Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

HTV 4
07:00
Vijesti
07:05
City Folk 2017: Dhaka (R)
07:30
DW: Sutrašnjica danas (R)
07:56
Bez komentara: Brazil (R)
08:00
Vijesti
08:05
R: Ivan Živković Žika... Zadarsku Varoš su zvali Dolina ćupova. Nakon što je Zadar razoren u Drugom svjetskom ratu, život se prvo vratio u Varoš. No bio je to mračni i poročni život, ondje su živjeli pijanci, propalice, sirotinja, prostitutke... U tom ambijentu su odrasli ljudi koji u ovoj epizodi najslikovitije opisuju tragikomičnu i mračnu svakodnevicu svog odrastanja.
08:57
Vrijeme RH danas (R)
08:58
Bez komentara: Dupini (R)
09:00
Vijesti
09:04
Ljetna panorama Šibenik (R)
09:49
Vijesti iz kulture (R)
10:00
Vijesti
10:09
Znanstveni krugovi (R)
10:34
Prometej (R)
11:00
Vijesti
11:09
Abeceda zdravlja: Laser u estetskoj medicini (R)
11:18
DW: Global 3000 (R)
11:44
Jezik za svakoga (R)
11:54
Vrijeme RH danas (R)
11:56
Vrijeme Europa danas (R)
11:57
Vrijeme Svijet danas (R)
12:00
Dnevnik 1
12:15
Šport
12:18
Vrijeme
12:20
Vijesti iz kulture (R)
12:29
R: Željko Belić... Kemija je već odavna izašla iz okrilja alkemije i drugih stranputica znanosti. Novi joj je zadatak pronalaženje lijekova.

Studij farmacije utemeljen je u Zagrebu 1882. godine. Nakon bogoslovije, filozofije i prava, to je četvrti studij Zagrebačkog sveučilišta osnovanog 1669. godine. Neizostavna su imena naših slavnih kemičara, profesora Janačeka i Domca.

Desetak godina poslije, 1893., u zagorskom mjestu Pregrada započinje industrijska proizvodnja lijekova. Otvaraju se mnoge ljekarne, osnivaju druge tvornice. U Karlovcu 1921. započinje s radom Kaštel d.d., preteča današnje PLIVE. U toj je tvornici izrađen i prvi domaći antibiotik koji se na tržištu pojavio 1989. pod nazivom Sumamed.

Zavirili smo u mnogima nedostupne prostore gdje se proizvode, smišljaju, kontroliraju i prodaju tvari koje su istodobno i otrovi i lijekovi, a bez kojih nam je nezamisliv suvremeni život.

13:00
Vijesti
13:09
Ekumenizam i religije
13:34
Bez komentara: Muzej (R)
13:41
I to je Hrvatska: Studentski dom Stjepan Radić (R)
13:52
Bez komentara: Maraton lađa (R)
13:59
Bez komentara: Olupina (R)
14:03
Konferencija za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite, prijenos
14:48
Bez komentara: Muzej (R)
14:53
Vrijeme RH danas (R)
14:55
Vrijeme Europa danas (R)
14:56
Vrijeme Svijet danas (R)
14:58
Bez komentara: Dupini (R)
15:00
Vijesti
15:05
City Folk 2017: Dhaka (R)
15:30
R: Miljenko Bukovčan... U ovoj epizodi, kao što nam i naslov navješćuje, bavimo se iskorištavanjem soli iz zemlje tj. rudnika soli. U tu smo svrhu pohodili rudnike u Tuzli, Wieliczkoj pokraj Krakowa u Poljskoj, Hallsttatu u Austriji te govorimo o njihovu značenju ne samo za gospodarstvo nego i za kulturu i turizam. Osobito je naglašena uloga soli za razvoj halštatske kulture koja je raširena i na hrvatskom području.

U emisiji sudjeluju: prof. dr. Marina Milićević, prof. dr. Aleksandar Durman te suradnici iz Poljske i Austrije.

16:00
Regionalni dnevnik
16:39
Reportaže iz DJH
16:49
Makroregije: Ribiči na rijeci Bojani (25/25) (R)
17:00
Vijesti u 17
17:14
Ljetna panorama Čakovec i Varaždin
17:59
Bez komentara: Lodi, Kalifornija, SAD - Policajka spašava čovjeka u naletu vlaka (R)
18:00
Vijesti
18:09
R: Miro Andrić... Iz dana u dan živi svijet podmorja, kao i nadmorja, rješava samo jedno pitanje. Kako preživjeti? Kako se prehraniti, a ne postati hrana? Priroda je izumila razne tehnike, no najprofinjenije su bile one koje bi mogli nazvati igra skrivača. I opet je svjetlo imalo odlučujuću ulogu. Da bi se spoznalo svjetlo, priroda je stvorila fantastičan organ - oko, a da bi ga opet zavaralo, stvorila je kamufliranje. Prvi lovci lovili su plijen zahvaljujući prepoznavanju oblika, kretnji, boja. Stoga je možda prva strategija u igri skrivača bila prikrivna boja. Boja s kojom se morate stopiti s okolinom. A nakon nje došlo je do eksplozije ideja u kamufliranju. Oblik tijela pokušava se razbiti raznim šarama, pa maskiranjem predmetima iz okoliša i na kraju vrhunac - mimikrija. Potpuno oponašanje neke druge vrste, nezanimljive, a možda i opasne vašem lovcu. Podmorje je puno primjera vrhunske kamuflaže kakve kopnene životinje još nisu dostigle.


Podvodni snimatelj: Miro Andrić.

