja puni čak 50 godina! Odgovorni urednik redakcije opšteobrazovnog programa: Zoran Živković Voditelj: Maja Bojić Reditelj: Darko Kamarit.
23:35
U okviru ciklusa filmova Larsa fon Trira, RTS emituje završno poglavlje istoimene trilogije, Evropa“. (Europa, 1991.)... Amerikanac nemačkog porekla odmah nakon Drugog svetskog rata dolazi u pokorenu Nemačku i zapošljava se kao kondukter u vozu sa spavaćim kolima. Amerikanac želi da ostane neutralan u čistki lojalista koju sprovode Saveznici i da učini sve što je njegovoj moći da pomogne izmrcvarenom narodu. Međutim, uviđa da ga koriste kako Amerikanci, tako i uticajna porodica, vlasnici železnice. Pošto se zaljubi u ćerku železničkog magnata, shvata da nije moguće da ostane neutralan i da mora da donese neke teške odluke. Uloge: Barbara Sukova, Žan-Mark Bar, Udo Kir Režija: Lars fon Trir.
01:34
Hooverphonic u Beogradu
02:19
Lajmet
02:28
Kuhinja moga kraja
03:16
Eko perspektive
03:29
Priče iz prirode: Biljke iz ledenog doba
03:43
UNESCO u Srbiji: Pećka patrijaršija
03:53
Naučni intervju
04:19
Staro Srpsko pisano nasleđe
04:44
...
06:10
Koncert za dobro jutro
07:00
Slagalica, kviz
07:25
Datum
07:30
Verski kalendar
07:40
Prvih deset godina Kulturnog dnevnika... Kulturni perpetuum mobile – Prvi Kulturni dnevnik ugledao je svetlo ekrana i to Prvog programa, do tada gotovo nedostupnom programima iz kulture dužih od priloga u “običnom“ Dnevniku, 17. februara 2014. uz veliki odbljesak i pozitivan prvi utisak. Ovaj utisak su osetili svi, i publika, i kritika, i kolege, i oni koji su ga osmislili i oni koji su ga realizovali. Za deset godina emitovanja Kulturni dnevnik je dobio i “foto-robota“ svog prosečnog gledaoca, a to je visokoobrazovani muškarac, starosti 50 godina koji sa ostalim gledaocima pravi ne malu grupu od oko 200.000 ljudi koji ga prate svakog dana emitovanja. O “trenutku“ nastanka Kulturnog dnevnika koji je trajao godinama, o velikim pripremama, kolegijalnom uzbuđenju, o postavljanju novih temelja kulture, kako u televizijskom programu tako i u samim gledaocima, o tehničkim i kreativnim inovacijama, mladim snagama, o njegovoj sadašnjosti i planovima za sledeću deceniju pričaju oni koji ga iz dana u dan, iz nedelje u nedelju žurno i žustro pripremaju već celu deceniju. – Učesnici: urednik Vojka Pajkić Đorđević, novinari Jelena Knežević, Miona Stanimirović; montažer Stevan Čvorović, organizator Milenko Jablanov, realizatori Maja Mandić, Sanja Redžić; voditelj Dragan Vučelić, Mirjana Bjelogrlić, odgovorni urednik Redakcije za kulturu od 2006. do 2105, Boris Miljković, kreativni direktor RTS od 2008. do 2021; Snežana Stamenković Jojić, urednik Kulturnog dnevnika; Olivera Milošević, odgovorni urednik Redakcije za kulturu od 2019; arhitekta Slobodan Maldini; TV kritičar Dragan Ilić. – Snimatelji Dušan Živković, Vuk Ćetković, asistenti Milan Resavac, Aleksandar Vukobratović, snimatelj zvuka Miroslav Gojković, rasvetljivač Zoran Nikolić, organizator Marko Stanić, grafička obrada Daniel Kuzman, kompjuterski dizajn i animacija Dragan Bulović, muzički saradnik Milica Jovanović, dizajn i obrada zvuka Marko M. Vučković, kolor korekcija Draško Pejanović, montažer Nada Dodig Zildžić, urednici Milena Jekić Šotra, Marijana Cvetković; reditelj Ivana Stivens – Snimano 05, 06. i 12. februara 2024, premijerno emitovanje; Dokumentarni program-Istoriografija U krupnom planu - Filmski materijal za ovu emisiju iz serije U krupnom planu sadrži tri priloga: razgovor sa Mirkom Lovrićem o umetničkim fotografijama snimljen u njegovom ateljeu; zatim prilog snimljen septembra-oktobra 1977. na X