Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

HTV 3
05:30
Vijesti iz kulture (R)
05:40
Portret: Tijelo kao misleće biće - Nives Kavurić Kurtović, dokumentarni film (R)
06:25
Skica za portret: Ljubo De Karina Spomenici za hram drevnog boga Sunca (R)
06:40
Blažen među ženama, francuski film (R)
08:04
R: Ivo Kuzmanić... Hit grupe Mi, Bam-bam-baba-lu-bam i danas se može čuti na valovima radijskih postaja iako je nastao još 1970. godine. Međutim, priča o strelovitom usponu toga, diljem Hrvatske i tadašnje Jugoslavije nevjerojatno popularnog rock, soul i jazz-rock sastava počinje još u prvoj polovici 1960-ih, kad su njegovi članovi, kao šibenski srednjoškolci, aktivno nastupali u svojim tadašnjim glazbenim sastavima, Magneti i Mjesečari. Ipak, njihova priča nije samo šibenska, već postaje i zagrebačka, kada u taj grad, koji će im poslužiti kao odskočna daska za daljnje uspjehe, dolaze na studij. Priča je to i o duhu vremena - kako se živjelo, odijevalo, zabavljalo - iz perspektive tadašnjih mladih ljudi, svjedoka vremena i njegovih netom pristiglih mijena, koje su ti njihovi mladi nositelji bezrezervno upijali i uživali u njima.



Istraživač i narator: Stanko Ferić

Autor originalne glazbe: Alan Bjelinski.

08:34
R: Zdravko Martinko... Upravo kada je Zagrebački balet još uvijek u izolaciji zbog zaraze pojedinih članova koronavirusom, pravi je trenutak da se podsjetimo na njegovu prvu ovosezonsku premijeru koja je početkom mjeseca privukla veliku pozornost javnosti. Donosimo opsežnu reportažu s prve generalne probe za praizvedbu novog baleta Ponos i predrasude koji poznati autor narativnih baletnih spektakala, koreograf i redatelj Leo Mujić temelji na poznatom i višestruko ekraniziranom romanu britanske spisateljice Jane Austen. Priču o patrijarhatu u Engleskoj s početka 19. stoljeća i ženama koje mu se manje ili više uspješno opiru oživljavaju snažni likovi u kreacijama vodećih solista ansambla, a s glavnima smo i ekskluzivno porazgovarali za Svijet klasike. Na kraju donosimo i osvrte premijerne publike koja je u subotu, 7. studenoga ove godine, višestrukim ovacijama ispratila rođenje novog baletnog ostvarenja.
09:05
Icons
Epizoda donosi priču o zabavi u 20. stoljeću. Holivudska zvijezda Kathleen Turner bavi se postignućima i ostavštinama četiriju najvećih zabavljača stoljeća. Priča o zabavi u 20. stoljeću seže od klauna i vodvilja, do čudnovatosti svemira i svega između. Bilo je to stotinu godina tijekom kojih je tehnološki napredak zauvijek promijenio lice zabave - pojavile su se prve filmske zvijezde, glazbenici i stvoren je kult slavnih. Četiri ikone kojima se bavi ovaj dokumentarni film nisu bile samo istaknute ličnosti u svojim industrijama nego i ljudi koji su se pobunili protiv establišmenta prijeteći da će srušiti društvene prepreke koje su postojale naraštajima. Kathleen Turner istražuje život Charlieja Chaplina, Billie Holiday, Marilyn Monroe i Davida Bowieja. Otkriva njihova najveća dostignuća i istražuje njihovu ostavštinu.

Chaplin je veći dio djetinjstva proveo u siromaštvu prije nego što je postao prva svjetska filmska zvijezda. Napadao je studijske moćnike, prije nego što je svoj najpoznatiji film, Veliki diktator upotrijebio kako bi poslao snažnu poruku o opasnostima fašizma.

Billie Holiday je odrasla u velikom siromaštvu. Zbog svoje jedinstvene tehnike pjevanja postala je jedna od velikih svjetskih glazbenica, a zatim je odlučila rasvijetliti jedan od najmračnijih kutaka čovječanstva objavivši singl Strange Fruit.

Marilyn Monroe iskoristila je svoj imidž kako bi od statusa starlete stigla do možda i najkultnije filmske zvijezde. Trudila se proširiti slabašne uloge koje su joj nudili, s moćnim studijima borila se za više kreativne kontrole, a i nad vlastitim imidžem preuzela je kontrolu kakva dotad nije viđena.

David Bowie pojavio se na londonskoj glazbenoj sceni i uz pomoć Ziggyja Stardusta odmah je transformirao glazbu, stvarajući vojsku mladih, prethodno nesvrstanih obožavatelja. Osporavao je stereotipe o spolu i seksualnosti i nastavit će i društveno i umjetnički izazivati društvo sljedećih 45 godina.

Na kraju emisije publika glasuje za najvećeg zabavljača stoljeća, koji će se zajedno s finalistima iz ostalih kategorija plasirati u finale na kraju serije.