18:39
Puls (2): Vikend u Voštanima, dokumentarna reportaža (R)
18:50
Bez komentara: Dana Point, SAD - Stampedo dupina (R)
18:52
Vrijeme RH sutra
18:53
Vrijeme Europa sutra
18:54
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:44
Vrijeme RH sutra (R)
19:45
Vrijeme Europa sutra (R)
19:46
Bez komentara: Bjelokost (R)
19:48
Tema dana
20:00
HAK - promet info
20:01
#MIKSER: Štrukli, dokumentarna reportaža (R)
20:06
Mogu li nasuprot globalnoj industriji spektakla - istinska vjera, kultura i obrazovanje - biti temelji suvremene Hrvatske?

U emisiji Hrvatska za 5 govore: etičar i teolog VLADIMIR DUGALIĆ, profesorica hrvatske kulture SANJA VULIĆ VRANKOVIĆ, profesor povijesti književnosti i teatrolog SLOBODAN PROSPEROV NOVAK, kolumnist bitno.neta IVO DŽEBA i izvršna urednica Vijenca JELENA GAZIVODA. Temu komentira i prevoditelj i književnik MATE MARAS.


Priloge pripremaju Martina Klaić i Nataša Rataj.

Urednik i voditelj: Branimir Bilić

Pomoćnica urednika: Martina Klaić

Redatelj: Željko Musić.

21:00
Vijesti na njemačkom jeziku
21:08
Bez komentara: Dana Point, SAD - Stampedo dupina (R)
21:10
Ljetna panorama Čakovec i Varaždin (R)
21:54
R: Mirela Sakoman... Varaždinski Stari grad nedvojbeno je bio osmišljen ne samo prema zahtjevima fortifikacijske arhitekture nego i u skladu s modnim trendovima doba kada je građena, odnosno dograđivana ta moćna srednjovjekovna utvrda u kojoj je od 1925. smješten Kulturno-povijesni odjel Gradskog muzeja. No ovom prigodom ne zanima nas moda u graditeljstvu, nego ona u odijevanju jer odjeća, pribor, ukrasi, nakit koji su postali dio stalnog postava muzeja mogu - uz slike i fotografije - pomoći u pokušaju rekonstruiranja, oživljavanja svakodnevnog života. Naime, odjeća, i plemićka, i građanska, i dnevna, i svečana, nije se očuvala tako dobro kao drugi uporabni predmeti jer se ili pohabala od nošenja ili se prekrajala, a vjerojatno i bacala kada je njezini vlasnici više nisu željeli nositi, za razliku od nakita i dodataka s kojima se, kao s dragocjenostima, ipak bolje postupalo. Upravo stoga zbirka odjeće i modnog pribora predstavlja iznimnu cjelinu, bilo da je riječ o radovima domaćih krojačkih ili kitničarskih salona ili o onima iz europskih modnih središta u razdoblju od 18. do prve polovice 20. stoljeća.
22:09
R: Zvonimir Varošanec... U 6. nastavku odgovaramo na pitanje zašto se i klapska pjesma sprijateljila s pop glazbom i kako.

Dok se baštinski Festival u Omišu disperzijom svojih priredaba na druge gradove i mjesta nastoji približiti novim poštovateljima izvornog pjevanja, na širem planu dolazi do estradizacije i komercijalizacije svega klapskog.


Stručni suradnici: Joško Ćaleta i Bojan Pogrmilović

Montažerka: Davorka Feller.

23:01
Bez komentara: Lodi, Kalifornija, SAD - Policajka spašava čovjeka u naletu vlaka (R)
23:02
Vijesti na engleskom jeziku
23:08
Abeceda zdravlja: Laser u estetskoj medicini (R)
23:18
R: Miro Andrić... Iz dana u dan živi svijet podmorja, kao i nadmorja, rješava samo jedno pitanje. Kako preživjeti? Kako se prehraniti, a ne postati hrana? Priroda je izumila razne tehnike, no najprofinjenije su bile one koje bi mogli nazvati igra skrivača. I opet je svjetlo imalo odlučujuću ulogu. Da bi se spoznalo svjetlo, priroda je stvorila fantastičan organ - oko, a da bi ga opet zavaralo, stvorila je kamufliranje. Prvi lovci lovili su plijen zahvaljujući prepoznavanju oblika, kretnji, boja. Stoga je možda prva strategija u igri skrivača bila prikrivna boja. Boja s kojom se morate stopiti s okolinom. A nakon nje došlo je do eksplozije ideja u kamufliranju. Oblik tijela pokušava se razbiti raznim šarama, pa maskiranjem predmetima iz okoliša i na kraju vrhunac - mimikrija. Potpuno oponašanje neke druge vrste, nezanimljive, a možda i opasne vašem lovcu. Podmorje je puno primjera vrhunske kamuflaže kakve kopnene životinje još nisu dostigle.


Podvodni snimatelj: Miro Andrić.

23:48
Reportaže iz DJH (R)
23:58
Bez komentara: Mauricijus (R)
00:00
Vijesti flash
00:10
Samson, kišobran, suncobran (1. dio), emisija pučke i predajne kulture (R)
00:38
I to je Hrvatska: Studentski dom Stjepan Radić (R)
00:48
Makroregije: Ribiči na rijeci Bojani (25/25) (R)
00:55
Bez komentara - Ornitolozi (R)
01:00
Vijesti flash
01:05
Vijesti iz kulture
01:14
Bez komentara - Mauricijus (R)
01:16
R: Miljenko Bukovčan... U ovoj epizodi, kao što nam i naslov navješćuje, bavimo se iskorištavanjem soli iz zemlje tj. rudnika soli. U tu smo svrhu pohodili rudnike u Tuzli, Wieliczkoj pokraj Krakowa u Poljskoj, Hallsttatu u Austriji te govorimo o njihovu značenju ne samo za gospodarstvo nego i za kulturu i turizam. Osobito je naglašena uloga soli za razvoj halštatske kulture koja je raširena i na hrvatskom području.

