Uloge: Lorne Greene (Ben Carwright), Dan Blocker (Hoss Carwright), Michael Landon (Mali Joe Carwright)

Urednica: Ranka Horvat

Uloge: James Arness (Matt Dillon), Milburn Stone (Doc Adams), Amanda Blake (Kitty),

Ken Curtis (Festus Haggen), Buck Taylor (Newly)

Scenarist: Arthur Dales

Redatelj: Bernard McEveety

Urednica: Ranka Horvat

Uloge: Avery Brook (Ben Sisko), Rene Auberjonois (Odo), Siddig El Fadil (dr. Julian Bashir), Terry Farrell (Jadzia Dax), Cirroc Lofton (Jake Sisko), Colm Meaney (Miles O'Brien), Armin Shimerman (Quark), Nana Visitor (Kyra Neris)

Urednica: Ranka Horvat

Vidjet ćemo poznatog policajca Mehu, koji je bio onodobna medijska zvijezda i ljubimac prolaznika tadašnjim Trgom Republike; publicist i novinar Marko Grčić govori o najvažnijem kulturno-političkom događaju godine: Deklaraciji o hrvatskom jeziku; zatim se prikazuju pripreme za jubilarnu štafetu mladosti koja je te godine krenula iz Zagreba. 1967. godine održana je prva Međunarodna izložba pasa u Opatiji, a o onodobnom odnosu ljudi i kućnih životinja govori uzgajivač pasa koji se upravo u to vrijeme počeo baviti uzgojem. Šezdeset i sedma bila je izvrsna za hrvatski sport. Budući prvak svijeta, Fažanac Mate Parlov osvojio je svoje prve zlatne medalje u boksu, Hajduk je osvojio Kup maršala Tita, a Dinamo je pobijedio u Kupu velesajamskih gradova. Zadnji dio emisije posvećen je estradi, a u njemu nastupa Arsen Dedić koji je za emisiju dao svoj posljednji veliki TV intervju.

Scenarist, redatelj i montažer: Hrvoje Juvančić

Snimatelj: Mario Britvić

Voditelji: Saša Ceci, Marko Košiček

Redatelj: Vladimir Kleščić

Urednica: Jozefina Stipančević

Zbog svega toga, kažu, neki ih Komižani cijene, a neki ih zbog njihova neobična odabira nazivaju ludim bratom i još luđom sestrom. Je li njihov izbor previše ekscentričan za početak 21. stoljeća ili je Dragodid doista čudesno mjesto koje daje novi smisao njihovu životu?

Radio je kao novinar i urednik dječjih listova. Na Televiziji Zagreb suradnik je od 1958., potom urednik Programa za djecu od 1960. do 1979. te pomoćnik odgovornoga urednika Igranoga programa od 1979. do 1988. godine. Autor je scenarija za kultnu seriju za djecu Mendin program.

Pisao je pjesme, pripovijetke i igrokaze, radijske i televizijske drame te znanstveno-fantastične i kriminalističke romane u suautorstvu sa Zvonimirom Furtingerom, s kojim je napisao i jednu od prvih dramskih serija Televizije Zagreb NB-21. Bio je jedan od scenarista prve igrane serije u produkciji Televizije Zagreb Stoljetna eskadra.

Urednica: Višnja Masnec-Vodanović

Uloge: Lorne Greene (Ben Carwright), Dan Blocker (Hoss Carwright), Michael Landon (Mali Joe Carwright), Troy Melton

Urednica: Ranka Horvat

Režimi ribolova, lova i stočarenja te turističkog razvoja strogo su određeni i podliježu konvencijama koje su prihvatile sve države EU. Tako je i prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu pobudio veliki interes i postao uzročnikom brojnih i žučnih rasprava kada se govori o njegovom usvajanju. Emisija Lonjsko polje i močvara posvećena je toj problematici

Ekipa putuje brodom i helikopterom, a na Velikim jezerima čak i gazi u krpljama te šalje dojmljive snimke golemih prostranstava toga kontinenta ali i ljudi koji su ondje često potpuni individualci.

Na kraju prve etape puta Scherer se nalazi s rančerom u Sjevernoj Dakoti koji s prijateljem Indijancem iz naroda Siouxa uzgaja posljednje krdo indijanskih konja.

Autor: Klaus Scherer

Uloge: James Arness (Matt Dillon), Milburn Stone (Doc Adams), Amanda Blake (Kitty),

Ken Curtis (Festus Haggen), Buck Taylor (Newly)

Scenaristi: Kay Lenard i Jess Carneol

Redatelj: Pilip Leacock

Urednica: Ranka Horvat

Radeći zajedno, Mariachi Los Caballeros prenosili su meksičku kulturu i glazbu diljem Hrvatske, odsvirali mnoge koncerte u inozemstvu, prenoseći neobičnu ideju o mariachi glazbi koju sviraju Hrvati.