09:55
R: Luka Marotti... Bakar je sačuvao gotovo netaknut svoj povijesni lik, ali je njegov okoliš drastično promijenjen, unakažen. To je danak nekakvom fiktivnom napretku iz posljedica kojega se sada pokušava pobjeći i vratiti duh i dušu gradiću koji to, baš kao i njegovi stanovnici i njegova tisućljetna povijest, zaslužuju.
10:10
Emisija Izvan formata posvećena je stanju na nezavisnoj i slobodnoj sceni u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj u postpotresno vrijeme, doba pandemije i neimaštine. Kako se samostalni umjetnici snalaze za prostore vježbi i izvedbi, koliko smanjeni broj publike utječe na broj predstava i dotok sredstava, kako je reagirala zagrebačka Gradska skupština, a kako grad Zagreb, kako mogu pomoći i kakve su projekcije za budućnost? To su tek neka od pitanja na koja odgovaraju gosti: Tihomir Milovac, muzejski savjetnik u Muzeju suvremene umjetnosti i zastupnik u Skupštini grada Zagreba i Nikola Stojadinović, savjetnik pročelnice zagrebačkoga Gradskoga ureda za kulturu. O iskustvima govore Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Ana Kovačić, voditeljica Galerije Miroslav Kraljević, Gordana Gadžić, ravnateljica Teatra Rugatino te protagonisti zagrebačke plesne scene.
11:00
I: Terence Hill, Bud Spencer, Reinhard Kolldehoff; R: Giuseppe Colizzi... Piu Forte Ragazzi!
Akcijska komedija. Avion poznatog dvojca sruši se u peruanskoj džungli, na području gdje beskrupulozni špekulant kontrolira rudnik smaragda i cijelu rudarsku zajednicu. Mogu li ispraviti nepravdu i pritom još i zaraditi?
12:35
R: Vesna Fijačko Fodor... Ovim koncertom Simfonijski orkestar HRT-a na početku svoje sezone 2019./2020. slavi 90 godina svojega manje-više kontinuiranog postojanja. Točnije, time se prisjeća dana kada je prvi put njegovo postojanje i djelatnost zabilježena u jednom mediju. To je prije 90 godina bio tek gudački kvartet koji je za potrebe radijskoga programa izvodio najrazličitiji orkestralni repertoar. U međuvremenu se razvio u respektabilno orkestralno izvođačko tijelo koje ima svoju tradicionalnu sezonu Majstorskog ciklusa u Lisinskom. Za svečani koncert odabrana je skladba s isticanjem najboljih članova orkestra i remek-djelo hrvatske glazbe: Koncert za klarinet, violu i orkestar Maxa Brucha u kojemu će zasjati prvi klarinetist i prvi violist simfoničara, Domagoj Pavlović i Hrvoje Philips, te prva romantična simfonija hrvatske skladateljice Dore Pejačević.
13:46
Sofija Silvia (Silvia Potočki Smiljanić) mlada je fotografkinja rođena u Puli. S osamnaest godina odlazi u Prag gdje diplomira na Odjelu za umjetničku fotografiju pri FAMU - Akademiji izvedbenih umjetnosti, Visokoj školi za film i televiziju. Danas živi i radi u Puli, a u svojim radovima, od onih nastalih tehnikom camere obscure do fotografija povezanih u nizove, Sofija Silvia propituje protok vremena, promjene perspektive i otuđenost pogleda.
14:05
La Dolce Vita 1
U Barcelonu dolazimo u povodu San Jordija, svojevrsnog Valentinova, kada muškarci daruju ženama cvijeće i dobivaju knjige na dar. Kako bismo otkrili kulturni polet katalonske prijestolnice, slijedit ćemo Lorenza Fluxu, nasljednika carstva Camper. Ondje je prije više od 40 godina postolar otvorio svoju prvu trgovinu. Pokazat će nam odjevne kolekcije i svoje predmete nadahnute sredozemnim zanatima, odvest će nas u hotel gdje su bicikli i mreže za spavanje uvijek dostupni i besplatni te podijeliti s nama svoju strast prema fuzijskoj kuhinji u restoranu Doas palillos, kao i prema dizajnu iz sedamdesetih u Modulolabu.
14:31
U emisiji Knjiga ili život pogledajte razgovor s Juricom Pavičićem koji nas u novom romanu Prometejev sin vodi na izmišljeni otok Škoj i govori o isprepletanju povijesti i sadašnjosti, te o Mediteranu kao poprištu kapitalizma. S našim kritičarom Dariom Grgićem razgovaramo o dvije vrlo različite zbirke priča: Sladostrašće Asje Bakić, spekulativna je fikcija s elementima ZF-a, horora i erotike, a Odstraniti životinju Slađane Bukovac, priče su o ljudima u borbi s vlastitom savješću, našem odnosu prema životinjama, o našoj intimi i strahovima.
15:00
U proljeće 1921. Lorca piše svojem prijatelju:Kanim napisati romance s jezerima, romance s planinama, romance sa zvijezdama: djelo tajanstveno i jasno kao da je kakav cvijet, ali mirisan! To će, ako mi Bog pomogne sa svojim golubicama, biti djelo popularno i vrlo andaluzijsko. To se i dogodilo, zbirka Ciganski romancero postigla je golemi uspjeh, a sam je Lorca govorio da je to jedino njegovo djelo bez nedostataka. Te dramatične, slobodarske i mistične Lorcine romance preveo je i detaljno analizirao naš gost akademik Luko Paljetak.
15:35
R: Dubravko Prugovečki... Reporterska ekipa HTV-a donosi vam jedinstven pogled na život u Južnoj Africi.

U posljednjoj epizodi vraćamo se u vrijeme prvih doseljenika iz Hrvatske. Od tada do danas prošlo je više od stoljeća. Što se promijenilo, gdje su Hrvati danas i što ih čeka sutra? Generacije doseljenika dijele s nama svoje uspjehe i padove, strahove i radosti. Ne propustite posljednju Sliku iz Južne Afrike.

Prije šest stoljeća otkrio ju je Vasco da Gama, danas je otkrijte i vi. Putujmo zajedno najjužnijom zemljom afričkog kontinenta.

16:05
R: Breda Beban i Hrvoje Horvatić... Ivan Kožarić (1921. - 2020.),jedan od najznačajnijih umjetnika u Hrvatskoj, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. Nakon studija kao stipendist nekoliko mjeseci boravi u Parizu. Unatoč mogućnosti da ostvari europsku karijeru, Kožarić bježi pred uspjehom i vraća se u Zagreb te pridružuje neformalnoj protokonceptualnoj grupi Gorgona.

Emisija o Ivanu Kožariću snimana je 1990., kao TV izložba, a prikazani radovi nastali su u razdoblju od 1967. do 1990.

16:16
James Cameron's Story Of Science Fiction
Možemo li putovati kroz vrijeme - i ako da, možemo li promijeniti svoju sudbinu?

Putovanje kroz vrijeme jedna je od najzanimljivijih i najuzbudljivijih ideja u znanstvenoj fantastici. H. G. Wells je izmislio ideju stroja za putovanje kroz vrijeme u Vremenskom stroju i otad pisci i filmaši istražuju njegove mogućnosti, opasnosti i paradokse. Postoji li više budućnosti? Možemo li promijeniti svoju sudbinu? Ili smo marionete nepromjenjiva vremenskoga pravca? Od Povratka u budućnost, preko Interstellara do Terminatora, istražujemo te vrtoglave ideje - i hrvamo se s pitanjima koja postavljaju.

