Tko su dvostruki dobitnici Nobelove nagrade i je li pri dodjeli Nobelovih nagrada sve uvijek išlo glatko? Tko je i na koji način zaslužan za postignuća u liječenju tumora inhibicijom negativnih regulatora imunosnog sustava? Otkriće lasera 1960. godine započelo je revoluciju u znanosti, ali i u području tehnologije i znanstvene primjene. Danas je pak gotovo nemoguće pronaći područje u kojem laser nema važnu ulogu. Mogu li se principi evolucije primijeniti u suvremenoj znanosti? Kreiranje novih poboljšanih proteina danas je moguće upravo zahvaljujući evoluciji. Što su uzroci, a što posljedice tehnoloških inovacija i klimatskih promjena? I u kakvoj su vezi ekonomija, održivi razvoj i klimatske promijene?

Urednica: Mirjana Srhoj

Realizatorica: Petra Marotti

Novinarke: Sandra Pavković, Mirjana Srhoj, Denisa Šuman Ščurić

Reprize: utorak 22:35 i subota 10:25 na HTV4.

R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Brdo Srđ uzdiže se iznad Dubrovnika s njegove sjeverne strane. Visok 413 metara, oduvijek je bio prirodni zaklon od udara bure, a kroz povijest i važan strateški položaj u obrani grada. Na njemu se ističe monumentalna tvrđava Imperijal, izgrađena 1810. godine za vrijeme Napoleonove okupacije, koji ju je dao izgraditi nakon što je francuska vojska na prijevaru ušla u Dubrovnik i ukinula Dubrovačku Republiku. S te pozicije Francuzi su kontrolirali akvatorij i zaleđe Dubrovnika, a bila je namijenjena obrani od Rusa i Crnogoraca, čiji se napad očekivao u to doba. U vrijeme Domovinskog rata utvrda Imperijal odigrala je vrlo važnu ulogu kao prva crta obrane.

Iako je izgrađena prije dva stoljeća kao fortifikacijska utvrda u svrhu obrane Dubrovnika, tvrđava Imperijal je prvi put napadnuta tek u Domovinskom ratu 1991. godine, kad je uz hrabre branitelje 6. prosinca 1991. obranila Dubrovnik od agresora.

Naratorica: Paula Jusić.

Znalo se već događati da netko tko je potpuni stranac zavoli Hrvatsku, dođe u nju živjeti i aktivno se uključi u čuvanje njezine baštine. To se dogodilo i Caterini Novoselić, rođenoj Sardinki, koja je, živeći u Francuskoj, upoznala budućeg supruga, Slavka Novoselića, iz Habjanovaca u okolici Bizovca te tamo s njime došla živjeti. Kad je ostala udovica, ostala je ovdje, jer joj je tu suprug sahranjen. Od dolaska u Habjanovce sa zanimanjem je upoznavala tradicijsku kulturu te kasnije preuzela i ulogu voditeljice habjanovačkog KUD-a Ravnica. Naučila je tkati, nabavila nekoliko tkalačkih stanova i tkanju podučavala habjanovačku djecu. Svojim je sredstvima u Habjanovcima otkupila i restaurirala tradicijsku kuću i okućnicu s gospodarskim zgradama i u njoj postavila zavičajnu zbirku, s predmetima i tekstilom, koje je također otkupila. Jedna od njezinih kćeri, Marianne Kramarić, autorica je monografije o habjanovačkim nošnjama i običajima, koju je Caterina financirala. O životu i ulozi Caterine Novoselić, osim nje, u filmu govore i mještani Habjanovaca, župnik Ivan Marković, te etnologinje Ljubica Gligorević (Gradski muzej Vinkovci) i Mirela Ravas (Konzervatorski odjel u Osijeku), s kojima je surađivala.

Scenaristica i redateljica: Ljiljana Mandić

Stručna suradnica: mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek

Snimatelj: Tomislav Trumbetaš

Montažer: Damir Đurčević

Autor glazbe: Samuel Sacher

Producent: Tihomir Štivičić

Urednik: Aleksej Pavlovsky.

Matematičar Toni Milun u današnjoj emisiji istražuje je li za radnika bolje dogovarati plaću u bruto ili neto iznosu. Savjetnici za ljudske potencijale i pravnici razilaze se u mišljenjima kakve ugovore o radu sklapati, pa Milun daje primjere i pojašnjava kada se radniku isplati pregovarati o neto iznosu, a kada o bruto iznosu.

Voditelj: Toni Milun

Urednica: Snježana Samac.

R: Miro Branković... Prije stotinjak godina na Ognjenoj zemlji živjelo je nekoliko tisuća kopača zlata. Privučeni zlatnom groznicom dolazili su iz cijelog svijeta u potrazi za srećom. Danas na ovom najjužnijem dijelu Južne Amerike, koji pripada Čileu, rade posljednja dvojica kopača, braća Gesell, podrijetlom Nijemci. Njihov je otac stigao na Ognjenu zemlju sredinom prošlog stoljeća. Već dvadeset godina žive u teškim uvjetima čekajući grumen koji bi im promijenio život...

Tonski snimatelj: Antun Trnka.

Koliko suvremeni arhitektonski projekti vode računa o dostojanstvu čovjeka, zaštiti kulture života, prostora i okoliša? U emisiji Hrvatska za 5 govore vrsni arhitekti, industrijske dizajnerice, strojari, stolari, stručnjaci za rasvjetu... To su: ANTE VRBAN, FRANKA BARANOVIĆ,MIROSLAV JANIČIJEVIĆ, DAVOR TARADE, DUBRAVKO STUPAR i JURICA GRŠETIĆ.

Reportaže i fotografije vezane za temu emisije pripremaju Martina Klaić i asistentica redatelja Nataša Rataj.

Urednik i voditelj: Branimir Bilić

Pomoćnica urednika: Martina Klaić

Redatelj: Željko Musić.

R: Milka Barišić... Kada je prije nekoliko godina u Varaždinu započeo projekt društvenih urbanih vrtova gdje su gradski ljudi, iz različitih razloga, započeli obrađivati zemlju, nitko nije mogao zamisliti razmjere te priče. Nekima je to bio bijeg iz stresne svakodnevice, gotovo terapeutskog djelovanja - uz neposredan kontakt s Majčicom Prirodom, drugima pak način da osiguraju egzistenciju sebi i obitelji...

Na malim parcelama susreću se ljudi najrazličitijih obrazovnih i kulturoloških profila i podrijetla: glumica varaždinskog HNK, koja kaže da je mislila da će ona oblikovati vrt, a vrt je počeo oblikovati nju, samohrana majka i umjetnica koja na zemlji nalazi potreban mir za borbu sa životnim teškoćama... Zemlja ozdravljuje i ponovno zbližava ljude - bivše supružnike pretvara u prijatelje... A s vremenom ljudi koji se uopće nisu poznavali, razvijajući međusobnu solidarnost, postaju članovi male kompaktne zajednice.

Rasvjetljivači: Domagoj Vranar i Vedran Živičnjak.