Velik broj sireva na tržištu razlikuje se po okusu i kvaliteti. Za to su, među ostalim, odgovorne vrsta sirila. Inovacija u tom području predstavlja sirilo u inkapsuliranom obliku.
U suradnji s Britanskim veleposlanstvom i Britanskim savjetom za kulturne veze Institut 'Ruđer Bošković' organizira radionice znanstvene komunikacije 'Znanstvena spika'. Doktorandi uče popularno predstaviti svoje radove, među kojima je i istraživanje mikroorganizama u Vranskom jezeru.
Je li hodanje sport, zašto čovjeku daje osjećaj slobode i kako je ono utjecalo na, primjerice, europsku književnost i filozofiju?
reprizni termin - utorak 23:35 na HTV4.
Velimir Vrzić život je posvetio istraživanju podmorja, otkrivanju raznih eksplozivnih sredstava i arheoloških artefakata pod morem.
Studij farmacije utemeljen je u Zagrebu 1882. godine. Nakon bogoslovije, filozofije i prava, to je četvrti studij Zagrebačkog sveučilišta osnovanog 1669. godine. Neizostavna su imena naših slavnih kemičara, profesora Janačeka i Domca.
Desetak godina poslije, 1893., u zagorskom mjestu Pregrada započinje industrijska proizvodnja lijekova. Otvaraju se mnoge ljekarne, osnivaju druge tvornice. U Karlovcu 1921. započinje s radom Kaštel d.d., preteča današnje PLIVE. U toj je tvornici izrađen i prvi domaći antibiotik koji se na tržištu pojavio 1989. pod nazivom Sumamed.
Zavirili smo u mnogima nedostupne prostore gdje se proizvode, smišljaju, kontroliraju i prodaju tvari koje su istodobno i otrovi i lijekovi, a bez kojih nam je nezamisliv suvremeni život.
Naratorica: Paula Jusić.
Osim autorice izložbe u emisiji o tim temama govore i njezine kazivačice iz Siča, Kutinskih Sela, Donje Gračenice i Kloštar Ivanića. U scenama koje predstavljaju pojedine segmente tradicijskog života sudjeluju: Udruga žena Mlinarice iz Piljenica, KUD Seljačka sloga iz Kutine, KUD Radinje iz Siča te mještanke Kloštar Ivanića.
Autor glazbe: Samuel Sacher.
U emisiji govorimo i o velikim infrastrukturnim ulaganjima na Hvaru, o sve brojnijim kućama za odmor u Međimurju te o intenzivnom radu na valorizaciji gastronomije u Baranji.
Istražujemo i hoće li do ljeta poletjeti zrakoplovi te što očekivati od ruskih, a što od britanskih gostiju.
Urednica: Senka Mošnja.
Naratorica: Paula Jusić.
Big Bang istražuje potresne aktivnosti u Zagrebu i Banovini.
Ideja je vječna s kvantnom tehnologijom protiv hakiranja.
Prilika je da upoznate znanost s potpisom doc. dr. sc. Jadranke Šepić.
Saznajte znanstvenu istinu o nanosrebru i njegovu utjecaju na biljke.
Reportaže pripremaju: Nikolina Dragošević, dr. sc. Jasna Burić, mr. sc. Sanja Skorić.
Krsto Kapelski, zapovjednik gradske straže u Varaždinskim Toplicama, nije imao sreće. Tek što se oženio, njegova mlada supruga razboljela se i umrla. Krsto je čvrsto vjerovao da su je u grob otjerale gradske vještice.
Glazba: Pere Ištvančić.
Naratorica: Paula Jusić.
Temu komentira i povjesničar književnosti iz HAZU-a dr. sc. ANTUN PAVEŠKOVIĆ.
Priloge pripremaju Martina Klaić i Nataša Rataj.
Gradišćanski Hrvati povezali su svoje dvije domovine u humanitarnoj akciji Krov za Hrvatsku.
Ne smanjuju se tenzije u Subotici zbog pokušaja gradske vlasti da bunjevačku ikavicu proglasi službenim jezikom. Hrvatska zajednica u Srbiji, ali i Republika Hrvatska snažno se protive toj
inicijativi.
Hrvati u Crnoj Gori, iako malobrojni, kroz aktivnosti svojih udruga čuvaju svoj nacionalni i vjerski
identitet.
Pjevajući hrvatske pjesme, naši iseljenici i njihovi potomci iz Južne Amerike osjećaju se bliže dalekoj domovini.
Urednica: Jasminka Perić.
Naratorica: Paula Jusić.
Imamo nekoliko reportaža koje o tomu svjedoče, zagrebački srednjoškolci u projektima ekologije i elektronike te rehabilitacija kroz art terapiju.
