Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Travnjački voćnjaci bili su životno važni u doba kada je voće bilo dragocjena hrana za preživljavanje na selu. Razvojem intenzivne poljoprivrede izgubili su tu ulogu i njihov se broj znatno smanjio. Jedan od rijetkih očuvanih je Trnac u Radoboju, koji je danas mjesto igre, odmora i edukacije.
Dolina Neretve bilježi sve više invazivnih vrsta biljnog i životinjskog podrijetla. Tzv. vražja trava već je odavna obuzela rukavce rijeke Neretve kao akvarijska vrsta. Mungos je pak još 1910. unesen na otok Mljet te se kao slijepi putnik proširio i na ove prostore. Nedavno se pojavila i crvenouha kornjača na Baćinskim jezerima.
Naša druga akterica je Andreja, rođena Zagrepčanka koja se nakon gotovo 20 godina života u Americi vratila u svoj grad, te sa suprugom Englezom otvorila ordinaciju homeopatske medicine. Obje mlade i uspješne žene mnogo rade i često putuju, a zajedničko im je i to što kroz svoj posao šire pozitivnu energiju i životnu radost.
Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Travnjački voćnjaci bili su životno važni u doba kada je voće bilo dragocjena hrana za preživljavanje na selu. Razvojem intenzivne poljoprivrede izgubili su tu ulogu i njihov se broj znatno smanjio. Jedan od rijetkih očuvanih je Trnac u Radoboju, koji je danas mjesto igre, odmora i edukacije.
Dolina Neretve bilježi sve više invazivnih vrsta biljnog i životinjskog podrijetla. Tzv. vražja trava već je odavna obuzela rukavce rijeke Neretve kao akvarijska vrsta. Mungos je pak još 1910. unesen na otok Mljet te se kao slijepi putnik proširio i na ove prostore. Nedavno se pojavila i crvenouha kornjača na Baćinskim jezerima.
Naša druga akterica je Andreja, rođena Zagrepčanka koja se nakon gotovo 20 godina života u Americi vratila u svoj grad, te sa suprugom Englezom otvorila ordinaciju homeopatske medicine. Obje mlade i uspješne žene mnogo rade i često putuju, a zajedničko im je i to što kroz svoj posao šire pozitivnu energiju i životnu radost.
Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Njegove fotografije krasile su brojne putopisne magazine, među kojima i slavni National Geographic. Sirija, Libanon, Etiopija, Južni i Sjeverni Sudan samo su neke od opasnih zemalja koje je zadnjih godina posjetio naš današnji gost, putopisac, profesionalni fotograf i svjetski putnik Jurica Galić Juka.
Osmo svjetsko čudo, plesači koji prkose gravitaciji, samo su neki od naziva za leteće Gruzijce, čuveni plesni ansambl koji je ovih dana na hrvatskoj turneji. Uoči večerašnjeg nastupa na splitskim Gripama, uživo nam se javlja naša Mirta Šurjak.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Njegove fotografije krasile su brojne putopisne magazine, među kojima i slavni National Geographic. Sirija, Libanon, Etiopija, Južni i Sjeverni Sudan samo su neke od opasnih zemalja koje je zadnjih godina posjetio naš današnji gost, putopisac, profesionalni fotograf i svjetski putnik Jurica Galić Juka.
Osmo svjetsko čudo, plesači koji prkose gravitaciji, samo su neki od naziva za leteće Gruzijce, čuveni plesni ansambl koji je ovih dana na hrvatskoj turneji. Uoči večerašnjeg nastupa na splitskim Gripama, uživo nam se javlja naša Mirta Šurjak.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Njegove fotografije krasile su brojne putopisne magazine, među kojima i slavni National Geographic. Sirija, Libanon, Etiopija, Južni i Sjeverni Sudan samo su neke od opasnih zemalja koje je zadnjih godina posjetio naš današnji gost, putopisac, profesionalni fotograf i svjetski putnik Jurica Galić Juka.