U emisiji sudjeluju: prof. dr. Marina Milićević, prof. dr. Aleksandar Durman te suradnici iz Poljske i Austrije.

01:45
Kulturna baština: Mirila (R)
02:00
Dnevnik 3
02:15
Regionalni dnevnik (R)
02:55
Bez komentara - Ornitolozi (R)
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Ljetna panorama Čakovec i Varaždin (R)
03:49
Vijesti na engleskom jeziku (R)
03:56
Bez komentara -Gejša (R)
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Normalan život (R)
04:54
Bez komentara - Ornitolozi (R)
04:59
Vijesti na njemačkom jeziku (R)
05:06
Mogu li nasuprot globalnoj industriji spektakla - istinska vjera, kultura i obrazovanje - biti temelji suvremene Hrvatske?

U emisiji Hrvatska za 5 govore: etičar i teolog VLADIMIR DUGALIĆ, profesorica hrvatske kulture SANJA VULIĆ VRANKOVIĆ, profesor povijesti književnosti i teatrolog SLOBODAN PROSPEROV NOVAK, kolumnist bitno.neta IVO DŽEBA i izvršna urednica Vijenca JELENA GAZIVODA. Temu komentira i prevoditelj i književnik MATE MARAS.


Priloge pripremaju Martina Klaić i Nataša Rataj.

Urednik i voditelj: Branimir Bilić

Pomoćnica urednika: Martina Klaić

Redatelj: Željko Musić.

05:57
Vijesti na španjolskom jeziku
06:04
Bez komentara - Ornitolozi (R)
06:10
Dnevnik 2 (R)
06:53
Vrijeme RH danas (R)
06:54
#MIKSER: Štrukli, dokumentarna reportaža (R)
07:00
Vijesti
07:05
Vrijeme RH danas (R)
07:06
Vrijeme Europa danas (R)
07:07
Vrijeme Svijet danas (R)
07:09
Vijesti iz kulture (R)
07:20
Regionalni dnevnik (R)
08:00
Vijesti
08:05
R: Ljiljana Bunjevac Filipović... Film govori o životu i misionarskome radu u dalekoj Indiji najpoznatijeg hrvatskog misionara oca Ante Gabrića, snimljen povodom stote obljetnice njegova rođenja (28. 2. 1915.). Film je sniman u župi Mariapolli u zapadnom Bengalu gdje je posljednje svećeničke godine živio i gdje je pokopan s grudom hrvatske zemlje i bočicom Jadranskog mora, te u Metkoviću gdje se rodio.

Postao je Indijac i ostao Hrvat... Uvijek je govorio da ima dvije domovine, Hrvatsku i Indiju. Gradio je ceste, otimao zemlju Gangesu, podizao naselja, organizirao škole, propovijedao Evanđelje u najudaljenijim krajevima bengalske prašume... Najpoznatiji hrvatski misionar, a opet tako se malo o njemu zna.

Tko je bio otac Ante Gabrić, pogledajte u ovom dokumentarnom filmu.

08:56
Vrijeme Europa danas (R)
08:58
Vrijeme Svijet danas (R)
09:00
Vijesti
09:05
Ljetna panorama Čakovec i Varaždin (R)
09:49
Vijesti iz kulture (R)
10:00
Vijesti
10:10
Dijagnoza: Liječenje debljine (R)
10:55
Bez komentara (R)
11:00
Vijesti
11:10
Abeceda zdravlja: Ljetne infekcije (R)
11:18
Pogled preko granice - Hrvati u BiH
11:43
Jezik za svakoga (R)
11:53
Vrijeme RH danas (R)
11:54
Vrijeme Europa danas (R)
11:56
Vrijeme Svijet danas (R)
12:00
Dnevnik 1
12:15
Šport
12:18
Vrijeme
12:20
Vijesti iz kulture (R)
12:29
R: Davor Borić Bubi... Šestinski kišobran, bezbroj puta viđen, simbol je grada Zagreba i dio prigorske narodne nošnje, Umijeće izrade zaštićeno je kao nematerijalna kulturna baština, ali je li to sve što o njemu znamo?

U ovoj pustolovnoj potrazi folklorista Vide Bagura otkrit ćemo da nismo jedini koji se ovim kišobranom diče!

U slikovitom planinskom selu Mauterndorf u pokrajini Lungau u Austriji priprema se velika svečanost, ophod o blagdanu Velike Gospe, tzv. Samsonumzug, a u povorci sudjeluju i mještani u najstarijim nošnjama uz koje se kao neizostavni ukras nose šestinski kišobrani?!

A osim zagrebačke obitelji Cerovečki izrađuje ih i salzburški kišobranar Kirchtag dok se najstariji primjerci, kao i u nas, čuvaju u muzejskim zbirkama! Pa, čiji je to kišobran - šestinski, prigorski ili austrijski? I je li to uopće važno? Hoće li potraga donijeti odgovor?



Narator i voditelj: Vido Bagur.

