U tek oslobođeni gradić u Srbiji dolazi mladi učitelj, partizan. Njegova ratna, partizanska pedagogija sudara se sa starim metodama rada u školi. Djeca su, naravno, uvijek uz svog učitelja, iskrenog druga. Priča je, u stvari, dječje sjećanje i pamćenje jednog vremena koje je ostavilo duboke tragove u ranjivim mladim dušama čitavih generacija.

DANILO BATA STOJKOVIĆ je glumačku karijeru započeo u Jugoslavenskom dramskom kazalištu 1959, a 1962 u Ateljeu 212. Publika ga je posebno zavoljela u ”Zvezdara teatru”, u ulogama koje je Dušan Kovačević pisao za njega. Neke od svojih najboljih uloga ostvario je s redateljem Slobodanom Šijanom, a bio je najuspješniji kada je radio po scenarijima Dušana Kovačevića. „KO TO TAMO PEVA“ je bio veliki kritički i komercijalni uspjeh i osvojio je dvije nagrade na filmskom festivalu u Montrealu. Ujedinjujući svoj talent sa talentom Dušana Kovačevića, Bata Stojković je 1984. godine izveo po mnogima svoju najbolju ulogu u filmu „BALKANSKI ŠPIJUN”. Dušan Kovačević, njegov “osobni pisac”, je jednom prilikom rekao: Ne znam je li itko volio kazalište kao Bata. Prije početka svake predstave ulazio je u garderobu maksimalno dotjeran, sa pažljivo odabranom kravatom. Govorio je: Dobra večer djeco, za vas sam se uredio, svaka predstava je za mene praznik i ja joj na ovaj način odajem počast..

Saznavši za ljubavnu vezu svoje supruge i prijatelja ložača kojeg je primio u stan, strojovođa teretnog vlaka nađe se u dilemi – dovoljan je jedan njegov potez da suparnik nastrada prilikom prikopčavanja vagona-cisterni koje su se otkačile i jure nizbrdicom. Uz plodnu snimateljsku karijeru, Nikola Tanhofer afirmirao se i kao jedan od značajnjih hrvatskih redatelja. Njegov film Svanuće iz 1964. godine jedan je od primjera autorovog stvaralaštva u kojemu osobito do izražaja dolazi njegov osjećaj za vizualni aspekt filma. U njemu je Tanhofer eksperimentirao s promjenjivom veličinom omjera slike, te se potvrđuje kao vrlo moderan redatelj. Film je nadahnut francuskim Novim valom i bavi se emocionalnim odnosima unutar radničkog miljea. Glavnu žensku ulogu tumači nekoć popularna beogradska pjevačica zabavne glazbe Senka Veletanlić. Redatelj: Nikola Tanhofer Glumci: Miha Baloh, Senka Veletanlić-Petrović, Ilija Džuvalekovski, Vanja Drach, Pavle Vuisić, Boris Dvornik, Mladen Šerment.

U prvom poratnom razdoblju kapetan Jugoslavenske armije Vladimir zadužen je za razbijanje naoružanih pristalica srušenog kraljevskog režima, predvođenih majorom Momirom. Nakon što je poginuo Vladimirov najbolji prijatelj i prvi vođa akcije, Vladimir se ubacuje u odmetničke redove, pretvarajući se da je jedan od njih. Ipak, Jelka, privlačna kći glavnog Momirova jataka Stanka, koji ju je obećao Momiru za ženu, s čim se ona ne slaže, zna da je Vladimir oficir Jugoslavenske armije, jer ga je nedugo prije vidjela u obližnjem gradu u uniformi. Vladimir strepi hoće li ga ona izdati.

Zagreb, rujan 1943. Studentica Vera, komunistička ilegalka, ubacuje se kao nepismena služavka Katica u stan bankara i ustaškog kontraobavještajca Molnara, kako bi pronašla skriveni popis provokatora koje je ustaška kontraobavještajna služba ubacila u partizanske redove. Domom Molnarovih dominiraju žene: još vrlo privlačna srednjovječna Molnarova supruga, seksipilna starija kćer Elza, pripadnica ustaške vojnice, te mlađa Saša, dobroćudna romantična tinejdžerka.