17:00
I: Bill Elliott, Marie Windsor, Forrest Tucker; R: R. G. Springsteen... Hellfire
Vestern. Bivši kockar, a sada propovjednik, udružuje se s lijepom odmetnicom koja se skriva pred zakonom. Susreće svog starog prijatelja, šerifa, i obojica se zaljubljuju u nju...
18:29
Libertin je konceRtualni projekt opatijskog jazz glazbenika i slikara koji stavlja naglasak na spajanje umjetnosti - jazz glazbe i suvremenog plesa. Sastoji se od tri dijela/čina u kojima se prikazuju tri pogleda na svijet: Postanak koji govori o tome kako smo nastali, rasli i u jednom se trenutku počeli odvajati u vlastite krugove. Obiteljski san o tome kako su nas zamišljali roditelji, te Libertin koji govori o čovjeku koji se oslobodio snova svoje obitelji. To je priča o slobodnom čovjeku koji je odlučio izaći iz okvira i postati umjetnik vlastita života. U projektu svaka umjetnost glazba, film, slika ili ples funkcioniraju zasebno, bitna je njihova ravnopravnost, odnosno svaka od njih ima svoju važnost u funkcioniranju svijeta oko nas.
19:19
R: Željko Belić... Maksimilijan Vanka, gotovo zaboravljeni hrvatski slikar, rođen je krajem 19. stoljeća u Hrvatskom zagorju, a veći dio života proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama. Vanka je u kulturu i umjetnost novog kontinenta unio više nego mnogi američki slikari i poznatiji je u Americi nego u svojoj domovini. Jedan od najpoznatijih spomenika kulture u SAD-u djelo je ovog slikara koji je svoj život skončao na gotovo tipičan način za hrvatske slikare prognanike svoga doba. Tek kada je u zagrebačkim Klovićevim dvorima priređena izložba sa slikama s mnogih meridijana SAD-a i svijeta te iz mnogih zakutaka kontinentalne i primorske Hrvatske, saznali smo da Vanka može stajati uz bok Becića, Račića, Kraljevića, Hermana, Sesije, a da se po popularnosti, s one strane Atlantika, može mjeriti s Meštrovićem. Drugog veljače 1963. Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i nije se vratio. Poslije tri dana more je izbacilo tijelo na obalu. Vrijeme i razlog slikareve smrti ostali su zagonetka. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda. Umjetnik je tako barem simbolično morem krenuo prema zavičaju.
20:05
Šahovski komentar: Sahidi - Šarić
20:25
I: Zdenko Jelčić (Blago Antić), Branka Katić (Dijana Mitrović), Dragan Despot (predsjednik Tomašević), Trpimir Jurkić (Nikola Martić), Aleksandar Cvjetković (Mario Kardum), Tihana Lazović (Tena Latinović), Nikša Butijer (Leo Grubišić), Izudin Bajrović (Marinko Prskalo), Gloria Dubelj (Barbara), Tena Nemet Brankov (Lara Tomašević), Boris Svrtan (premijer Lozančić), Daria Lorenzi Flatz (Katarina Jerkov), Helena Minić Matanić (Vera Papo), Olga Pakalović (Alenka Jović), Nadia Cvitanović (Žana), Draško Zidar (Zvonimir Mihalić), Sandra Lončarić (Vanja Kardum), Goran Marković (Andrej Marinković); R: Dalibor Matanić... Blago (Zdenko Jelčić) i Prskalo (Izudin Bajrović) dogovaraju savezništvo protiv predsjednika Tomaševića (Dragan Despot). Trudna Tena (Tihana Lazović) i njetin dečko Alen (Goran Koši) razmišljaju na ucjenu nuncija Bertolazzija (Mirko Soldano) uzvratiti protuucjenom. Prije nego što će dati ostavku, ravnatelj policije Jolić (Dražen Mikulić) otkriva Dijani (Branka Katić) tko je ubio supruga šefice tajne službe Katarine Jerkov (Daria Lorenci Flatz). Glavni urednik Martić (Trpimir Jurkić) odobrava Dijani članak. U dogovoru s Tomaševićem, gradonačelnik Kardum (Aleksandar Cvjetković) planira najaviti kandidaturu za predsjednika stranke. Katarina Jerkov posjećuje lopova Janjića (Dražen Čuček) i obavještava ga da je donesena odluka o njegovom bijegu iz zatvora. Na nagovor suradnika iz društva za zaštitu pasa Miše (Paško Vukasović), Žana (Nadia Cvitanović) poziva Karduma na sastanak utroje u azilu za pse.




Majstorica maske: Tina Jesenković.

21:20
Why We Hate
Zašto se ljudi pridružuju ekstremističkim skupinama? Zbog čega su neki ljudi spremni mrziti i počiniti nasilje zbog svojih uvjerenja? Stručnjak za ekstremizam Sasha Havlicek, koji upravlja svjetskom organizacijom koja razvija rješenja za sukobe između zajednica i terorizam, istražuje moć ideologija mržnje poput bijelog rasizma i islamskog ekstremizma. Zašto se ljudi pridružuju skupinama zasnovanima na mržnji i kako opravdavaju nasilje nad ideološkim neprijateljima? Kako ljubav prema vjeri postaje razlog mržnje i napada na druge? Kako skupine nastale iz mržnje vrbuju pripadnike i kako odvratiti ljude od nasilnog ekstremizma?
22:02
R: Ivan Mokrović... U povodu smrti Mustafe Nadarevića, jednog od naših najvećih kazališnih, televizijskih i filmskih glumaca, u specijalnoj emisiji Art a la carte emitiramo kazališnu predstavu Dundo Maroje iz 1981. godine. Neponovljivo odigravši lik snalažljivog sluge Pometa, Nadarević je osvojio kritiku i publiku.

Predstava je upamćena kao mračna interpretacija ove renesansne komedije i kao jedna od najnagrađivanijih predstava svoga vremena. Osvojila je više od petnaest nagrada od kojih i onu za režiju te nekoliko nagrada Mustafi Nadareviću za ulogu Pometa.

Od tada je Mustafa Nadarević na sceni HNK-a u Zagrebu igrao glavne uloge, postavši jedan od najboljih kazališnih umjetnika u povijesti hrvatskoga glumišta. Na pozornici je odigrao više od 150 različitih uloga, većinom na svojoj matičnoj sceni HNK-a u Zagrebu, a surađivao je i s HNK-om Ivan Pl. Zajc iz Rijeke, HNK-om u Splitu i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Za sve te uloge je dobio brojne nagrade i priznanja te je tako postao jedan od najnagrađivanijih glumaca uopće.

Dobitnik je nagrada Marul, Orlando, Zlatni lovor vijenac MESS-a (tri puta), Sterijine nagrade, nagrade Dubravko Dujšin, nagrade Vladimir Nazor, Zlatni smijeh, nagrade Mila Dimitrijević (tri puta), nagrade Hrvatskog glumišta, nagrade Grada Zagreba, nagrade na Festivalu glumca u Vinkovcima te nagrade Hrvatskog glumišta i Vladimir Nazor za svekoliko umjetničko djelovanje.

Prije predstave razgovarat ćemo s redateljem predstave Ivicom Kunčevićem s kojim je Mustafa Nadarević napravio niz glasovitih uloga koje se i danas pamte.

Rad s Mustafom Nadarevićem na ovoj predstavi redatelj predstave Ivica Kunčević opisao je u svojoj knjizi Redateljske bilješke (Bibiloteka Mansioni; str. 154-155; Hrvatski centar ITI, veljača 2017.):

U mom prvom, zagrebačkom Dundu Pometa je igrao Mustafa Nadarević. (...) Uživao sam kako se u njemu rađa Pomet. Iz nemirnih nogu, kroz tjelesnost. (...) No, nije ga, jasno, dobio samo iz nogu. Pomet je, uza sve svoje fenganje i unjkanje, u kontaktu s publikom, kao što smo rekli, krajnje otvoren. I Mustafa je, kao glumac (a i inače), besramno iskren. Ništa ne prikriva; ni svoju slabost. No, to ga na neki način, pravi dobitnikom. Ta apsolutna izloženost čini ga bliskim, u startu stječe naklonost publike. Kroz otvoreno priznanje slabosti, intimne, glumačke, literarno lice koje igra dobije neku ljudsku priljepčivost. Mustafa se otvara gledalištu potpuno i ne forsira: što se ima, to se dava! (...) Mustafa je kristalno proziran glumac, vidite ga iznutra - i to srce, i tu utrobu.... No i kada je u potpunosti zaigran i iznutra ispunjen, čak kada je i u emotivnom ispadu, Mujov glumački izraz realizira se po maksimi: manje je više. Ne nameće se, nego plijeni, ne promatramo ga; mi smo s njim unutar njega, otjelovljeni njime - i mi smo u drami..