12:57
Vrijeme RH danas (R)
12:58
Vrijeme Europa danas (R)
13:00
Vijesti
13:10
Mir i dobro
13:44
DW: Shift
14:00
Vijesti
14:05
Labirint (R)
14:31
Prometej (R)
14:58
Vrijeme RH danas (R)
15:00
Vijesti
15:05
Auto Market (R)
15:34
Druga strana (R)
15:58
Bez komentara (R)
16:00
Regionalni dnevnik
16:25
Čime Kvarner privlači sve veći broj turista u kampove, a čime Istra u svoju unutrašnjost? Je li došlo do promjene strukture gostiju i što se očekuje od nastavka sezone, doznajemo u razgovoru s direktorom TZ-a Istre Denisom Ivoševićem. U emisiji istražujemo i jesu li obavezne najave dolazaka turista putem aplikacije Enter Croatia utjecale na smanjenje iznajmljivanja na crno. Kako posluje nautički turizam, a koje akcije za privlačenje gostiju poduzimaju u Međimurju?
16:54
Bez komentara (R)
17:00
Vijesti u 17
17:15
Fragmenti za biografiju - Vice Vukov, dokumentarni film
17:45
Young Village Folk: Jennie and Simon (1/28) (R)
17:55
#MIKSER: Mia Negovetić, dokumentarna reportaža (R)
18:00
Vijesti
18:10
R: Miro Andrić... Jadransko more možda nekima na prvi pogled izgleda kao pitoma oaza nepromjenjivog života. No to je živ sustav stalno izložen novim došljacima koje često zbog njihova učinka prozovemo uljezima. Neki uljezi dolaze nam iz susjedstva, Jonskog mora, prirodno se pomičući zbog zatopljivanja mora, a neki puno opasniji dolaze čak sa suprotnog kraja svijeta zbog nepažnje i pohlepe čovjeka. Mnogi na prirodan i polagan način postaju dio prirodne baštine, a mnogi na neprirodan i agresivan način tu baštinu uništavaju. Često je čovjek nemoćan u borbi s njima i jedino što mu ostaje jest da čeka odgovor prirode. Uljezi koje nam priroda donese nisu nužno loša pojava za ekosustav. Njihov dolazak tjera domaće vrste da se razvijaju, prilagođavaju i stvore suživot. Uljezi tako vremenom postaju domaća vrsta, obogaćujući živi svijet. A nakon nekoliko generacija ne možemo ni zamisliti da su nekada bili uljezi.


Podvodni snimatelj: Miro Andrić.

18:40
Puls (2): Samo ljudi, dokumentarna reportaža (R)
18:52
Bez komentara (R)
18:55
Vrijeme RH sutra
18:56
Vrijeme Europa sutra
18:57
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:43
Vrijeme RH sutra (R)
19:44
Vrijeme Europa sutra (R)
19:45
Bez komentara (R)
19:47
Tema dana
19:59
HAK - promet info
20:00
Čime Kvarner privlači sve veći broj turista u kampove, a čime Istra u svoju unutrašnjost? Je li došlo do promjene strukture gostiju i što se očekuje od nastavka sezone, doznajemo u razgovoru s direktorom TZ-a Istre Denisom Ivoševićem. U emisiji istražujemo i jesu li obavezne najave dolazaka turista putem aplikacije Enter Croatia utjecale na smanjenje iznajmljivanja na crno. Kako posluje nautički turizam, a koje akcije za privlačenje gostiju poduzimaju u Međimurju?
20:30
Rijeka: More (R)
21:00
Vijesti na njemačkom jeziku
21:10
Vodimo vas u Austriju, i još malo po starome kontinentu. Teme iz gospodarstva, ali i kulture. Kako Hrvatskoj može pomoći iskustvo naših poduzetnika iz Austrije, i zašto žele djelovati ne samo u ekonomiji nego i u drugim područjima života, o tome poduzetnik i predsjednik Hrvatskog doma u Beču Andrej Lucić.

Prigodom blagdana Velike Gospe naš je gost teolog i novinar Anto Pranjkić koji je živio diljem svijeta. Žene u iseljeništvu - kakvu su ulogu imale nekad, kakvu danas, o tome iz Splita autorica nove knjige Branka Bezić Filipović koja istražuje nedovoljno poznate djeliće iseljeničke povijesti. I za kraj reportaža o svestranom umjetniku iz Francuske Siščaninu Ivanu Renduliću.

21:50
Reportaže iz DJH
21:58
Puls (2): Samo ljudi, dokumentarna reportaža (R)
22:10
R: Tihana Čuljak, Boy Productions... Dokumentarni film prikazuje kako izgleda hod s Marijom kroz Hrvatsku, ali i pokazuje što ovaj hodočasnički put znači ljudima koji hodaju, vjernicima, duhovnicima, braniteljima, mladima....

Hodočasnički put, odnosno njegov glavni tok, dug je oko 1700 km, uz trenutno još dodatnih 400 km priključnih ruta. Marijanski zavjet za Domovinu vodi kroz mjesta gdje se nalaze sakralni objekti zaštićenih spomenika kulture, od Osijeka i Aljmaša sve do Dubrovnika, koji zajedno sa spomenicima kulture pod zaštitom UNESCO-a stvaraju najljepšu razglednicu cjelokupne kulturne baštine Hrvatske. Povezivanjem sa susjednim zemljama hodočasnički put će u budućnosti prerasti u Europsku kulturnu rutu.

Hrvatski hodočasnički put inspiriran je Putom sv. Jakova (Camino de Santiago) u Španjolskoj, te osim hoda i prolaska prekrasnim krajevima Hrvatske, želi pružiti dodatnu vrijednost, vratiti nadu i kroz konkretne projekte tim krajevima i ljudima koji ondje žive pružiti perspektivu za bolju budućnost. Projekt Marijanskog zavjeta projekt je vjerskog turizma na nacionalnoj razini.