Bijenalu mladih u Parizu na kojem su iz Jugoslavije učestvovali umetnici Zoran Popović i Dragoljub Raša Todosijević iz Beograda, Mladen Stilinović iz Zagreba i Andraž Šalamun iz Kopra, a komesar Jugoslovenske sekcije bio je Jerko Denegri. Raša Todosijević pokazuje dva svoja rada 200.000 linija na zidu galerije i performans Was ist Kunst? Treći prilog je intervju koji je reditelj Dejan Đurković obavio sa poznatim američkim voditeljem Dikom Kavetom. - Učesnici: istoričar umetnosti Mirko Lovrić, likovni umetnik Raša Todosijević, TV voditelji Dik Kavet i Dejan Đurković - Snimatelji Tibor Zvezdanić, Bratislav Grbić, reditelji Zoran Popović, Dejan Karaklajić - Premijerno emitovano 24.10.1977, Redakcija programa iz kulture, urednik Zora Korać.
08:40
Šumske zavrzlame
08:55
Bleja
09:05
Deveta epizoda serije ze decu Avanture Heti Feder će se emitovati u subotu, 30. marta na Drugom rogramu Televizije Srbije u 9č. Repriza će se emitovati u ponedeljak, 1. aprila u 9č.... Upravnica Botomli organizuje “otvoreni dan” – dan kada siročići prodaju svoje rukotvorine kako bi se prikupila sredstva za sirotište, a upravnica pokazuje poslušnu i mirnu decu javnosti. Dan je vedar i radostan, svi se lepo provode, ali Heti se ipak oseća usamljeno. Kada ugleda reklamu za cirkus u kome učestvuje žena crvene kose, Heti čvrsto odluči da upozna misterioznu ženu i pita je da li je ona njena majka. Međutim, upravnica Botomli ima druge planove za Heti. Ono što počinje kao jedan malo drugačiji dan, u kome je siročićima dozvoljeno da se druže i igraju poput ostale dece, prerasta u nesvakidašnju avanturu koja uključuje novu Hetinu saučesnicu, potencijalni put u Indiju, neke potpisane papire, aukcije, igru, ples i skrivanje u kovčegu! Da li će Heti pronaći misterioznu ženu, da li će dan koji je upravnica Botomli savršeno isplanirala proći po planu i ko će pomoći Feti kada bude upala u nevolju, saznajte u sledećoj epizodi! Urednica je Lora DŽolić. Uloge tumače: Izabel Klifton, Dašarn Anderson, Poli Alen, Eva Poup, Gas Beri.
09:45
Tema ove emisije serijala Dobro je, dobro je znati su savremena naučna saznanja u otklanjanju hroničnog bola.... Pravo mesto gde možemo da dobije prave informacije kome i na koji način je moguće smanjiti ili potpuno ukloniti bol je upravo Centar za bol UKBC Dr Dragiša Mišović – Dedinje a u naš studio dolazi profesor dr sc. med. Predrag Stevanović specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i specijalista medicine bola. Naš gost je redovni je profesor Medicinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. U biografiji na nekoliko strana osim uobičejenih podataka o akademskoj karijeri interesantno je da, posle 1984. godine kada je diplomirao na Medicinskom fakultetu, iz godine u godinu završavao je posebne specijalizacije i edukacije. Posle odbranjene magistarske teze i doktorske disertacije, bio je na edukaciji u medicinskom centru Harvard univerziteta u SAD, zatim u Centru za edukaciju iz oblasti inhalacione anestezije i sistema za anesteziju u Austriji, zatim na Edukaciji iz oblasti palijativne medicine i medicine bola u okviru Tempus projekta: u Firenci, Lionu – Zagrebu. 2015 godine odlazi na usavršvanje iz hemodinamskog monitoringa u London. 