Gosti su: Kristina Škaler, prof., iz Strojarske tehničke škole Faust Vrančić Zagreb (dobitnica Nagrade Ivan Filipović Ministarstva znanosti i obrazovanja) i prof. dr. sc. Smiljana Zrilić, profesorica pedagogije sa Sveučilišta u Zadru, autorica slikovnica i knjiga posvećenih djeci s teškoćama u razvoju.
Naratorica: Paula Jusić.
Imamo nekoliko reportaža koje o tomu svjedoče, zagrebački srednjoškolci u projektima ekologije i elektronike te rehabilitacija kroz art terapiju.
Gosti su: Kristina Škaler, prof., iz Strojarske tehničke škole Faust Vrančić Zagreb (dobitnica Nagrade Ivan Filipović Ministarstva znanosti i obrazovanja) i prof. dr. sc. Smiljana Zrilić, profesorica pedagogije sa Sveučilišta u Zadru, autorica slikovnica i knjiga posvećenih djeci s teškoćama u razvoju.
Urednica: Blaženka Jančić.
Krsto Kapelski, zapovjednik gradske straže u Varaždinskim Toplicama, nije imao sreće. Tek što se oženio, njegova mlada supruga razboljela se i umrla. Krsto je čvrsto vjerovao da su je u grob otjerale gradske vještice.
Glazba: Pere Ištvančić.
Naratorica: Paula Jusić.
Sve je počelo 1750. odlukom carice Marije Terezije da zbog jačanja gospodarstva austrijskog primorja dodijeli jednoj nizozemskoj trgovačkoj kući povlasticu da osnuje kompaniju sa sjedištem u Trstu i potom u Rijeci, koja bi se bavila proizvodnjom šećera kakva u Habsburškoj Monarhiji nije postojala. Sjedište kompanije sagrađeno je na mjestu gdje su dotada bili vinogradi. I nakon toliko vremena velebna barokna palača šećerane ostala je prepoznatljivi motiv riječkih veduta.
Nakon višegodišnjeg terenskog i arhivskog istraživanja i proučavanja slika razasutih po samostanima i crkvama u gradovima Slavonije, ali i onih u Bosni i Hercegovini, Vojvodini i mađarskom dijelu Baranje, može se reći da između osječkog slikara Paulusa Antoniusa Sensera, Paulusa iz Pečuha i anonimnog autora brojnih nepotpisanih slika postoji veza, odnosno da je riječ o istoj osobi.
Scenaristica: Edda Dubravec
Redatelj: Luka Marotti
Urednica: Edda Dubravec.
Njegov prijatelj Jonathan isto je izabrao Dubrovnik za svoj život. Požežanku Sanju upoznao je u rodnom Vancouveru, a nakon nekoliko godina putovanja po Aziji i Europi odlučili su živjeti u Dubrovniku. Dobili su sina i pokrenuli čak nekoliko različitih poslova, redom uspješnih.
Upoznajemo njihove obitelji i svakodnevicu, a Wade kaže da nije on izabrao Hrvatsku nego je Hrvatska odabrala njega.
I Wade i Jon u Hrvatskoj žele ostati zauvijek.
Asistentica: Snježana Kundija Purgorić.
Tajnik je zagrebačkog HDZ-a i HDZ-ov gradonačelnički kandidat.
S Davorom Filipovićem razgovaramo o strukturi i infrastrukturi vlasti u Gradu Zagrebu, o programu koji nudi građanima Zagreba, što znači odgovorno upravljanje gradskim financijama, kako obnavljati grad te koje bi od kapitalnih objekata gradio, o problemu Jakuševca i gradnji spalionice, o vertikalnim prometnim pravcima, umirovljeničkim domovima, tramvaju do zračne luke, obnovi sportske infrastrukture, o tome što to znači Zagreb kao grad u kojem pobjeđuju najbolji a najslabiji su zaštićeni, o 27 milijuna kuna za mjesne odbore i vijeća četvrti, restrukturiranju Holdinga, kako se boriti protiv kapilarne korupcije, o mjestu rođenja kao hendikepu te o posjetima Glazbenom učilištu i ŠRC-u Mladost.
Nakon višegodišnjeg terenskog i arhivskog istraživanja i proučavanja slika razasutih po samostanima i crkvama u gradovima Slavonije, ali i onih u Bosni i Hercegovini, Vojvodini i mađarskom dijelu Baranje, može se reći da između osječkog slikara Paulusa Antoniusa Sensera, Paulusa iz Pečuha i anonimnog autora brojnih nepotpisanih slika postoji veza, odnosno da je riječ o istoj osobi.