Sudjeluju: pater Ivan Ike Mandurić, Anđelko Đerek, Renato Batur, Tomo Medved, Ivona Skoko, Ana Dagelić, Tamara Perc, Goran Plećaš, Tin Miletić, pater Ivan Matić, Krešimir Škarić, Katarina Pučar, pater Stjepan Ivan Horvat, Goran Markovac, Goran Pavlaković, Sara Lalić, Vedran Pražen, Nina Martinović, Vanessa Mioč, Marina Garić.


Autor i izvođač glazbe: Tamara Perc


http://www.marijanskizavjet.hr/o-marijanskom-zavjetu/

https://www.facebook.com/pages/Marijanski-zavjet-za-Domovinu/1625410231065296

info@marijanskizavjet.hr

https://www.youtube.com/channel/UCVi4R8Zln-JQnfGhDir58bA.

23:00
Vijesti na engleskom jeziku
23:10
Abeceda zdravlja: Ljetne infekcije (R)
23:20
R: Miro Andrić... Jadransko more možda nekima na prvi pogled izgleda kao pitoma oaza nepromjenjivog života. No to je živ sustav stalno izložen novim došljacima koje često zbog njihova učinka prozovemo uljezima. Neki uljezi dolaze nam iz susjedstva, Jonskog mora, prirodno se pomičući zbog zatopljivanja mora, a neki puno opasniji dolaze čak sa suprotnog kraja svijeta zbog nepažnje i pohlepe čovjeka. Mnogi na prirodan i polagan način postaju dio prirodne baštine, a mnogi na neprirodan i agresivan način tu baštinu uništavaju. Često je čovjek nemoćan u borbi s njima i jedino što mu ostaje jest da čeka odgovor prirode. Uljezi koje nam priroda donese nisu nužno loša pojava za ekosustav. Njihov dolazak tjera domaće vrste da se razvijaju, prilagođavaju i stvore suživot. Uljezi tako vremenom postaju domaća vrsta, obogaćujući živi svijet. A nakon nekoliko generacija ne možemo ni zamisliti da su nekada bili uljezi.


Podvodni snimatelj: Miro Andrić.

23:50
Reportaže iz DJH (R)
00:00
Vijesti flash
00:10
Dijagnoza: Liječenje debljine (R)
00:56
Bez komentara (R)
01:00
Vijesti flash
01:05
Vijesti iz kulture
01:13
Druga strana (R)
01:38
Kulturna baština: Viktor Kovačić u Zagrebu (R)
01:53
Bez komentara (R)
01:58
Vrijeme RH sutra
01:59
Vrijeme Europa sutra
02:00
Dnevnik 3
02:15
Regionalni dnevnik (R)
02:40
Reportaže iz DJH (R)
02:50
Young Village Folk: Jennie and Simon (1/28) (R)
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Čime Kvarner privlači sve veći broj turista u kampove, a čime Istra u svoju unutrašnjost? Je li došlo do promjene strukture gostiju i što se očekuje od nastavka sezone, doznajemo u razgovoru s direktorom TZ-a Istre Denisom Ivoševićem. U emisiji istražujemo i jesu li obavezne najave dolazaka turista putem aplikacije Enter Croatia utjecale na smanjenje iznajmljivanja na crno. Kako posluje nautički turizam, a koje akcije za privlačenje gostiju poduzimaju u Međimurju?
03:35
DW: Shift
03:47
Bez komentara (R)
03:50
Vijesti na engleskom jeziku (R)
03:58
Bez komentara (R)
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Normalan život (R)
04:56
Bez komentara (R)
05:00
Vijesti na njemačkom jeziku (R)
05:08
Bez komentara (R)
05:10
R: Ljiljana Bunjevac Filipović... Film govori o životu i misionarskome radu u dalekoj Indiji najpoznatijeg hrvatskog misionara oca Ante Gabrića, snimljen povodom stote obljetnice njegova rođenja (28. 2. 1915.). Film je sniman u župi Mariapolli u zapadnom Bengalu gdje je posljednje svećeničke godine živio i gdje je pokopan s grudom hrvatske zemlje i bočicom Jadranskog mora, te u Metkoviću gdje se rodio.

Postao je Indijac i ostao Hrvat... Uvijek je govorio da ima dvije domovine, Hrvatsku i Indiju. Gradio je ceste, otimao zemlju Gangesu, podizao naselja, organizirao škole, propovijedao Evanđelje u najudaljenijim krajevima bengalske prašume... Najpoznatiji hrvatski misionar, a opet tako se malo o njemu zna.

Tko je bio otac Ante Gabrić, pogledajte u ovom dokumentarnom filmu.