Osmo svjetsko čudo, plesači koji prkose gravitaciji, samo su neki od naziva za leteće Gruzijce, čuveni plesni ansambl koji je ovih dana na hrvatskoj turneji. Uoči večerašnjeg nastupa na splitskim Gripama, uživo nam se javlja naša Mirta Šurjak.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Novi Sad kakav danas vidimo izgradili su graditelji pristigli iz svih dijelova Austro-Ugarske Monarhije. Važan doprinos Hrvata razvoju Novoga Sada počinje krajem 19. stoljeća. Hrvatski arhitekti i umjetnici sudjelovali su i na mnogim natječajima u međuratnom razdoblju, ali i nakon Drugog svjetskog rata.
Novosadski povjesničar umjetnosti Vladimir Mitrović svojom je knjigom Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća u Novom Sadu uspio predstaviti i podsjetiti na reprezentativna djela Ivana Vitića, Josipa Seissela i Ivana Meštrovića.
Na središnjem Trgu u Novom Sadu godine 1939. postavljen je spomenik Svetozaru Miletiću, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koji je naručen izravno, bez natječaja.
Ivan Vitić i njegov Muzej revolucije i Josip Seissel s projektom Novog groblja na redovnim su se natječajima u konkurenciji s ostalim arhitektima izborili za svoje radove.
Oni su danas neizbrisivi dio Novog Sada.
Najavit ćemo događanja u CEKATE-u tijekom travnja i svibnja. U povodu Svjetskog dana glasa Verica Mešić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, poziva na humanitarnu utrku, u kojoj i ona sudjeluje, a prikupljaju se sredstava za dijagnostički aparat u Petrinji.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Na narudžbu HRT-a, nagrađivani skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, aktivan na raznim područjima prezentiranja suvremene hrvatske glazbe - Krešimir Seletković - ujedno rezidencijalni skladatelj HRT-a u ovoj sezoni, napisao je koncert za orkestar znakovitog naslova Dystopia, koji slijedi nakon uvertire.
Simfonijskom orkestru HRT-a i maestru Rophéu, koji je u rujnu 2022. godine postao novi šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a, pridružio se naš istaknuti orguljaš Pavao Mašić u izvedbi monumentalne Treće simfonije Camillea Saint-Saënsa, skladatelja od čije se smrti, 16. prosinca 1921., navršilo 100 godina. Zbog istaknute uloge orgulja simfonija je dobila naziv Orguljska. No, orgulje nemaju tipičnu solističku ulogu. Uz blještavu orkestraciju, moć i veličanstvenost orguljskog zvuka sačuvana je za kraj koncerta, gdje u sjaju i grandioznosti C-dur tonaliteta dolazi do potpunog otvaranja orguljskih svirala.
Novi Sad kakav danas vidimo izgradili su graditelji pristigli iz svih dijelova Austro-Ugarske Monarhije. Važan doprinos Hrvata razvoju Novoga Sada počinje krajem 19. stoljeća. Hrvatski arhitekti i umjetnici sudjelovali su i na mnogim natječajima u međuratnom razdoblju, ali i nakon Drugog svjetskog rata.
Novosadski povjesničar umjetnosti Vladimir Mitrović svojom je knjigom Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća u Novom Sadu uspio predstaviti i podsjetiti na reprezentativna djela Ivana Vitića, Josipa Seissela i Ivana Meštrovića.
Na središnjem Trgu u Novom Sadu godine 1939. postavljen je spomenik Svetozaru Miletiću, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koji je naručen izravno, bez natječaja.
Ivan Vitić i njegov Muzej revolucije i Josip Seissel s projektom Novog groblja na redovnim su se natječajima u konkurenciji s ostalim arhitektima izborili za svoje radove.
Oni su danas neizbrisivi dio Novog Sada.