2017. godine je odbranio rad uže specijalizacije Medicina bola i odmah naredne četiri godine bio na posebnoj edukaciji iz oblasti medicine bola u okviru Erazmus programa. Pre dve godine završio je i edukaciju u oblasti interventnih procedura u terapiji bola, u Edukativnom laboratorijskom kadaver centru u Amsterdamu. Oblasti rada i istraživanja prof. dr Predraga Stevanovića su nezavisno izvođenje svih vrsta anestezije - inhalacione zatim niskog protoka, kao i bez opioida, regionalna anestezija u opštoj hirurgiji, urologiji, ortopediji, ginekologiji, i akušerstvu - bezbolni porođaji. Ima i veliko iskustvo u anesteziji za laparoskopske hirurške procedure i u primeni mehaničke ventilacije a interventna terapija bola je u posebnom profesionalnom fokusu. Od 2018. godine je Šef katedre Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, osnivač je i šef katedre za Intenzivnu medicinu, osnivač i rukovodilac Simulacionog centra Medicinskog fakulteta u Beogradu. Rukovodilac je Klinike za anesteziologiju i intenzivno lečenje, UKBC Dr Dragiša Mišović – Dedinje, predsednik Republičke stručne komisije za anesteziologiju, Ministarstva zdravlja Republike Srbije, počasni član osnivač borda svetskog Udruženja za holomedicinu (2021, član osnivač Hilandarskog lekarskog društva (2015) i brojnih domaćih i međunarodnih stručnih udruženja. Dobitnik je godišnje nagrade Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za unapređenje nastave. Predavač je na integrisanim akademskim studijama, posledilpomskim specijalističkim, zatim na kursevima Evropskog udruženja anesteziologa i Centra za kontinuiranu medicinsku edukaciju. Ima još mnogo podataka u impresivnoj biografiji ali pacijenti za njega kažu vrlo jednostavno – jeste da je veliki doktor ali je još veći čovek i prijatelj! Centralna tema će biti o bolu dok ćemo pred kraj emisije pažnju posvetiti novom udžbeniku iz anestezije koji je poseban jer je posle 30 godina, 177 autora uspelo da na 2500 stranica objedini i predstavi najvažnija i neophodna saznanja iz anestezije koja imaju uporište u stavovima savremene nauke i koja su potvrđena u kliničkoj praksi. Urednik i voditelj je Marijana Vuk Mrđa, montaža Slobodan Bajkić Reditelj Dragica Gačić.
10:24
Verski kalendar
10:35
U emisiji Magazin Srbija na vezi govorimo o velikanima srpske nauke. U Kapetan Mišinom zdanju u Beogradu predstavljena je knjiga ”Pupinovi patenti – njegova filozofija”. Srpska narodna odbrana iz Čikaga obeležila je stodeset godina postojanja. U godini za nama beležimo jubilej Galerije Matice srpske i promociju nacionalne umetnosti u saradnji sa evropskim muzejima. U Australiji je završen Srpski filmski festival.... U Kapetan Mišinom zdanju u Beogradu predstavljena je knjiga inženjera Milana Božića ”Pupinovi patenti – njegova filozofija”. Autor Milan Božić, predsednik fondacije „Mladen Selak“, ovom knjigom je želeo da istakne veličinu i naučni značaj Mihajla Pupina. Galerija Matice srpske protekle godine obeležila je 175 godina postojanja. Organizovano je više promocija i izložbi, a cilj je bio da u saradnji sa velikim evropskim muzejima prirede zajedničke izložbe i na taj način u okviru jedne postavke predstave dela naše nacionalne i evropske umetnosti. Gost emisije dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske. U okviru obeležavanja stodeset godina postojanja Srpske narodne odbrane iz Čikaga, održano je pesničko veče i izložba do sada nepredstavljanih slika. Izveštava Nina Stojković. Crkveni muzej u Sent Andreji postao je bogatiji za još jedno vredno delo čuvenog slikara Uroša Predića. Iz fonda porodice Stevana Vujića muzeju je ustupljeno ulje na platnu, sa predstavom Svetog Georgija. Prilog Snežane Milivojević. U Australiji je završen Srpski filmski festival koji je održan u svim većim gradovima Petog kontineta. Iz Melburna se javalja Dragan Gavrilović. Muzički gosti grupa Legende. Urednici emisije Boban Kovačević i Mirjana Raičević Tasić. Reditelj Dragica Gačić.