22:32
R: Ivica Kunčević... Prikazujemo snimku kazališne predstave Dundo Maroje zagrebačkog HNK, iz 1983., u režiji Ivice Kunčevića.

Predstava je upamćena kao mračna interpretacija ove renesansne komedije i jedna je od najnagrađivanijih predstava toga vremena. Osvojila je više od petnaest nagrada od kojih i onu za režiju te nekoliko nagrada Mustafi Nadareviću za ulogu Pometa.



Maske: Zlatko Bourek

Koreograf: Miljenko Vikić

Jezični savjetnik: dr. Frano Čale


Igraju: Zlatko Crnković (Dundo Maroje), Tomislav Stojković (Maro), Kruno Valentić (Bokčilo), Zvonimir Zoričić (Popiva), Maja Freundlich (Pera), Miro Šegrt (Dživo), Mira Župan (Baba Perina), Neva Rošić (Laura), Mira Furlan (Petrunjela), Danko Ljuština (Ugo Tudešak), Mustafa Nadarević (Pomet), Miodrag Krivokapić (Tripče), Amir Bukvć (Pjero), Tomislav Rališ (Niko),

Miljenko Brlečić (Vlaho), Jurica Dijaković (Pavo Novobrđanin), Dušan Gojić (Grubiša), Mirko Švec (Gulisav Hrvat), Špiro Guberina (Sadi), Vjenceslav Kapural (Kamilo), Franjo Fruk (Kapetan), Branko Bonaci (Prvi oštijer), Franjo Štefulj (Drugi oštijer).

00:55
Vijesti iz kulture
01:06
Nijemi svjedok (20), serija (12) (1/5) (R)
02:50
Vrijeme je za jazz: Libertin, Vedran Ružić (R)
03:38
Izvan formata: Nezavisna scena (R)
04:29
Vijesti iz kulture (R)
04:40
Zašto mrzimo: Ekstremizam, dokumentarna serija (12) (4/6)
05:24
Novine (3), serija (12) (9/10) (R)
06:20
Fotografija u Hrvatskoj: Fotografija u Rovinju i Puli (R)
06:30
Paklene vatre, američki film (12) (R)
08:00
Škola na Trećem - 1. razred
08:59
Škola na Trećem - 2. razred
09:58
Škola na Trećem - 3. razred
10:58
Škola na Trećem - 4. razred
12:00
I: Phoebe Tonkin, Cariba Heine, Claire Holt, Angus McLaren; R: Colin Budds, Jeffrey Walker... H2o: Just Add Water
Bezazleni komentar da joj treba promjena natjera Emmu da odluči obojiti kosu u crveno. Zaneova potraga za morskom nemani odvede ga do gđice Chatham, za koju je uvjeren da je ključ cijele misterije. Rikki pristane izaći sa Zaneom pod uvjetom da odustane od svog lova na sirene.
12:25
Dino Dana
Kada Dana, Saara i ujak Ravi krenu na vožnju go-kartom, Dana opaža kako stygimoloch, zahvaljujući svojoj brzini, okretnosti i snazi bježi čoporu krvoločnih albertosaura te se služi njegovom tehnikom kako bi pobijedila na stazi.
12:45
Deadly Nightmares Of Nature 3
Naomi Wilkinson i njezin pouzdani kamper Daisy kreću na put da istraže noćne more iz svijeta prirode duž obale Pembrokeshirea. Kajakom istražuje špilje i uvale u potrazi za najvećim mesožderom u Ujedinjenom Kraljevstvu, duboko kopa tražeći migoljave crve koji grizu i kopaju tunele ispod ručnika za plažu te zaranja s najhrabrijom pticom otoka Skomera.
13:15
I: Bettina Lamprecht (Bettina Betty Dewald), Maximilian Grill (dr. Marco Behring), Claudia Hiersche (dr. Helena von Arnstett), Theresa Underberg (Lizzy Riedmüller), Carolin Walter (Talula Pfeifer), Eric Klotzsch (Tobias Lewandowski), Sybille J. Schedwill (Mechthild Puhl), Roland Koch (prof. Wehmann), Ercan Durmaz (Safi Edemir); R: Joseph Orr... Bettys Diagnose 2
Prof. Wehmann pomaže Betty oko mladog dimnjačara koji je pao s krova. Na kraju razgovora Wehmann poziva Betty na večeru. Kada to dozna Lizzy, ljubomorna je i zabrinuta. Pita se je li muškarac u kojeg se zaljubila klasični šef odjela koji udvara sestrama. Na Odjel za hitan prijam dovezena je zbog akutnog napadaja pacijentica s multiplom sklerozom. Ona je inače pacijentica Lewandowskijeva oca, prof. Friedhelma Lewandowskog, pa ga dr. Arnstett poziva u bolnicu radi konzultacija. Sin je u šoku jer stari Lewandowski očekuje da će sin napraviti karijeru u Karlovoj klinici, ali to još nije sigurno. Kad mladom Lewandowskom dođe u ruke pismo upućeno Heleni, padne mu na pamet kako bi mogao poboljšati svoj položaj u klinici. Betty razmišlja o neobičnom ponašanju prof. Wehmanna i kad slučajno načuje jedan njegov razgovor, dozna pravi razlog za to. Mechthild se jada Safiju i kaže mu da ju je muž ostavio zbog druge.
14:00
Škola na Trećem - 1. razred (R)
14:59
Škola na Trećem - 2. razred (R)
15:58
Škola na Trećem - 3. razred (R)
16:58
Škola na Trećem - 4. razred (R)
18:00
Zagreb: Misa, prijenos
18:30
R: Jamie Berry... From Russia To Iran: Crossing The Wild Frontier
U četvrtoj epizodi epskog putovanja Levisona Wooda od 4200 kilometara, istraživač i njegov vodič putuju svim dostupnim sredstvima kroz Azerbajdžan - krševit kraj poznat kao Zemlja vatre - i preko bujnih planina Gruzije. Sa svojim azerskim vodičem Naminom Levison prolazi kroz pustinju Gobustan, susreće zastrašujuće pse i nomadske pastire, svladava opasne, odronima pogođene ceste i uspinje se u zamak izgrađen na pola stijene. Nakon ulaska u Gruziju Levison se nalazi s novim vodičem i starim prijateljem Lašom, kojega je upoznao prije 13 godina kad je kroz tu regiju putovao s naprtnjačom. Zajedno putuju kroz zemlju koju su stari Grci opisivali kao raj na zemlji, prije nego što će sresti pripite pastire i proći kroz zloglasno selo poznato kao odgajalište ISIL-ovih boraca. Dvojica istraživača kreću u potragu za monahom pustinjakom koji živi na vrhu 45 metara visokog kamenog monolita, prolaze kroz Staljinovo rodno mjesto i posjećuju stari sovjetski rudarski grad prije nego što se zaustave u drevnom gradu u stijenama izgrađenom u planinama, što ih naposljetku dovodi do granice s Armenijom i ruba Azije.
19:17
O suvremenom slikaru Josipu Vaništi ugledni povjesničar umjetnosti Igor Zidić u emisiji kaže: Čudna i neobična osoba. Vaništa je čovjek koji je, ili nam se tako prikazuje ili nam se tako daje, ustezljiv, škrt, od malo riječi, od malo poteza, od malo materije. Svakako zanimljiv slikar, naš suvremenik o kojem ćemo nešto više saznati u emisiji redateljice i scenaristice Ljiljane Jojić i Marije Gattin. O Vaništi nadahnuto govore Tonko Maroević i Žarko Vijatović.
20:05
I: Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Milan Štrljić, Mustafa Nadarević, Mladen Barbarić, Aljoša Vučković, Špiro Guberina, Ljubomir Kapor, Boris Buzančić, Fabijan Šovagović, Ivo Gregurević, Dara Vukić, Vlasta Knezović, Magda Matošić, Eta Bortolazzi, Ines Fančović i drugi.; R: Joakim Marušić... Dramska serija Velo misto, scenarista Miljenka Smoje i redatelja Joakima Marušića, snimljena 1980. godine, živopisna je kronika grada Splita kojom promiču mnoge ljudske sudbine. Ribari, težaci, radnici, policajci, piljarice, studenti, vojnici, bludnice, krijumčari, ljudi s ruba života, ali i ugledni građani. Kronika je to grada na vjetrometini burnih političkih zbivanja prve polovice dvadesetog stoljeća, kojoj ni u najtragičnijim trenucima ne ponestaje humora i plemenitosti. Autentičan jezik, bogati kostimi i scenografija, iznimna glumačka ostvarenja, glavne su vrline ove koloritne i pune mediteranskog ozračja rekonstruirane povijesne freske grada Splita.