Jugoslavenski gastarbajter Lovrić naporni rad u Njemačkoj uvijek je smatrao 'privremenim' te nikada nije odustao od nauma da se vrati u domovinu kad zaradi dovoljno da osigura starost sebi i ženi te budućnost sinu, rođenom u Njemačkoj, za kojeg gradi kuću i radionicu u zavičaju. Ali, njegov 20-godišnji sin Ivica, koji već 16 godina živi u Njemačkoj, ne želi se vratiti, štoviše odluči se vjenčati Njemicom Hannelore... Drugi film Bogdana Žižića ponovno se, kao i „Ne naginji se van“, bavi temom naših gasterbajtera, a kritika je osobito hvalila ulogu Pavla Vujisića i fotografiju Gorana Trbuljaka. Redatelj: Bogdan Žižić Glumci: Drago Grgečić-Gabor, Pavle Vuisić , Ute Fiedler, Relja Bašić, Uwe Gurtler.

Početkom 1943. godine jedanaest njemačkih i talijanskih divizija, jedan ustaški zdrug i 18.500 četnika Draže Mihajlovića počeli su s provođenjem plana Weiss 1 kako bi uništili partizanske jedinice. Pritisnuti nadmoćnijim neprijateljem partizani su se s Vrhovnim štabom i 4.500 ranjenika i tifusara našli opkoljeni u dolini Neretve. Ostao je samo jedan most na čijoj su drugoj strani čekale jake četničke snage pripremajući se za masakr ranjenih boraca, tifusara i naroda. Tito naređuje rušenje mosta. Iznenađeni neprijatelj prebacuje svoje snage na sjever predviđajući da će partizani tamo pokušati proboj iz obruča. Međutim, u toku samo jedne noći partizani pokraj srušenog grade improvizirani most i prebacuju se na drugu stranu Neretve izigravši neprijatelja, a u odlučujućem obračunu četničke snage doživljavaju definitivni vojnički i politički poraz u II. svjetskom ratu.

Priča počinje pokušajem samoubojstva Petra Petrovića, gastarbajtera u Švedskoj. Petar godinama igra lutriju i konačno je uspio dobiti nagradu i sa osvojenim novcem kupi kuću na moru. Nažalost, rat je izbio i kuća mu je oduzeta, što je po njemu sasvim dovoljan razlog za samoubojstvo. Mara, njegova žena, na sve ga načine pokušava odvratiti od te sulude ideje i ujedno od susjeda sakriva pravo stanje stvari. Kroz sekvence u filmu saznajemo kako je prvi od Petrovića, Savo, došao u Švedsku i da su na njegov poziv došli Petar i Braco. Na početku, posao im je osiguravao Savo i oni su mu plaćali proviziju, naravno, umanjenu, jer ipak su braća, ali kako su godine prolazile, svatko je započeo svoj posao. Petar je s Marom otvorio pizzeriju, Braco pekaru, dok je Savo ostao pri mutnim poslovima i često posuđivao novac od Petra kako bi vratio dugove. Za razliku od Petra, Braco nije bio raspoložen za pozajmice, jer je smatrao da su mu dovoljno davali i da su mu vratili sve što duguju.

S01E08 Ekser (Dragan Bjelogrlić) i Švaba (Nikola Đuričko) preživljavaju švercajući ukradenu robu, najčešće parfeme sumnjivog porijekla, stalno su u dugovima i na rubu propasti čekajući da se dogodi neko čudo. Kada pomisle da se ono dogodilo i nenadano nasljedstvo ulije im optimizam, oni odlaze u vojvođansko selo imena koje dobro oslikava stanje duha njegovih stanovnika. Okomili su se jedni na druge, truju se, svađaju, zavide, kradu, varaju... U takvo selo stižu naši junaci, Ekser i Švaba, dolaze dignuti lovu i otići, a dogodit će se suprotno i ostat će. Ali za njima stižu i oni s kojima imaju neriješene račune. Prije svih tu je Dule Pacov (Srđan Todorović) koji, njušeći mnoštvo mogućnosti, ulazi u najrazličitije kombinacije sa živopisnim karakterima kao što su baba Ruža (Mira Banjac), seoski poligamist Raka (Rale Milenković) ili kvazibiznismen Batrić (Nikola Kojo).