11:10
Dozvolite...
11:40
Nas je 10%
12:13
Beograd je domaćin još jednog velikog atletskog takmičenja, 45. svetskog prvenstva u krosu.... Učestvovaće više od 600 atletičara koji će se nadmetati u pet trka: seniorskoj i juniorskoj trci u muškoj i ženskoj konkurenciji, kao i u seniorskoj miks štafeti. Upravo je štafetna trka, koja se održava tek četvrti put, šansa za dobar plasman atletičara Srbije, jer će naša zemlja biti jedna od 12 učesnica te trke koja počinje u 12 sati i 15 minuta. Srbiju će predstavljati Teodora Simović, Milica Tomašević, Elzan Bibić i Nikola Raičević, a svako od njih pretrčaće po dva kilometra u Parku prijateljstva na Ušću. Favoriti u svim konkurencijama su atletičari Kenije i Etiopije, odlični su bili u poslednjoj deceniji i kros trkači iz Ugande, a svoju šansu za neku od medalja potražiće i atletičari iz Maroka, Sjedinjenih Američkih Država, kao i atletičarke Japana. Direktni prenosi štafetne trke i obe seniorske trke su na Drugom programu počev od 12 i 15. Komentator je Vladimir Mijaljević.
13:30
Kros - SP, muškarci, 10km, prenos
14:00
Štetni svet
14:25
Lešnik, od majke Leske iz porodice breze, voli sunce, plodnu i rastresitu zemlju, Aziju i Mediteran, ali voli i Srbiju.... Poslednjih godina u našoj zemlji uzgoj lešnika je u porastu. Zahtevi tržišta su sve veći i idu na ruku domaćim proizvođačima. Bez obzira na to koliko je dominantan lešnik turskog porekla, kada je reč o kvalitetu i Srbija ima svoje adute. U emisiji Eko perspektive - Lešnik vodimo vas na plantažu lešnika u Velikoj Krsni koja predstavlja izvanredan primer uspešnog porodičnog poslovanja. Da, na mladima svet ostaje, ali videćete i kako na mladima biznis opstaje, ako im date šansu i podršku. Urednik Nataša Nešković.
14:50
Ako je sremuš prvo što medved posle zimskog sna pojede, zamislite koliko je to onda lekovita i ukusna biljka i kakve tek dobrobiti ima za ljudski organizam.... Ovaj prolećni šumski dragulj smatra se pravim darom prirode, jer se koristi kao hrana, lek i začin. I koliko god se zvao sremuš, nije ni u kakvoj vezi sa Sremom. Rasprostranjen je širom sveta, a najčešće raste iznad 1000 metara nadmorske visine u bukovim šumama. U narodu je poznat i kao divlji beli luk ili medveđi luk. Urednik Nataša Todorović.
14:55
Olimpijski krugovi
15:25
Danas gotovo da nema sportske aktivnosti, Olimpijskih igara, sportskih organizacija, a da tu nema žena.... Žena je postala nezaobilazan i značajan faktor o kom god sportu govorili. Neke dame su u svojim sportskim disciplinama ostavile takav trag da se o tome priča i pričaće se. Druge su asistirale kao treneri, organizatori, sudije, ali nepobitno je da lepši pol svojim znanjem i sportskim umećem uzdignute glave šeta ovom planetom. 3. epizoda – Ružica Karajović Ibročić Prvo je bila uspešna veslačica, zatim trener a sada je internacionalni veslački sudija. Kakav je danas položaj žena u veslanju, koliko je važna podrška partnera i da li su žene ravnopravne sa muškarcima u ovom sportu govorimo sa Ružicom Karajović Ibročić u današnjoj epizodi. Produkcija Anna Bizz.