---


1. epizoda:


Godina je 1910. Život bruji na Voćnom trgu punom mediteranskoga kolorita i zvukova. Upoznajemo cijelu galeriju Velomišćana. Dominantna je figura Meštar, koji duhovito i bez dlake na jeziku komentira mjesne događaje u svojoj brijačnici. Zatim elegantni gradonačelnik Vice, smetlar Jozo i njegov prijatelj, općinski službenik Picaferaj, i ne odveć hrabri policajac Pučanstvo.

Svi oni međusobno komuniciraju u svakodnevnom životu Velog mista. Tu su i mnogobrojni ženski likovi. Svadljiva prodavačica voća Mare Mulica, puna lažnog ćudoređa i oštrih riječi, gospođica Violeta, francuskih manira, vječno s pudlicom u šetnji, živahna apotekarica i baba Marta uz koje su odrasli mnogi naraštaji. U grad stiže ženski orkestar. Toj senzaciji žele prisustvovati svi, čak i trojica prijatelja, studenati Duje, Tonči i Pegula, koje nakon ljetnog kupanja čeka put u Prag na studij. Gospođica Violeta ostavit će snažan dojam na Pegulu, kao što će se u mladog Feratu zagledati Marijeta, kći težaka Tome. Tome je starih nazora i ne sviđa mu se što je Ferata napustio zemlju zbog gradske službe. Studenti odlaze u Prag gdje ih čekaju burne noći u pivnicama i u društvu zgodnih djevojaka. Jedna od njih je i Marženka, koja će im se pridružiti prigodom svađe i sukoba s carskim časnicima. Duje i Pegula završavaju u zatvoru, no tim se koriste da bi pripremili ispite.

Za to vrijeme na Voćnom trgu dolazi do socijalnih nemira i sukoba s policijom. Idila Velog mista polako se gubi.

21:30
I: Anthony Hopkins, Emma Thompson, James Fox, Christopher Reeve, Peter Vaughn; R: James Ivory... The Remains Of The Day
Drama. Doba je drugog svjetskog rata. Na imanju britanskog lorda Darlingtona (J. Fox) radi besprijekorni batler James Stevens (A. Hopkins). Stevens je posve odan svojoj dužnosti i svom poslodavcu, nikad ne pokazuje vlastite osjećaje, ne izražava svoje osobno mišljenje ni o čemu niti ima ikakve osobne potrebe. Tako je savršen u svom poslu da se čini kako i nema ljudske slabosti. Na imanju su česti gosti uglednici iz nacističke njemačke i njihovi engleski simpatizeri, no Stevens ni kad ga pitaju o tome ne daje svoje mišljenje. Njegov stari otac (P. Vaughn), koji je prevalio sedamdesetu, bolestan je i s mjesta poslužitelja premješten na mjesto čistača, ali Stevens ne pokazuje suosjećanje prema starcu koji novi posao, nakon desetljeća časnog služenja, smatra poniženjem. Jedina koja u Stevensu vidi ljudsko biće jest nova domaćica, Miss Kenton (E. Thompson), koja svoj posao radi gotovo jednako besprijekorno kao i Stevens, no pri tome ne zaboravlja da je ljudsko biće s vlastitim osjećajima. Kad Stevensov otac umre, njegov sin prezauzet je posluživanjem uglednih gostiju, pa Miss Kenton bdije uz staroga g. Stevensa...

Priču o životu na imanju lorda Darlingtona, za koji Miss Kenton kaže da su bile najljepše godine njezina života, slušamo kao njezino prisjećanje na prošlost, mnogo godina nakon što se udala i otišla s imanja, odustajući od ljubavi koja nije bila moguća. Tek kad je već star i u mirovini, James Stevens zapitat će se je li dužnost zaista bila svrha njegovog života...

Autor romana prema kojemu je film snimljen, Kazuo Ishiguro, Japanac je koji je odrastao u Velikoj Britaniji. Sam je napisao više scenarija (Never Let Me Go prema svom romanu; The White Countess, The Saddest Music in the World). Njegov je roman došao u ruke Jamesu Ivoryju i scenaristici Ruth Prawer Jhabvala koja je scenaristički dio tima Merchant Ivory Production i dvostruka dobitnica Oscara za filmove njihove produkcije: Howards End i Soba s pogledom. I film Na kraju dana bio je nominiran za Oscara za sve glavne kategorije (najbolji film, scenarij, režija, glavna muška i glavna ženska uloga, scenografija, kostimi i glazba). Londonski kritičari proglasili su Ivoryja redateljem godine, a A. Hopkinsa glumcem godine. Anthony Hopkins osvojio je još osam nagrada za tu ulogu.