Najavit ćemo događanja u CEKATE-u tijekom travnja i svibnja. U povodu Svjetskog dana glasa Verica Mešić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, poziva na humanitarnu utrku, u kojoj i ona sudjeluje, a prikupljaju se sredstava za dijagnostički aparat u Petrinji.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Na narudžbu HRT-a, nagrađivani skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, aktivan na raznim područjima prezentiranja suvremene hrvatske glazbe - Krešimir Seletković - ujedno rezidencijalni skladatelj HRT-a u ovoj sezoni, napisao je koncert za orkestar znakovitog naslova Dystopia, koji slijedi nakon uvertire.
Simfonijskom orkestru HRT-a i maestru Rophéu, koji je u rujnu 2022. godine postao novi šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a, pridružio se naš istaknuti orguljaš Pavao Mašić u izvedbi monumentalne Treće simfonije Camillea Saint-Saënsa, skladatelja od čije se smrti, 16. prosinca 1921., navršilo 100 godina. Zbog istaknute uloge orgulja simfonija je dobila naziv Orguljska. No, orgulje nemaju tipičnu solističku ulogu. Uz blještavu orkestraciju, moć i veličanstvenost orguljskog zvuka sačuvana je za kraj koncerta, gdje u sjaju i grandioznosti C-dur tonaliteta dolazi do potpunog otvaranja orguljskih svirala.
Novi Sad kakav danas vidimo izgradili su graditelji pristigli iz svih dijelova Austro-Ugarske Monarhije. Važan doprinos Hrvata razvoju Novoga Sada počinje krajem 19. stoljeća. Hrvatski arhitekti i umjetnici sudjelovali su i na mnogim natječajima u međuratnom razdoblju, ali i nakon Drugog svjetskog rata.
Novosadski povjesničar umjetnosti Vladimir Mitrović svojom je knjigom Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća u Novom Sadu uspio predstaviti i podsjetiti na reprezentativna djela Ivana Vitića, Josipa Seissela i Ivana Meštrovića.
Na središnjem Trgu u Novom Sadu godine 1939. postavljen je spomenik Svetozaru Miletiću, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koji je naručen izravno, bez natječaja.
Ivan Vitić i njegov Muzej revolucije i Josip Seissel s projektom Novog groblja na redovnim su se natječajima u konkurenciji s ostalim arhitektima izborili za svoje radove.
Oni su danas neizbrisivi dio Novog Sada.
Najavit ćemo događanja u CEKATE-u tijekom travnja i svibnja. U povodu Svjetskog dana glasa Verica Mešić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, poziva na humanitarnu utrku, u kojoj i ona sudjeluje, a prikupljaju se sredstava za dijagnostički aparat u Petrinji.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Na narudžbu HRT-a, nagrađivani skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, aktivan na raznim područjima prezentiranja suvremene hrvatske glazbe - Krešimir Seletković - ujedno rezidencijalni skladatelj HRT-a u ovoj sezoni, napisao je koncert za orkestar znakovitog naslova Dystopia, koji slijedi nakon uvertire.
Simfonijskom orkestru HRT-a i maestru Rophéu, koji je u rujnu 2022. godine postao novi šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a, pridružio se naš istaknuti orguljaš Pavao Mašić u izvedbi monumentalne Treće simfonije Camillea Saint-Saënsa, skladatelja od čije se smrti, 16. prosinca 1921., navršilo 100 godina. Zbog istaknute uloge orgulja simfonija je dobila naziv Orguljska. No, orgulje nemaju tipičnu solističku ulogu. Uz blještavu orkestraciju, moć i veličanstvenost orguljskog zvuka sačuvana je za kraj koncerta, gdje u sjaju i grandioznosti C-dur tonaliteta dolazi do potpunog otvaranja orguljskih svirala.
Film Vinka Brešana Maršal u Hrvatskoj je vidjelo više od 100.000 gledatelja, nagrađen je na Pulskom festivalu 2000. godine Velikom zlatnom arenom, dobio je devet međunarodnih nagrada među kojima su i nagrade s festivala A kategorije u Berlinu i Karlovym Varyma.