15:55
Velika iluzija u Berlinu 2024, filmski program
16:30
Priča o seru DŽejmsu Metjuu Bariju i porodici s kojom se družio i dobio inspiraciju za Petra Pana. (Finding Neverland, 2004.)... Poslednji komad poznatog dramskog pisca, ser Barija, nije dobro prošao i on je pod pritiskom da brzo napiše sledeći. Šetajući parkom u potrazi za inspiracijom, upoznaje porodicu Dejvis. Majka četiri sina nedavno je ostala bez muža i ser Bari se zbližava sa dečacima, posebno pokušavajući da priđe najmlađem koji duboko u sebi nosi tugu zbog gubitka. U želji da im probudi maštu, hrabri ih da zajedno smišljaju priče i avanture. Provodeći mnogo vremena s porodicom Dejvis, okolina počinje drugačije da posmatra i na njegov odnos sa udovicom... Uloge: DŽoni Dep, Kejt Vinslet, DŽuli Kristi, Dastin Hofman Režija: Mark Forster.
18:15
Pola je lepa i ambiciozna mlada žena s neobičnim poslom - bavi se kroćenjem maminih sinova koji ni u srednjim tridesetim ne mogu da se odvoje od roditeljske kuće. (Failure to Launch, 2006.)... NJen novi klijent je šarmantani muškarac koji ima zanimljiv posao, dobar automobil, strasno voli jedrenje, kao i lepu kuću sa finim roditeljima u njoj. Pola ima lukav plan: mamine sinove zavede da se zaljube u nju, odvoje od kuće i onda ih ona ostavi zato što su nezreli. Ali ovoga puta, zaljubljuje se ona. Uloge: Metju Makonahi, Sara DŽesika Parker, Keti Bejts Režija: Tom Dej.
20:00
Svečana misa, prenos iz Ktedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije
21:15
Koreni: Nemanja Radulović
22:00
Umetnost zločina 6, serija
22:50
Povodom knjige pesama Ukrštene reči gost emisije je rok muzičar Zoran Kostić Cane.... Cane je autor, pevač i frontmen grupe Partibrejkerssa kojom je, od sredine 1980-tih, objavio osam studijskih albuma, nekoliko kompilacija i albuma snimljenih uživo: Partibrejkers (1-3), Kiselo i slatko, Ledeno doba, Gramzivost i pohlepa, Sirotinjsko carstvo... Ukrštene reči su njegova prva pesnička knjiga. Za emisiju Do detalja Zoran Kostić Cane govori o knjigama koje su uticale na njega, o dahu i ritmu koji određuju njegove stihove, o tome zašto su ljubav i smrt večite teme... U razgovoru učestvuje i književna kritičarka dr Vesna Trijić. Montaža: Predrag Kašman Režija: Ivana Stivens Autorka i urednica emisije: Sanja Milić.
23:20
Ova produkcija Ateljea 212 je nastala prema tekstu Maje Pelević koji se kritički odnosi prema postindustrijskom društvu, sveprožimajućim opsesijama fizičkim izgledom, dijetama, plastičnom hirurgijom, telesnošću, novim tehnologijama, ali i konfuzijom i usamljenošću savremenog čoveka, posledicama promenjenih odnosa u okruženju.... Predstava reditelja Gorana Markovića se razlikuje od polaznog teksta, pojedine scene su dodate, druge isključene, igra je stilizovana, scenografski svedena. Četiri je izvođača u predstavi, pri čemu samo Jelena Ilić igra jednu ulogu, protagonistkinju Pomorandžu, dok ostali grade više likova, kao i naratore. Za razliku od tih sekundarnih likova koji su više opšti nego konkretni, više tipovi nego likovi, Pomorandža je psihološki profilisanija. Ona doživljava transformaciju, od jedne tužne žrtve društva koje nameće imperative nerealne lepote, bogatstva, slave, uspeha, ne dozvoljavajući čoveku da bude nesavršen, čime produbljuje usamljenost i nesigurnost, Pomorandža postaje primer feminističke buntovnice koja odbacuje zahteve za tim večno izmičućim savršenostima. Prostor za igru je uokviren ogledalima koja odražavaju i glumce i publiku. Osim što su vizuelno atraktivna, zanimljiva su rešenja na značenjskom planu predstave, jer naglašavaju narcisoidnost savremenog društva, preopterećenost izgledom, površinom i odrazima, na račun suštinskih vrednosti. To se izdvaja i kao osnovna ideja predstave, jedno kritičko, bodrijarovsko izobličenje (post) kapitalističkog sveta, određenog prekomernim postojanjem praznih formi, utvara, nagomilanih znakova, koji u toj nagomilanosti na neki način očajnički pokušavaju da sakriju činjenicu da su smisao i suština izgubljeni. Uloge: Jelena Ilić, Katarina Žutić, Aleksandra Janković i Srđan Timarov TV adaptacija i režija: Predrag Sinđelić Urednik TV Teatra: Ana Tasić.