23:40
Svoj rad 1 franak = 1 glas Andreja Kulunčić definira kao političku umjetničku intervenciju. Riječ je o akciji koju je sa suradnicima provodila u Zűrichu pokušavajući upozoriti na problem ilegalnih radnika. Radnici koji ilegalno tamo rade, ali čiji rad je potreban u toj zemlji, dobrovoljno su priložili po 1 franak kako bi se tako skupljeni novac donirao za obnovu zgrade švicarskog parlamenta. Prihvaćanjem te donacije posljedično bi bilo javno priznato i njihovo postojanje, kao i njihov aktivan doprinos švicarskom društvu.
23:50
R: Željko Sarić... Upoznajte tri arhitektonska djela nominirana za Nagradu Bernardo Bernardi u kategoriji najuspješnijih realizacija na području interijera i oblikovanja u 2015. godini: Hotel Adriatic u Rovinju, restoran i kuhinju u ljetovalištu Pine Beach u Pakoštanima i Slomljeni pejzaž, spomen-obilježje Gordanu Ledereru u Hrvatskoj Kostajnici.
00:45
Vijesti iz kulture
00:55
Nijemi svjedok (20), serija (12) (2/5) (R)
02:35
Chansonfest 2018. (1. dio) (R)
03:55
Vijesti iz kulture (R)
04:05
I: Anthony Hopkins, Emma Thompson, James Fox, Christopher Reeve, Peter Vaughn; R: James Ivory... The Remains Of The Day
Drama. Doba je drugog svjetskog rata. Na imanju britanskog lorda Darlingtona (J. Fox) radi besprijekorni batler James Stevens (A. Hopkins). Stevens je posve odan svojoj dužnosti i svom poslodavcu, nikad ne pokazuje vlastite osjećaje, ne izražava svoje osobno mišljenje ni o čemu niti ima ikakve osobne potrebe. Tako je savršen u svom poslu da se čini kako i nema ljudske slabosti. Na imanju su česti gosti uglednici iz nacističke njemačke i njihovi engleski simpatizeri, no Stevens ni kad ga pitaju o tome ne daje svoje mišljenje. Njegov stari otac (P. Vaughn), koji je prevalio sedamdesetu, bolestan je i s mjesta poslužitelja premješten na mjesto čistača, ali Stevens ne pokazuje suosjećanje prema starcu koji novi posao, nakon desetljeća časnog služenja, smatra poniženjem. Jedina koja u Stevensu vidi ljudsko biće jest nova domaćica, Miss Kenton (E. Thompson), koja svoj posao radi gotovo jednako besprijekorno kao i Stevens, no pri tome ne zaboravlja da je ljudsko biće s vlastitim osjećajima. Kad Stevensov otac umre, njegov sin prezauzet je posluživanjem uglednih gostiju, pa Miss Kenton bdije uz staroga g. Stevensa...

Priču o životu na imanju lorda Darlingtona, za koji Miss Kenton kaže da su bile najljepše godine njezina života, slušamo kao njezino prisjećanje na prošlost, mnogo godina nakon što se udala i otišla s imanja, odustajući od ljubavi koja nije bila moguća. Tek kad je već star i u mirovini, James Stevens zapitat će se je li dužnost zaista bila svrha njegovog života...

Autor romana prema kojemu je film snimljen, Kazuo Ishiguro, Japanac je koji je odrastao u Velikoj Britaniji. Sam je napisao više scenarija (Never Let Me Go prema svom romanu; The White Countess, The Saddest Music in the World). Njegov je roman došao u ruke Jamesu Ivoryju i scenaristici Ruth Prawer Jhabvala koja je scenaristički dio tima Merchant Ivory Production i dvostruka dobitnica Oscara za filmove njihove produkcije: Howards End i Soba s pogledom. I film Na kraju dana bio je nominiran za Oscara za sve glavne kategorije (najbolji film, scenarij, režija, glavna muška i glavna ženska uloga, scenografija, kostimi i glazba). Londonski kritičari proglasili su Ivoryja redateljem godine, a A. Hopkinsa glumcem godine. Anthony Hopkins osvojio je još osam nagrada za tu ulogu.

06:18
Fotografija u Hrvatskoj: Fotoklub Zagreb (R)
06:28
Betty i njezine dijagnoze (2), serija (12) (6/12) (R)
07:12
R: Jamie Berry... From Russia To Iran: Crossing The Wild Frontier
U četvrtoj epizodi epskog putovanja Levisona Wooda od 4200 kilometara, istraživač i njegov vodič putuju svim dostupnim sredstvima kroz Azerbajdžan - krševit kraj poznat kao Zemlja vatre - i preko bujnih planina Gruzije. Sa svojim azerskim vodičem Naminom Levison prolazi kroz pustinju Gobustan, susreće zastrašujuće pse i nomadske pastire, svladava opasne, odronima pogođene ceste i uspinje se u zamak izgrađen na pola stijene. Nakon ulaska u Gruziju Levison se nalazi s novim vodičem i starim prijateljem Lašom, kojega je upoznao prije 13 godina kad je kroz tu regiju putovao s naprtnjačom. Zajedno putuju kroz zemlju koju su stari Grci opisivali kao raj na zemlji, prije nego što će sresti pripite pastire i proći kroz zloglasno selo poznato kao odgajalište ISIL-ovih boraca. Dvojica istraživača kreću u potragu za monahom pustinjakom koji živi na vrhu 45 metara visokog kamenog monolita, prolaze kroz Staljinovo rodno mjesto i posjećuju stari sovjetski rudarski grad prije nego što se zaustave u drevnom gradu u stijenama izgrađenom u planinama, što ih naposljetku dovodi do granice s Armenijom i ruba Azije.
08:00
Škola na Trećem - 1. razred
09:00
Škola na Trećem - 2. razred
09:59
Škola na Trećem - 3. razred
10:59
Škola na Trećem - 4. razred
12:00
I: Phoebe Tonkin, Cariba Heine, Claire Holt, Angus McLaren; R: Colin Budds, Jeffrey Walker... H2o: Just Add Water
Rikki i Zane počnu potajno izlaziti skupa, no Cleo i Emma ih uhvate zajedno u kinu. Zahtijevaju od Rikki da se prestane viđati s njim, tjerajući je da bira između njih dvije i Zanea. Rikki to odbije, uz konstataciju da je prave prijateljice nikada ne bi prisiljavale na takav izbor.


Izvršni producenti: Jonathan M. Shiff, Kay Ben M'Rad, Julia Adams.

12:25
Dino Dana
Dana usne ružan san u kojem Saara (u snu superzločinka) ukrade kost ozraptora izloženu u Kraljevskom muzeju Ontarija, a Dana (u snu superšpijunka) ne preza ni pred čime kako bi vratila kost jer inače više nikada neće vidjeti ozraptora.


Urednica: Rahela Štefanović.

