R: Vladimir Kleščić... O Iliriku rimski povjesničari i geografi nisu baš imali dobro mišljenje. Strabon u VII. knjizi svoje Geografije piše da je obala tog dijela Europe prepuna dobrih luka i to ne samo na kopnu, već i na brojnim otocima te da je ona prepuna sunca i dobra za voće, masline i vino. Ali, Strabon odmah dodaje da stanovnici tog dijela svijeta nisu iskoristili to bogatstvo jer su neuki, divlji i pored toga još imaju naviku gusariti po moru. Amijan Marcelin, rimski povjesničar koji je živio u IV. stoljeću, u svojim je Rimskim starinama napisao da su Skordisci, narod koji je živio u tom dijelu Europe, bili u davnini poznati kao divlji ljudi koji su zarobljenike žrtvovali svojim bogovima i iz njihovih lubanja pili krv. A opet, u tom se dijelu Europe, koji su rimski povjesničari tako ružno opisali, Rim borio skoro četvrt tisućljeća. I sam je car August u tim borbama dobio kamenom u koljeno. Zašto su rimski povjesničari tako pisali o Iliriku i može li se vjerovati njihovim djelima? Zašto je Rim tako dugo ratovao u Iliriku i protiv koga je ratovao? Odgovore na ta pitanja pokušat ćemo dati u ovoj Trećoj povijesti.

Sugovornicu u studiju urednika i voditelja Darija Špelića su dr. sc. Danijel Džino s Macquarie Universityja u Sidneyu i dr. sc. Alka Domić Kunić, HAZU Odsjek za arheologiju. U ovoj temi kroz emisiju govore i Marjeta Šašel Kos iz Slovenske akademije znanosti i umjetnosti iz Ljubljane, prof. dr. sc. Marin Zaninović, dr. sc. Dino Demicheli i dr. sc. Domagoj Tončinić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Odsjek za arheologiju te dr. sc. Ivan Radman-Livaja, viši kustos u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Kad je Milan bio dijete, baranjsko mjesto Jagodnjak brojalo je tri tisuće duša. Danas ih nema ni tisuću. Mladih je malo, posla još i manje. Ipak, blizina Mađarske i važnih europskih cestovnih pravaca otvara nadu u bolje sutra. Do tada čuvaju običaje zimskih okupljanja uz baranjski kulen, po kojem je Jagodnjak nadaleko poznat.

Autorica: Silvija Trnčević

Snimatelj: Vlado Klasnić

Montažerka: Vlatka Zadro.