S01E09 Ekser (Dragan Bjelogrlić) i Švaba (Nikola Đuričko) preživljavaju švercajući ukradenu robu, najčešće parfeme sumnjivog porijekla, stalno su u dugovima i na rubu propasti čekajući da se dogodi neko čudo. Kada pomisle da se ono dogodilo i nenadano nasljedstvo ulije im optimizam, oni odlaze u vojvođansko selo imena koje dobro oslikava stanje duha njegovih stanovnika. Okomili su se jedni na druge, truju se, svađaju, zavide, kradu, varaju... U takvo selo stižu naši junaci, Ekser i Švaba, dolaze dignuti lovu i otići, a dogodit će se suprotno i ostat će. Ali za njima stižu i oni s kojima imaju neriješene račune. Prije svih tu je Dule Pacov (Srđan Todorović) koji, njušeći mnoštvo mogućnosti, ulazi u najrazličitije kombinacije sa živopisnim karakterima kao što su baba Ruža (Mira Banjac), seoski poligamist Raka (Rale Milenković) ili kvazibiznismen Batrić (Nikola Kojo).

Priča o malim ljudima koji svoju egzistenciju pokušavaju osigurati na periferiji velikog grada, u miljeu tržičnog podzemlja, sumnjivih privatnih inicijativa, sitnih prevaranata i nerealnih ambicija. U taj svijet stiže mladić iz provincije sa namjerom da studira. Ali, umesto studija, on se upušta u sumnjive poslove sa svojim zemljacima, probisvjetima, doživljavajući razne zgode i nezgode u potrazi za lakom zaradom. Režija: Dragoslav Lazić Scenarij: Dragoslav Lazić Uloge: Radoš Bajić, Enver Petrovci, Dragan Nikolić, Jovan-Burdus Janicijević.

Zadnja je jednaka kao prva, neočekivana, začuđujuća i nespretna. Stotinu je priča o prvoj ljubavi, ovo je priča o zadnjoj. O romansi koju nitko nije očekivao, i nikada se ne bi dogodila, da Helena i Jakov nisu skočili preko ograde balkona i kao sedamdesetogodišnji tinejdžeri pobjegli u noć. I život će odjednom postati drugačiji: autom koji ne može u rikverc krenut će neutabanim stazama, baciti mobitele u rijeku, poslati svakodnevicu kvragu i kao bjegunci krenuti u posljednju avanturu, gdje čeka brod na koji Helena nije otišla prije šezdeset godina.

Sedam hrvatskih erotskih kratkih priča koje je režirala Irena Škorić. Svaka od njih fokusira se na tematiku seksa i veza.

Četrdesetogodišnji nezaposleni arhitekt zaokupljen je izradom mrdalica, nekakvih suludih pokretnih skulptura koje nitko osim njega ne shvaća ozbiljno. Takav, potpuno odgovara grupi sumnjivih tipova koji ga polako asimiliraju. Redatelj: Goran Marković Glumci: Predrag (Miki) Manojlović, Petar Božović, Bora Todorović, Semka Sokolović-Bertok.

U prvom poratnom razdoblju kapetan Jugoslavenske armije Vladimir zadužen je za razbijanje naoružanih pristalica srušenog kraljevskog režima, predvođenih majorom Momirom. Nakon što je poginuo Vladimirov najbolji prijatelj i prvi vođa akcije, Vladimir se ubacuje u odmetničke redove, pretvarajući se da je jedan od njih. Ipak, Jelka, privlačna kći glavnog Momirova jataka Stanka, koji ju je obećao Momiru za ženu, s čim se ona ne slaže, zna da je Vladimir oficir Jugoslavenske armije, jer ga je nedugo prije vidjela u obližnjem gradu u uniformi. Vladimir strepi hoće li ga ona izdati.

Ovo je postapokaliptična priča snimljena po noveli Harlana Ellisona. Momak telepatski komunicira sa psom. Njih dvojica lutaju zemljom u potrazi za hranom, seksom i nailaze na podzemno društvo, koje uspijeva očuvati nekadašnji način života. Tamošnji muškarci su vremenom postali neplodni, pa će tako pokušati iskoristiti momka radi oplodnje žena, a potom ga se riješiti.