12:45
Deadly Nightmares Of Nature 3
Potraga za najvećim noćnim morama Naomi vodi na meksički poluotok Yucatan. Ondje Naomi igra ruski rulet s neobičnim dvojcem, upoznaje majstoricu prerušavanja, koja žvače glave, guta dečke i zna kung-fu, te svjedoči jednome od najspektakularnijih prizora u prirodi - vojsci od dva milijuna šišmiša.
13:15
I: Bettina Lamprecht (Bettina Betty Dewald), Maximilian Grill (dr. Marco Behring), Claudia Hiersche (dr. Helena von Arnstett), Theresa Underberg (Lizzy Riedmüller), Carolin Walter (Talula Pfeifer), Eric Klotzsch (Tobias Lewandowski), Sybille J. Schedwill (Mechthild Puhl), Roland Koch (prof. Wehmann), Ercan Durmaz (Safi Edemir) Scenaristica: Claudia Matschulla; R: Joseph Orr... Bettys Diagnose 2
Doznavši da joj je prof. Wehmann otac, Betty netragom nestaje. Lizzy prima poruku da Betty treba vrijeme za razmišljanje, ali ne zna zašto. Tamás je nađe u njezinu skrovištu i obavijesti o tome Wandu, koja je također tragala za njom jer joj je prof. Wehmann otkrio da Betty zna tko joj je otac. Štoviše, Betty doznaje gorku istinu da je Wehmann nije želio pa je Wandi nudio novac za pobačaj. Lizzy i dr. Behring bave se instalaterom grijanja Felixom Petersom koji je dopremljen zbog opeklina, ali ima simptome srčanog infarkta. Vidovnjakinja dolazi u kliniku zbog nezgode s kaktusom i svatko je traži da mu prorekne budućnost. Helena ne vjeruje u takve stvari, ali vidovnjakinja ipak kaže točno jer Heleni je zaista privržen tamnokosi muškarac. Lizzy doznaje zašto je Betty naglo nestala i distancira se od prof. Wehmanna koji je baš treba jer je primio strašnu vijest.
14:00
Škola na Trećem - 1. razred (R)
15:00
Škola na Trećem - 2. razred (R)
15:59
Škola na Trećem - 3. razred (R)
17:00
R: Jamie Berry... From Russia To Iran: Crossing The Wild Frontier
Levison Wood i njegov vodič putuju svim dostupnim sredstvima kroz Armeniju i očaravajuću Republiku Iran prema Kaspijskom jezeru i kraju puta. Na ulasku u Armeniju Levu se pridružuje iskusna fotografkinja Anuš Babadžanjan, koja će mu pomoći da stigne do zaboravljene europske ratne zone u nepriznatoj državi Gorski Karabah.

Krećući se prema jugu, Lev ulazi u očaravajuću Republiku Iran, zemlju koja ima klimave odnose sa Zapadom još otkako je 1979. islamska revolucija otjerala monarhiju potpomognutu SAD-om. Nakon višemjesečnih pregovora Lev je dobio dopuštenje za put na Kaspijsko jezero. Pridružuje mu se vodič i kolega pustolov Reza Pakravan, pa zajedno posjećuju jezero Urmiju, nekoć jedno od najvećih slanih jezera svijeta, prije nego što ga je voda koja se iskorištavala za zemljoradnju pretvorila u apokaliptično groblje brodova. U Tabrizu posjećuju, kako kažu, najveću tržnicu na svijetu, a zatim kroz drevnu dolinu asasina, odakle je prije tisuću godina prva teroristička skupina na svijetu pokretala svoje napade, Lev i Reza stižu u Teheran, glavni grad Irana.

Nakon Teherana, pred njima je Elburs, moćni planinski lanac koji moraju prijeći dok se kreću prema Kaspijskom moru i kraju putovanja.

18:00
Zagreb: Misa, prijenos
18:30
R: Jamie Berry... From Russia To Iran: Crossing The Wild Frontier
Levison Wood i njegov vodič putuju svim dostupnim sredstvima kroz Armeniju i očaravajuću Republiku Iran prema Kaspijskom jezeru i kraju puta. Na ulasku u Armeniju Levu se pridružuje iskusna fotografkinja Anuš Babadžanjan, koja će mu pomoći da stigne do zaboravljene europske ratne zone u nepriznatoj državi Gorski Karabah.

Krećući se prema jugu, Lev ulazi u očaravajuću Republiku Iran, zemlju koja ima klimave odnose sa Zapadom još otkako je 1979. islamska revolucija otjerala monarhiju potpomognutu SAD-om. Nakon višemjesečnih pregovora Lev je dobio dopuštenje za put na Kaspijsko jezero. Pridružuje mu se vodič i kolega pustolov Reza Pakravan, pa zajedno posjećuju jezero Urmiju, nekoć jedno od najvećih slanih jezera svijeta, prije nego što ga je voda koja se iskorištavala za zemljoradnju pretvorila u apokaliptično groblje brodova. U Tabrizu posjećuju, kako kažu, najveću tržnicu na svijetu, a zatim kroz drevnu dolinu asasina, odakle je prije tisuću godina prva teroristička skupina na svijetu pokretala svoje napade, Lev i Reza stižu u Teheran, glavni grad Irana.

Nakon Teherana, pred njima je Elburs, moćni planinski lanac koji moraju prijeći dok se kreću prema Kaspijskom moru i kraju putovanja.

19:20
Vrijeme je za jazz: Spiritual market
20:05
I: Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Mustafa Nadarević, Milan Štrljić, Mladen Barbarić, Aljoša Vučković, Špiro Guberina, Ljubomir Kapor, Boris Buzančić, Ivo Gregurević, Vlasta Knezović, Mato Ergović, Uglješa Kojadinović; R: Joakim Marušić... Godina je 1911. Nakon povratka iz Praga, sad već diplomirani inženjer Duje donosi nogometnu loptu. Prvi splitski balun zaludit će cijeli grad. Dječaci okupljeni na streljani babe Marte oduševljeno pristaju na novu igru. Glavni pokretač je inženjer od baluna, kako zovu Duju, koji uskoro odabire i prostor na kojem se cijeli dan igra. Ferata je jedan od najboljih igrača, no zbog fuzbala zapostavlja Marijetu, baš kao i Tonči svoju Katu. Jedino je Pegula podjednako na terenu i u sobi madam Violete. Nova igra oduševljava Meštra, Profesora i gradonačelnika Vicu, no dobiva i svoje protivnike. Ponajprije direktora gimnazije. Unatoč svađama registrirat će se klub po imenu Hajduk.

U nogomet se sve više uvlači politika. Autonomaši kontra Hajduka osnivaju klub Calcio Spalato i dolazi do prvog susreta. Pobjeda Hajduka rezultirat će tučnjavom, razbijanjem izloga i još većom podijeljenošću Velomišćana.

21:25
I: Fanny Ardant, Jean-Louis Trintignant, Jean-Pierre Kalfon, Philippe Laudenbach, Philippe Morier-Genoud, Xavier Saint-Macary, Jean-Louis Richard, Caroline Sihol; R: François Truffaut... Vivement Dimanche! / Finally Sunday
Triler. Nakon što je okrutno umorena njegova supruga Marie-Christine (C. Sihol), a prethodno u lovu i njezin ljubavnik, policija odmah osumnjiči bogatog trgovca nekretninama Juliena Vercela (J.-L. Trintignant). No, Julien uporno tvrdi da je nevin, u što povjeruje samo njegova tajnica Barbara Beker (F. Ardant). Barbara je, osim toga, već godinama zaljubljena u Juliena i svakako mu želi pomoći. I dok Juliena čeka neizvjesna sudbina, uporna Barbara odluči sama istražiti slučaj kako bi otkrila pravog počinitelja zločina...