06:00
Vijesti na španjolskom jeziku
06:08
Bez komentara (R)
06:10
Dnevnik 2 (R)
06:52
Vrijeme RH danas (R)
06:53
Vrijeme Europa danas (R)
06:54
#MIKSER: Mia Negovetić, dokumentarna reportaža (R)
07:00
Vijesti
07:05
Vrijeme RH danas (R)
07:06
Vrijeme Europa danas (R)
07:07
Vrijeme Svijet danas (R)
07:08
Bez komentara (R)
07:10
Vijesti iz kulture (R)
07:20
Regionalni dnevnik (R)
07:45
DW: Shift (R)
07:58
Vrijeme RH danas (R)
07:59
Vrijeme Europa danas (R)
08:00
Vijesti
08:05
Prizma, multinacionalni magazin
08:50
Reportaže iz DJH (R)
09:00
Vijesti
09:05
Fragmenti za biografiju - Vice Vukov, dokumentarni film (R)
09:35
R: Luka Marotti... Na zapadnom rubu Hrvatskog zagorja, na tristotinjak metara nadmorske visine, podignut je Veliki Tabor, jedna od ključnih točaka protuturskoga obrambenog sustava. To je, slažemo se s riječima povjesničara Gjure Szaba iz tridesetih godina prošlog stoljeća, naš najljepši dvor, koji sjaji i blješti i danas, pa se izdaleka pričinja kao da je još živ, da nam donosi cijeli život minulih dana, priviđa se kao da će nas tu stara vlastela vedro dočekati.
09:50
Vijesti iz kulture (R)
10:00
Vijesti
10:10
R: Mladen Santrić... Sedam godina nakon smrti hrvatskog redatelja, književnika i pjesnika Tomislava Durbešića njegova supruga, glumica Veronika Durbešić, odlučila je podignuti zavjesu unutrašnjeg svijeta. Može li Veronika nakon svih pouka života i smrti još jednom dotaknuti svjetla pozornice? Snažna i žestoka dokumentarna priča ogledalo je njezine glumačke i ljudske odiseje, njezinog karaktera, pa i njezine sudbine. Je li moglo biti drukčije?
10:56
Bez komentara (R)
11:00
Vijesti
11:10
Abeceda zdravlja: Mentalno zdravlje mladih (R)
11:20
DW: U dobroj formi (R)
11:46
Jezik za svakoga (R)
11:55
Vrijeme RH danas (R)
11:56
Vrijeme Europa danas (R)
11:57
Vrijeme Svijet danas (R)
12:00
Dnevnik 1
12:15
Šport
12:18
Vrijeme
12:20
Vijesti iz kulture (R)
12:30
R: Mladen Ćapin... Svega pola sata vožnje od hrvatske metropole, autocesta, turističkih središta, gužve i velikih događaja, žive ljudi koje ne primjećujemo, niti znamo da uopće postoje. U vlastitoj samoći i vremenu koje stoji ti isti ljudi nam pričaju životne priče koje se u današnjim medijima ne mogu vidjeti gotovo nigdje...

Kroz dokumentarnu seriju Pola sata od svega kroz četiri polusatne epizode autor Mladen Ćapin ispričao je priče iz Like, sa Žumberka, Banovine i iz Dalmacije.

U posljednjoj epizodi sudjeluju: Josip Gudelj i Tito Ježina.

12:59
Vrijeme RH danas (R)
13:00
Vijesti
13:10
R: Tomislav Mršić... Na temelju koštanih ostataka može se reći mnogo toga o životu osobe - u kojem je vremenu živjela, koliko je bila stara, od čega je bolovala, kako je umrla. No gotovo se nikad iz kostiju ne može iščitati zanimanje osobe.

Istraživanjem antičke nekropole Resnik u Kaštelima među ostalim otkriven je i kostur koji je kao grobni prilog ima vrh koplja. Arheolozi smatraju da bi mogla biti riječ o legionaru. Na dr. Šlausu i njegovom timu je da tu pretpostavku potvrde i otkriju kako je živio i umro resnički legionar.

13:43
I to je Hrvatska: Sveti Donat (R)
13:54
Bez komentara (R)
14:00
Vijesti
14:05
Labirint (R)
14:34
Prometej (R)
14:58
Vrijeme Europa danas (R)
14:59
Vrijeme Svijet danas (R)
15:00
Vijesti
15:05
Auto Market (R)
15:35
Zdrav život (R)
16:00
Vijesti
16:10
Pozitivno (R)
16:40
Reportaže iz DJH (R)
16:50
Young Village Folk: Happines on a Farm (2/28) (R)
17:00
Vijesti u 17
17:15
turizam.hrt (R)
17:45
R: Luka Marotti... Na zapadnom rubu Hrvatskog zagorja, na tristotinjak metara nadmorske visine, podignut je Veliki Tabor, jedna od ključnih točaka protuturskoga obrambenog sustava. To je, slažemo se s riječima povjesničara Gjure Szaba iz tridesetih godina prošlog stoljeća, naš najljepši dvor, koji sjaji i blješti i danas, pa se izdaleka pričinja kao da je još živ, da nam donosi cijeli život minulih dana, priviđa se kao da će nas tu stara vlastela vedro dočekati.
18:00
Vijesti
18:10
R: Stipe Božić... Približno jednu trećinu Zemljinog kopna čine pustinje. Pustinje su najnegostoljubiviji krajolik na Zemlji, bilo da je riječ o pješčanim, kamenim ili hladnim pustinjama. Zbog ekstremnih promjena temperature tijekom dana i noći čini se kako u njima ništa ne može preživjeti ili se trajno nastaniti. Ipak, i u tom okrutnom krajoliku postoji život.

U ovoj seriji pokušavamo naći odgovore na pitanja: šire li se još uvijek pustinje i što je tome uzrok; utječe li globalno zatopljenje u ledenim područjima Arktika i Antarktika na povećanje površine suhih pustinjskih područja Sahare, Atacame, Kalaharija, Mojave, Chihuahuana, azijskih ili australskih pustoši?

Pustinje svijeta prva je dokumentarna serija u Hrvatskoj snimana i dovršena u high definition tehnici. Ima 11 nastavaka.

---


1. epizoda: SAHARA


Sahara je najveća svjetska vruća pustinja. Zauzima više od 9.000.000 četvornih kilometara i pokriva veći dio sjeverne Afrike, što je gotovo kao površina Sjedinjenih Američkih Država. Unatoč negostoljubivoj klimi ovo golemo pusto područje išarano je karavanskim putovima koji su stoljećima povezivali rijetke oaze koje su nastale oko izvora ili bunara.

