Istraživanje podzemnih vodenih kanala jedna je od najopasnijih ljudskih djelatnosti. Zato se svakom ronjenju pristupa s izuzetnom pažnjom. Oprema mora biti pozorno odabrana i pripremljena. Prije svakog zarona ekipa se mora detaljno dogovoriti o načinu kretanja u tami vode. Važno je misliti na što sigurniji povratak osobito zbog toga što se voda pri prolasku kroz uske kanale brzo zamuti, pa je vidljivost ograničena. Zato prvi ronilac za sobom ostavlja tanko uže koje neki speleoronioci još zovu Arijadnina nit nazvanoj po Arijadni, kćeri kralja Minosa, koja je s pomoću klupka konca izvela iz kretskog labirinta mitskog junaka Tezeja.

Samo s bocom zraka i s kamerom u rukama Tonči kreće u potragu za dnom izvora Cetine. Stiže do dubine 102,2 metara. Temperatura vode je tek 7 stupnjeva.

Animacija i grafika: Željko Marković

Producent: Joško Blajić.

Tko će od zatiranja domaćeg sjemena najviše profitirati, a tko izgubiti, govori Sunčana Pešak, dipl. ing. agr., tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.

Mali poljoprivredni proizvođači žele zadržati pravo na svoje sjeme i tvrde: Uništava se tradicija stara tisućama godina. Neće ostati ništa domaće na tanjuru! Inicijativa pod nazivom Sjeme je naše ljudsko pravo uputila je dopis Saborskom odboru kojim se traži odgoda donošenja novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja sve do donošenja zakona na razini cijele Europske unije. Dopis je potpisalo 77 udruga koje imaju više od 25.000 članova i Hrvatska poljoprivredna komora, a na društvenim mrežama kruži peticija koju je već potpisalo 16.500 građana.

Je li istina da smo jedina zemlja u Europi koja bi imala takva ograničenja? I da bismo svoje proizvođače stavili u nepovoljniji položaj u odnosu na njihove kolege u drugim zemljama?

Zašto austrijski, francuski i talijanski seljaci smiju razmjenjivati svoje neregistrirano sjeme sa susjedima, a hrvatski ne? Radi li se o nespretno sročenom zakonu, interesnim lobijima ili je domaće sjeme zaista tavanuša koju treba zabraniti?

Sličan pokušaj zakonodavne promjene u Italiji nije prošao jer su se poljoprivrednici pozvali na UN-ovu Deklaraciju o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima te na međunarodni ugovor o zaštiti genetskih resursa koji su iznad zakona.

Hoće li proći u Hrvatskoj, još se ne zna. Zakon čeka prvo čitanje u Saboru, a mali proizvođači skupljaju online potpise za svoju inicijativu.

Prođe li ovaj Zakon, hrvatski proizvođači će, primjerice, morati kupovati staro autohtono sjeme dalmatinske salate dalmatinska ledenka, koja nije registrirana u Hrvatskoj, od Sjemenarne Ljubljana i neće ga smjeti razmnožavati za slijedeću sezonu već stalno kupovati novu količinu od registriranog slovenskog proizvođača.

Urednik i voditelj: Željko Kardum.