Scenaristica: Edda Dubravec
Redatelj: Luka Marotti
Urednica: Edda Dubravec.
Urednica i voditeljica: Sanja Rabuzin-Pavić.
Neupitno je da su političke karijere hrvatskih premijera sve do smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana ostale u njegovoj sjeni, ali su ipak ostavile duboki trag u politici. Riječ je o devet ljudi koji su obilježili Hrvatsku politiku i društvo u proteklih tri i više desetljeća...
Kroz tridesetak intervjua sa svjedocima novije hrvatske povijesti, od kojih su mnogi bili u samom vrhu politike, mogu se sagledavati i pojedina politička razdoblja. U epizodama posvećenima Josipu Manoliću i Stjepanu Mesiću npr., dragocjena su njihova svjedočenja o Hrvatskom proljeću ili nastanku antifašističkog pokreta u Hrvatskoj, kao i o kontroverzama koje je nosila komunistička revolucija nakon 1945., a koje i danas izazivaju burne polemike i podjele u društvu. Epizode kronološki prate razvoj hrvatske demokracije, te stranačke, gospodarske i medijske scene. Dio tih procesa pratile su kontroverze i afere iz razdoblja tranzicije. Kroz cijelu seriju vidljiva je i stalna borba za političku dominaciju različitih interesnih struja na vlasti, poput hrvatske Igre prijestolja.
Možda najzanimljiviji dio ovih portreta jesu privatne biografije premijera, njihove osobne i obiteljske priče koje su često određivale i njihov kasniji politički put.
U petoj epizodi portretirana su dva hrvatska premijera, Hrvoje Šarinić i Zlatko Mateša, zbog činjenice da je Šarinić u razdoblju Matešine vlade, kao predstojnik Ureda predsjednika Tuđmana, demonstrativno napustio aktivnu politiku.
Tijekom snimanja serije Hrvoje Šarinić zbog teške bolesti nije mogao komunicirati s javnosti. Dr. Ivo Sanader, iako pozvan, odbio je govoriti za seriju.
1. epizoda
Epizoda se bavi burnom političkom biografijom predsjednika prve hrvatske vlade Stjepana Mesića i obiteljskim tragedijama koje su mu obilježile život. Nakon više od 40 godina Mesić je s ekipom serije posjetio zatvorsku ćeliju u Staroj Gradiški u kojoj je ležao zbog hrvatskog nacionalizma. O sukobu s Mesićem te počecima rata u bivšoj Jugoslaviji govori Borislav Jović, bivši predsjednik predsjedništva SFRJ. Ivić Pašalić i Josip Manolić otkrivaju kako je došlo do prvih podjela u HDZ-u i stvaranja udbaške i ustaške frakcije, te do procesa detuđmanizacije nakon gubitka izbora 2000. godine.
U epizodi govore i brojni Mesićevi prijatelji i suradnici te dužnosnici vlade i HDZ-a.
Stjepan Mesić, prvi hrvatski premijer, imao je najkraći mandat u hrvatskim vladama, trajao je samo 6 mjeseci. U prvu hrvatsku vladu Mesić je pozvao i mnoge koji nisu bili članovi HDZ-a, što je izazvalo prve podjele u toj stranci. Mesić se stalno suprotstavljao Tuđmanu, a Tuđmanu je opet smetala Mesićeva popularnost, tvrdi Vladimir Šeks. Epizoda govori i o Mesićevom odlasku u Beograd na mjesto predsjednika Predsjedništva SFRJ, te njegovom sukobu s Borislavom Jovićem i Generalštabom JNA. U Požegi i Orahovici Mesić se prisjetio svog ratnog djetinjstva i ubojstava članova svoje obitelji koja su počinili lokalni ustaše. Za seriju Hrvatski premijeri osobno Mesić je progovorio i o svojim kontroverznim proustaškim istupima početkom 90-ih. U epizodi govore i Mesićevi prijatelji Slavko Goldstein, Dušan Bilandžić, te slovenski poduzetnik Božo Dimnik koji je Mesića povezao s Hansom Dietrichom Genscherom, njemačkim ministrom vanjskih poslova, najzaslužnijim za međunarodno priznanje RH.
Zašto je važno redovito servisirati vozilo?
Govorimo o ovjesu na kotačima.
Što ljuti u prometu Roberta Knjaza?
Meteorološko-prometna prognoza Zorana Vakule.
Gosti emisije su dipl. ing. Josip Mataija iz MUP-a i mr. sc. Krunoslav Ormuž, FSB.
Velimir Vrzić život je posvetio istraživanju podmorja, otkrivanju raznih eksplozivnih sredstava i arheoloških artefakata pod morem.