01:05
Sve bilo je muzika: Pesme Arsena Dedića (letnje računanje vremena)
03:10
Olimpijski krugovi
03:40
Kod kuće je najlepše, film
06:10
Muzika za dobro jutro
07:50
Slagalica, kviz
08:14
Datum
08:20
Verski kalendar
08:30
Plava ptica
08:55
U Skoplju već danima neprestano pada kiša, a Zoki provodi vreme u kući. Dosada se prikrada, dok on pokušava da smisli kako da se zabavi sa svojim drugarima uprkos tmurnim danima.... Zoki dolazi na ideju da se igraju u hodniku njegove zgrade. Nakon što im i društvene igre dosade, primete da im misteriozni lopov krade stvari koje su ostavili u hodniku, jednu po jednu. Kišoviti i sumorni dan se pretvara u uzbudljivu detektivsku avanturu u kojoj Zoki Poki, kao glavni detektiv predvodi svoju družinu u potrazi za lopovom! Da li je lopov neko od Zokijevih komšija, neko koga poznaju ili neko koga nikada nisu videli? Saznajte u epizodi pod nazivom “Lopov” koja stiže u nedelju, 31. marta na Drugi program Televizije Srbije u 8.55, a repriza će se emitovati u petak, 5. arpila u 9č! Urednica je Lora DŽolić. Scenaristi serije su Sašo Kokalanov i Biljana Crvenkovska, a reditelji: Aleksandar Poposki, Marija Apačevska, Darijan Pejovski i Radovan Petrović. Glavne dečje uloge tumače: Matej Nastevski (Zoki), Anastasija Anevska (Lidija), Mateo Matoski (Boki), Matej Zimbakov (Goki); tu su zatim i odrasli glumci, među kojima su Sasko Kocev, Daniela Ivanoska i drugi. Serija je proizvedena u produkciji Kino oko“ u Severnoj Makedoniji.
09:15
Teslini znanjoni
10:00
E - TV
11:00
U selu Borač kod Knića, Dejan Milošević je kupio dva i po hektara zemlje koju je isparcelisao na 25 placeva i sve te placeve poklonio ljudima koji su želeli da osete dodir sa prirodom i selom.... Dejan nije bogat i moćan čovek već običan radnik zaposlen u JKP „Šumadija” u Kragujevcu. Ja sam duhovno bogat čovek. Svi moji preci i po očevoj i majčinoj strani, rođeni su u Boraču, u zaseocima Miloševići i Popovići u kome sam kupio zemlju da bi je poklonio drugima. Ja sam se na svoju dedovinu vrato pre deset godina kada sam video da se u Boraču gasi jedan po jedan zaselak. Da njegovo selo ne bi doživelo sudbinu mnogih napuštenih sela u Srbiji, Dejan je odlučio da kupi dva i po hektara zemlje i da na njoj naseli druge ljude. Vikendaši koji su sagradili kuće na poklonjenim placevima, a ima ih oko 30, imaju ukupno 35 dece, što je povećalo broj stanovnika u Boraču za 65 ljudi. Sa njihovih imanja u Boraču vidi se gotovo pola Šumadije; Gledićke planine, Rudnik, Goč i Gružansko jezero. Svojim ljudskim gestom Dejan je, istovremeno želeo da povrati deo nekadašnje slave Borača koji je u srednjem veku bio veliki, utrvđen grad u kome je svoju rezidenciju imao despot Stefan Lazarević. Ne vezuje se samo njegovo ime za Borač već i imena mnogih drugih srskih vladara, počev od cara Dušana, kneza Lazara do Radiča Postupoviča i Miloša Obrenovića. Crkva u ovom selu podignuta je još u vreme kralja Dragutina. Ispod nje se nalazi i groblje sa spomenicima starim i po pola milenijuma. Sa tih spomenika i motiva isklesanih u kamenu peščaru može se čitati mnogo toga o onima koji počivaju na groblju u Boraču. Urednik: Branko Stanković Snimatelj: Darko Bursać Montaža: Marija Baronijan Šašić Obrada: redakcija Aktuelnosti.