Dvadeset četiri godine nakon svog dugometražnog debija 400 udaraca iz 1959. kojim je obilježio početak novog vala u francuskoj kinematografiji, redatelj François Truffaut 1983. snimio je posljednji film u karijeri. Na žalost, 1984. u pedeset i drugoj godini života prekinula ga je prerana smrt, pa je triler Napokon nedjelja ostao zabilježen kao završni rad velikog sineasta. Riječ je o prilagodbi romana The Long Saturday Night Charlesa Williamsa u kojoj je Truffaut spojio mnoštvo elemenata svog dotadašnjeg stvaralaštva. Gotovo poput epitafa vratio se crno-bijeloj fotografiji s početka karijere (izvrsna kamera Nestora Almendrosa), te još jednom kontrapunktirao kriminalistički prosede i priličnu dozu humora. Zaplet, ozračje filma, te osobito crno-bijela slika umnogome podsjećaju na američki film noir 40-ih i 50-ih, samo što ga je Truffaut modernizirao i prilagodio estetici s početka 80-ih. U glavnoj je ulozi Truffautova pouzdanica i u privatnom i u profesionalnom životu F. Ardant koja je maestralno odglumila središnju junakinju, dok joj je partner legendarni francuski glumac J.-L. Trintignant u ulozi osumnjičenika Juliena. Film je nominiran za nagradu BAFTA za najbolji film na neengleskom jeziku, za César, i to za najbolju glavnu žensku ulogu Fanny Ardant, te za najbolju režiju.

23:15
Maratonac propituje koje su granice čovjekove izdržljivosti, koliko ljudsko tijelo, a samim time i glava, može podnijeti, a odgovore na ta pitanja dao nam je književnik i teoretičar koji je u proteklih nekoliko godina istrčao 6 svjetskih maratona i napisao roman o svojoj sportskoj strasti - Nebojša Lujanović. Na koji način predgovor, pogovor, urednička bilješka ili blurb, pa u konačnici i sam dizajn naslovnice, usmjeravaju ili utječu na čitateljevo iskustvo književnog djela, objasnio nam je Nenad Rizvanović, autor knjige Stvaranje čitatelja. A kritičar Dario Grgić pokucao je na vrata zaboravljenog asa Philipa K. Dicka.
23:45
R: Mislav Hudoletnjak... Animatik donosi novi osvrt na jedno od najvažnijih ovogodišnjih festivalskih okupljanja i vrednovanja u svijetu animiranog filma. Na zagrebačkom su se Animafestu ove jeseni tradicionalno natjecali i nagradili i studentski radovi, a kako je proteklo ovogodišnje žiriranje, otkriva jedan od članova Međunarodnoga ocjenjivačkog suda. To je Laurent Crouzeix, redatelj i član organizacijskog tima Međunarodnog festivala kratkog filma u Clermont-Ferrandu čiji film Amerigo i Novi svijet iz 2019., režiran zajedno s čileanskim umjetnikom Luisom Bricenom, prikazujemo u emisiji. Sugovornica Animatika je i hrvatska redateljica koja živi i stvara u Estoniji Lucija Mrzljak koja se na ovogodišnjem Animafestu u Velikom natjecanju predstavila kratkim filmom The Closing Door, a u Animatiku prikazujemo njezin studentski film Šuma iz 2016.


Urednica: Nataša Vukas-Stanojkovski

Novinar i filmski kritičar: Božidar Trkulja.

00:35
O albumu Red Hot Chili Peppersa I'm With You govore Anthony Kiedis i novi gitarist u bandu Josh Klinghoffer. Josh je zamijenio Johna Frusciantea što je bio jedan od najvećih izazova pred izlazak novog albuma legendarnog banda.

Kiedis i Klinghoffer govore detaljno o nastanku albuma, procesu nastanka pjesama u novim okolnostima. Govore i o pjesmi Even Your Brutus za koju kažu da se u njoj ne radi o religiji nego o tome da se rimuje s Brutom i, dakako, zašto je naziv albuma I'm With You.

U drugom dijelu emisije vidjet ćemo, među ostalim, i snimku samog početka svjetske turneje Georgea Michaela Symphonica.

01:05
Vijesti iz kulture
01:15
Nijemi svjedok (20), serija (12) (3/5) (R)
02:55
Animatik (R)
03:45
Glazbeni specijal: Red Hot Chili Peppers i George Michael (R)
04:15
Vijesti iz kulture (R)
04:25
I: Fanny Ardant, Jean-Louis Trintignant, Jean-Pierre Kalfon, Philippe Laudenbach, Philippe Morier-Genoud, Xavier Saint-Macary, Jean-Louis Richard, Caroline Sihol; R: François Truffaut... Vivement Dimanche! / Finally Sunday
Triler. Nakon što je okrutno umorena njegova supruga Marie-Christine (C. Sihol), a prethodno u lovu i njezin ljubavnik, policija odmah osumnjiči bogatog trgovca nekretninama Juliena Vercela (J.-L. Trintignant). No, Julien uporno tvrdi da je nevin, u što povjeruje samo njegova tajnica Barbara Beker (F. Ardant). Barbara je, osim toga, već godinama zaljubljena u Juliena i svakako mu želi pomoći. I dok Juliena čeka neizvjesna sudbina, uporna Barbara odluči sama istražiti slučaj kako bi otkrila pravog počinitelja zločina...

Dvadeset četiri godine nakon svog dugometražnog debija 400 udaraca iz 1959. kojim je obilježio početak novog vala u francuskoj kinematografiji, redatelj François Truffaut 1983. snimio je posljednji film u karijeri. Na žalost, 1984. u pedeset i drugoj godini života prekinula ga je prerana smrt, pa je triler Napokon nedjelja ostao zabilježen kao završni rad velikog sineasta. Riječ je o prilagodbi romana The Long Saturday Night Charlesa Williamsa u kojoj je Truffaut spojio mnoštvo elemenata svog dotadašnjeg stvaralaštva. Gotovo poput epitafa vratio se crno-bijeloj fotografiji s početka karijere (izvrsna kamera Nestora Almendrosa), te još jednom kontrapunktirao kriminalistički prosede i priličnu dozu humora. Zaplet, ozračje filma, te osobito crno-bijela slika umnogome podsjećaju na američki film noir 40-ih i 50-ih, samo što ga je Truffaut modernizirao i prilagodio estetici s početka 80-ih. U glavnoj je ulozi Truffautova pouzdanica i u privatnom i u profesionalnom životu F. Ardant koja je maestralno odglumila središnju junakinju, dok joj je partner legendarni francuski glumac J.-L. Trintignant u ulozi osumnjičenika Juliena. Film je nominiran za nagradu BAFTA za najbolji film na neengleskom jeziku, za César, i to za najbolju glavnu žensku ulogu Fanny Ardant, te za najbolju režiju.