Teško je danas zamisliti da je ova pustoš nekoć bila plodna. Sudeći prema drevnim crtežima, petroglifima, od kojih su neki stari i do 12.000 godina, Sahara je bila prepuna plodnih pašnjaka s mnogobrojnim rijekama i jezerima. Ovuda su šetali slonovi, žirafe, bivoli, kao i druge vrste močvarnih životinja. S mnogih se petroglifa iščitava povijest minulih civilizacija. Uz životinje prikazuju se lovci sa strelicama, a u kasnijim razdobljima čak i konji te zaprege s kočijama.


Autor glazbe: Matej Meštrović.

18:47
#MIKSER: Dan crvenih haljina, dokumentarna reportaža (R)
18:52
Bez komentara (R)
18:55
Vrijeme RH sutra
18:56
Vrijeme Europa sutra
18:57
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:43
Vrijeme RH sutra (R)
19:44
Vrijeme Europa sutra (R)
19:45
Bez komentara (R)
19:47
Tema dana
19:59
HAK - promet info
20:00
#MIKSER: Damir Kedžo, dokumentarna reportaža (R)
20:05
R: GORDAN MALIĆ... Epizoda je posvećena Ivici Račanu, prvom premijeru nakon osamostaljenja RH koji ne dolazi iz redova HDZ-a. Račan je vodio veliku bitku s konzervativnom i prosrpskom strujom u SKH, koja nije htjela samostalnost Hrvatske, svjedoče za seriju njegovi suradnici Zdravko Tomac i Branko Caratan. O hrvatsko-slovenskoj sprezi i raspadu SKJ na čuvenom 14. kongresu govori Milan Kučan bivši slovenski predsjednik. Dijana Pleština, udovica pokojnog Račana, otkriva detalje njihove ljubavne i bračne veze te potvrđuje: Laž je kako je Ivica prije smrti odredio svog nasljednika.

O tome zašto je Račan odbio podržati odluku Sabora o raskidanju veza RH i SFRJ, govore dužnosnici SDP-a i SKH.

Račan je bio jednostavan i skroman. Kakav je ušao u Banske dvore, takav je iz njih i izašao, Račana je opisala Aleksandra Kolarić, njegova bivša glasnogovornica. Bivši suradnici pokojnog Račana govore o pokušajima destabilizacije vlade mitinzima i prosvjedima protiv suradnje s Haškim sudom.

Udovica Dijana Pleština otkrila je nepoznatu romantičnu stranu Ivice Račana te prvi put dala u javnost njegova ljubavna pisma.

20:57
Vrijeme RH sutra (R)
20:58
Vrijeme Europa sutra (R)
20:59
Vrijeme Svijet sutra
21:00
Vijesti na njemačkom jeziku
21:10
Četvrta, posljednja epizoda serije Protestanti posvećena je Matiji Vlačiću, jednom od najvažnijih teologa druge generacije reformatora. O Vlačiću i vremenu tzv. konfesionalizacije kad su se, nakon Lutherove smrti, tražili novi autoriteti i postavilo pitanje o ispravnoj interpretaciji njegove teologije, u emisiji govore najbolji poznavatelji Vlačićeva djela.
21:40
DW: Shift (R)
21:52
#MIKSER: Dan crvenih haljina, dokumentarna reportaža (R)
22:00
R: Paula Jusić i Đelo Jr. Jusić... Park prirode Telašćica predstavlja čudesan spoj mirisnih šumovitih uvala nasuprot veličanstvenih hridi, strmaca i kamenjara. Osim raskošnog morskog plavetnila izuzetno bogatog florom i faunom, kopneni dio Parka ima 486 životinjskih vrsta. Kao kraško područje s bujnom mediteranskom vegetacijom ima više od 400 biljnih vrsta. Telašćica, u srednjem vijeku Telagus, dobila je ime po tome što izgleda kao tri spojena jezera koja se nadovezuju jedno na drugo. To su zapravo krške ponikve, nastale prije desetak tisuća godina nakon zadnjeg otapanja ledenjaka koji su podigli razinu mora. Dalmatinski ili primorsko-dinarski magarac je hrvatska autohtona i zaštićena vrsta. PP Telašćica je već nekoliko godina utočište za napuštene magarce na Dugom otoku. U Parku trenutno živi 14 magaraca sa svojim potomcima. Pitomi su i druželjubivi.


Naratorica: Paula Jusić.

22:06
Bez komentara (R)
22:08
Tramvaj broj 13 prevrnuo se na mirogojskoj nizbrdici 1954. godine pri čemu je život izgubilo devetnaestero putnika. Zbog ove nesreće odustalo se od prometovanja tramvaja na padini, a pruga je demontirana. Prvi istražitelj govori o prizoru koji je zatekao, a potresne priče saznajemo, među ostalim, od sina ozlijeđene putnice, sudskog vještaka i sina vozača koji je slučaj preživio, ali nakon toga više nije bio isti čovjek.


Scenarist i redatelj: Arsen Oremović

Producentica: Maja Vukić

Direktor fotografije: Raul Brzić

Autor glazbe: Toni Starešinić

Montažerka: Dunja Sikirić

Produkcija: Izazov 365

Urednik: Leon Rizmaul.

23:00
Vijesti na engleskom jeziku
23:08
Abeceda zdravlja: Mentalno zdravlje mladih (R)
23:18
R: Stipe Božić... Približno jednu trećinu Zemljinog kopna čine pustinje. Pustinje su najnegostoljubiviji krajolik na Zemlji, bilo da je riječ o pješčanim, kamenim ili hladnim pustinjama. Zbog ekstremnih promjena temperature tijekom dana i noći čini se kako u njima ništa ne može preživjeti ili se trajno nastaniti. Ipak, i u tom okrutnom krajoliku postoji život.