11:30
Verski mozaik Srbije
12:10
Od zlata jabuka
12:40
Kulturako aresipe
13:10
Trgovina ljudima je oduvek postojala kao vid eksploatacije čoveka nad čovekom.... U 21.veku ne samo da nije iskorenjena, nego je poprimila i neke specifične forme, posebno kada je reč o romskoj populaciji. Naš kolega novinar i publicista ljuan Koko autor je ove emisije u čijoj realizaciji smo i mi, kao ekipa emisije Romanipen,  dali skroman doprinos. U emisiji govore stručnjaci koji istražuju fenomen trgovine ljudima, zatim predstavnici vlasti, NGO sektora i romski aktivisti.
13:30
Sve boje života
14:00
Porodični zanati
14:30
Pobednici: Stefan Mirković
14:40
Pobednici: Stefan Mirković
14:50
Još od davnina kristali su se koristili kao kamenčići koji štite i leče. Privlačili su ljude svojom lepotom i isceliteljskim svojstvima. Tako je ostalo do danas.... Zavirili smo u čarobni svet kristala koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Urednik: Jelena Radović Jovanović.
14:55
Srbija raspolaže dovoljnim količinama vode, ali samo ako se koristi na racionalan način i štiti od zagađivanja. Najveći gradovi u Srbiji – Beograd, Novi Sad i Niš nemaju postrojenja za preradu otpadnih voda. Gde će se postrojenja graditi i šta je predviđeno programom „Čista Srbija“ saznaćete u emisiji „Edu global“.... Automobili koje Evropljani više ne žele završavaju u Africi. Nivoi zagađenja samo u Lomeu su 5 puta veći od propisanih od strane SZO, uglavnom zbog starih vozila. U Afriku svake godine stigne 4 do 5 miliona automobila koji se smatraju otpadom u zapadnim zemljama. Loši uslovi na putevima, nedostatak obuke vozača i stari automobili čine Afriku kontinentom sa najvećom stopom smrtnosti na putevima u svetu. U toku je Međunarodni istraživački projekat na Antarktiku. Cilj je da se utvrde činjenice u vezi sa budućim porastom nivoa mora. Naučnici iz više zemalja učestvuje u zajedničkim međunarodnim naporima da se mapiraju sve margine ledenog pokrivača Antarktika. Maldivi bi mogli da budu prvi na svetu koji će nestati do kraja 21. veka. Zemlja je suočena sa novim porastom nivoa mora koji ugrožava svakodnevni život stanovništva, ekonomiju i turizam. Posetili smo Park prirode Zlatibor i sa čuvarima razgovarali o njihovim aktivnostima tokom protekle zime. Urednik serijala: Jelena Radović Jovanović.
15:20
Povratak kući - Aleksandra Grejs... Aleksandra Grejs stvorila se u Beogradu jer je očigledno želela da se vrati kući. Rođena u samom centru Beograda, Aleksandra Grejs vratila se u svoj rodni grad iz koga je otišla kada je imala 5 godina. Imala je lep ali težak život. U Beogradu je imala rođake koje je posećivala i porodičnu imovinu po koju je došla kada je zakon dozvolio vraćanje oduzete imovine. Kada je bila u poseti svojoj rođaki samo jedan pogled kroz prozor bio je dovoljan da odluči da se vrati za stalno i da se nastani u gradu u kome je rođena. Po profesiji je prevodilac i stručnjak za antikvitete. Sarađivala je sa vodećim aukcionarskim kućama, putovala po svetu posebno zainteresovana za staru kinesku i azijsku umetnost. Školovana je u Švajcarskoj u najstrožijim školama rasla na literaturi Dostojevskog, Bodlera, Hakslija. Bez ljubavi majke koju je izgubila kada je imala 3 godine i oca koji je bio stalno zauzet poslovima stvorila je svoj svet.
15:50
Kapetan Mikula Mali“ je jugoslovenski ratni film snimljen 1974. godine u režiji Obrada Gluščevića.... Scenario, koji je Gluščević napisao zajedno sa Stjepanom Šešeljem je inspirisan stvarnim događajima iz vremena Drugog svetskog rata, odnosno poduhvatima Frane Tomaša, adolescenta koji je 1943. i 1944. zajedno sa ocem, svojim malim brodićem prevozio ranjenike, partizane i izbeglice od Nemaca. Protagonista je 12-godišnjak koji od svog dede preuzima njegov brod i, usprkos mladosti i neiskustvu, uspešno izbegava Nemce i pomaže partizanima. Uloge: Petar Priličko, Petar Banićević, Tonči Vidan Režija: Obrad Gluščević.
17:25
Put do Evropskog prvenstva u fudbalu (Nemačka)
17:55
Rukomet - PS: Dubočica - Radnički, prenos
19:30
Olimpijski krugovi
20:10
Poznati violončelista održao je 24. oktobra 2023. godine prvi samostalni koncert u Beogradu, u okviru velike evropske turneje Rebel with a Cello.... Radio televizija Srbije imala je ekskluzivno pravo na snimanje ovog koncerta, koji će ujedno biti i jedini koncert za koji je Stjepan Hauser dao prava za snimanje i emitovanje, tako da će naši gledaoci imati priliku da uživaju u koncertu jednog od najpopularnijih violončelista današnjice. Stjepan Hauser, poznat je po veličanstvenim i emotivnim interpretacijama popularnih pesama. Verovatno ne postoji osoba koja ne pamti njegov čuveni aranžman velikog hita Despasito. NJegova virtuoznost na violončelu je nešto posebno. I ovoga puta, Stjepan Hauser poveo je publiku na čarobno muzičko putovanje, od klasične i filmske muzike, pa sve do roka i latino ritmova. Obožavatelji ovog talentovanog muzičara iščekivali su i dobili da Stjepan u svom prepoznatljivom stilu, sa svojim čelom siđe u publiku i očara publiku muzičko-scenskim performansom. Broj posetilaca na kraju njegove solističk evropske turneje meri se u stotinama hiljada, ali u Beogradu je bilo posebno, slušao ga je Novak Đoković. U jednom trenutku Novak je na Stjepanov poziv izašao na pozornicu i dobio velik pljesak publike. Potom je, na iznenađenje mnogih, uzeo saksofon u ruke i svirao s Hauserom. Stjepan Hauser je pravi virtuoz, poznat izvanrednoj sposobnosti da u svaku notu unese strast i energiju. Sa milijardama audio strimova i video pregleda na njegovom YouTube kanalu i na društvenim mrežama, ovaj violončelista je fenomen koji povezuje virtuoznost sa čistom strašću i uspeva da ujedini različite generacije ljubitelja muzike. Urednik koncerta: Anja Rogljić Muzički urednik: Jovana Dukić Reditelj: Milica Mikić.
22:00
Umetnost zločina 6, serija
22:50
Kraljevstvo je danska apsurdistička natprirodna horor mini serija, Larsa fon Trira, koju je napisao sa Nilsom Vorselom i korežirao sa Mortenom Arnfredom. Smeštena u neurohirurško odeljenje kopenhagenske Nacionalne bolnice, koja ima nadimak Riget“ (kraljevstvo).... Svaka epizoda serije odvija se tokom jednog dana i prati ekscentrično osoblje bolnice i pacijente dok se susreću sa bizarnim i ponekad natprirodnim pojavama. Serija je prepoznatljiva po svom iščašenom humoru, prigušenoj atmosferi, sepija fotografije i pojavljivanju hora mašina za pranje sudova sa Daunovim sindromom, koji detaljno raspravljaju o čudnim pojavama u bolnici kao parodijskim elementom. Pesmu glavne teme napisao je sam fon Trir.
00:00
Nikolov - Ivanović undektet: Distopija
01:10
Rukomet - PS: Dubočica - Radnički, r.
02:40
Put do Evropskog prvenstva u fudbalu (Nemačka)
03:10
Kraljevstvo, serija
04:05
Kapetan Mikula Mali, film