U ovoj seriji pokušavamo naći odgovore na pitanja: šire li se još uvijek pustinje i što je tome uzrok; utječe li globalno zatopljenje u ledenim područjima Arktika i Antarktika na povećanje površine suhih pustinjskih područja Sahare, Atacame, Kalaharija, Mojave, Chihuahuana, azijskih ili australskih pustoši?

Pustinje svijeta prva je dokumentarna serija u Hrvatskoj snimana i dovršena u high definition tehnici. Ima 11 nastavaka.

---


1. epizoda: SAHARA


Sahara je najveća svjetska vruća pustinja. Zauzima više od 9.000.000 četvornih kilometara i pokriva veći dio sjeverne Afrike, što je gotovo kao površina Sjedinjenih Američkih Država. Unatoč negostoljubivoj klimi ovo golemo pusto područje išarano je karavanskim putovima koji su stoljećima povezivali rijetke oaze koje su nastale oko izvora ili bunara.

Teško je danas zamisliti da je ova pustoš nekoć bila plodna. Sudeći prema drevnim crtežima, petroglifima, od kojih su neki stari i do 12.000 godina, Sahara je bila prepuna plodnih pašnjaka s mnogobrojnim rijekama i jezerima. Ovuda su šetali slonovi, žirafe, bivoli, kao i druge vrste močvarnih životinja. S mnogih se petroglifa iščitava povijest minulih civilizacija. Uz životinje prikazuju se lovci sa strelicama, a u kasnijim razdobljima čak i konji te zaprege s kočijama.


Autor glazbe: Matej Meštrović.

23:55
Bez komentara (R)
00:00
Vijesti flash
00:10
R: Mladen Santrić... Sedam godina nakon smrti hrvatskog redatelja, književnika i pjesnika Tomislava Durbešića njegova supruga, glumica Veronika Durbešić, odlučila je podignuti zavjesu unutrašnjeg svijeta. Može li Veronika nakon svih pouka života i smrti još jednom dotaknuti svjetla pozornice? Snažna i žestoka dokumentarna priča ogledalo je njezine glumačke i ljudske odiseje, njezinog karaktera, pa i njezine sudbine. Je li moglo biti drukčije?
00:56
Bez komentara (R)
01:00
Vijesti flash
01:05
Vijesti iz kulture
01:13
Eko zona (R)
01:39
R: Luka Marotti... Na zapadnom rubu Hrvatskog zagorja, na tristotinjak metara nadmorske visine, podignut je Veliki Tabor, jedna od ključnih točaka protuturskoga obrambenog sustava. To je, slažemo se s riječima povjesničara Gjure Szaba iz tridesetih godina prošlog stoljeća, naš najljepši dvor, koji sjaji i blješti i danas, pa se izdaleka pričinja kao da je još živ, da nam donosi cijeli život minulih dana, priviđa se kao da će nas tu stara vlastela vedro dočekati.
01:53
Bez komentara (R)
01:58
Vrijeme RH sutra (R)
01:59
Vrijeme Europa sutra (R)
02:00
Dnevnik 3
02:15
R: Tomislav Mršić... Na temelju koštanih ostataka može se reći mnogo toga o životu osobe - u kojem je vremenu živjela, koliko je bila stara, od čega je bolovala, kako je umrla. No gotovo se nikad iz kostiju ne može iščitati zanimanje osobe.

Istraživanjem antičke nekropole Resnik u Kaštelima među ostalim otkriven je i kostur koji je kao grobni prilog ima vrh koplja. Arheolozi smatraju da bi mogla biti riječ o legionaru. Na dr. Šlausu i njegovom timu je da tu pretpostavku potvrde i otkriju kako je živio i umro resnički legionar.

02:45
I to je Hrvatska: Sveti Donat (R)
02:56
Bez komentara (R)
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Fragmenti za biografiju - Vice Vukov, dokumentarni film (R)
03:35
Reportaže iz DJH (R)
03:45
Bez komentara (R)
03:50
Vijesti na engleskom jeziku (R)
03:58
Bez komentara (R)
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Normalan život (R)
04:55
Bez komentara (R)
05:00
Vijesti na njemačkom jeziku (R)
05:08
R: GORDAN MALIĆ... Epizoda je posvećena Ivici Račanu, prvom premijeru nakon osamostaljenja RH koji ne dolazi iz redova HDZ-a. Račan je vodio veliku bitku s konzervativnom i prosrpskom strujom u SKH, koja nije htjela samostalnost Hrvatske, svjedoče za seriju njegovi suradnici Zdravko Tomac i Branko Caratan. O hrvatsko-slovenskoj sprezi i raspadu SKJ na čuvenom 14. kongresu govori Milan Kučan bivši slovenski predsjednik. Dijana Pleština, udovica pokojnog Račana, otkriva detalje njihove ljubavne i bračne veze te potvrđuje: Laž je kako je Ivica prije smrti odredio svog nasljednika.

O tome zašto je Račan odbio podržati odluku Sabora o raskidanju veza RH i SFRJ, govore dužnosnici SDP-a i SKH.

Račan je bio jednostavan i skroman. Kakav je ušao u Banske dvore, takav je iz njih i izašao, Račana je opisala Aleksandra Kolarić, njegova bivša glasnogovornica. Bivši suradnici pokojnog Račana govore o pokušajima destabilizacije vlade mitinzima i prosvjedima protiv suradnje s Haškim sudom.

Udovica Dijana Pleština otkrila je nepoznatu romantičnu stranu Ivice Račana te prvi put dala u javnost njegova ljubavna pisma.