U Meksiku su nastupali sa svojim glazbenim uzorima poput sastava Mariachi Vargas de Tecalitlán i Mariachi de América. Isto tako su u Guadalajari imali prigodu nastupati na 9. međunarodnom mariachi i charrería susretu, gdje im je ponuđeno da nastupe na svečanom koncertu u povodu Dana meksičke nezavisnosti u znamenitom kazalištu Teatro Degollado, što se događa samo najvećim mariachi sastavima na svijetu. Na njihovu veliku radost proglašeni su i najboljim mariachi ansamblom na svijetu iz zemalja koje nisu Meksiko i SAD. S radošću su otpjevali i odsvirali velike koncerte s poznatim svjetskim tenorom Ramónom Vargasom te nastupili u dokumentarnom filmu Mariachi: the Soul of Mexico, koji je snimila američka TV mreža PBS, a producirao i kao narator podupirao sam Plácido Domingo.

Njihovo opredjeljenje od početka djelovanja bilo je jasno: svirati neobičnu glazbu za naše prostore, a svijetu pokazati da mala zemlja, kao što je Hrvatska, ima značajne glazbenike koji se mogu nositi sa svjetskom glazbenom elitom.

Na njihovom gala koncertu još jednom su svojoj vjernoj zagrebačkoj publici donijeli tračak Meksika, kao što u Meksiko i po cijelom svijetu nose Hrvatsku.

Program se sastojao kako od tradicionalnih i popularnih meksičkih skladbi u originalnim mariachi aranžmanima (kao što su Cielito lindo, Granada, Malaguena, Popurri Pancho Villa, La Golondrina, Las Mananitas, Guantanamera, La Bamba), tako i od mariachi skladbi novijeg datuma koje upotpunjuju izričaj tog osebujnog glazbenog stila

U doba Velike gospodarske krize i sve manjih prihoda posjećenost kina drastično je opala. Da bi Hollywood preokrenuo taj trend, u filmovima je bilo sve više nasilja i seksa, do te mjere da je postala potrebna nekakva cenzura. Bolje organizirana katolička manjina osnovala je Katoličku legiju za doličnost i svećenici su poticali vjernike koji su nedjeljom dolazili na misu da bojkotiraju određena kina i filmove. Studija časopisa Variety pokazala je da su od 440 filmova proizvedenih u razdoblju 1932. - 1933., tzv. predkodeksnom razdoblju, čak 352 imala seksualni prizvuk, u 145 su bile sumnjive scene, a 44 su bila otvoreno seksualne tematike.

No Hollywood nipošto nije želio da se vlada umiješa, stoga su studiji odlučili sami cenzurirati filmove. Angažirali su Willa Hayesa, upravitelja Poštanske službe SAD-a, republikanca i prezbiterijanca, nepušača i protivnika alkohola, povezanog s moćnicima u Washingtonu i na Wall Streetu. Od njega se očekivalo da pročisti Hollywood. Naručen je produkcijski kodeks, a napisala su ga dva katolika: jezuit Daniel Lord i izdavač časopisa o kinematografiji Martin Quigley. Stupio je na snagu u srpnju 1934. i provodio se sljedećih 20 godina, sve dok se potkraj Drugoga svjetskog rata američka kultura nije promijenila. Kredo je bio: zločin se ne smije isplatiti. Nije se smjelo prikazivati kako se obija sef niti kako se izvodi oružana pljačka. Malo napasti je u redu, no bilo je nužno pokazati da ona ima posljedice. To je, dakako, bio izazov za scenariste i redatelje i moglo bi se reći da je najkreativnije razdoblje Hollywooda proizašlo iz produkcijskoga kodeksa. Studiji su morali dobiti odobrenje udruge producenata i distributera filmova u Americi MPPDA da bi mogli prikazati film.

Tek je 1968. narušeni kodeks službeno ukinut i zamijenjen sustavom ocjenjivanja koji više služi kao upozorenje negoli kao zabrana.

Clara i Julia Kuperberg odabrale su idealne isječke da pokažu kako filmovi često odražavaju duh svojeg vremena, od predkodeksne seksualnosti do postkodeksne ozbiljnosti u skladu s puritanskim nasljeđem. Craig Detweilner i Thomas Doherty stručno opisuju te dane i pokazuju kako su se kreativci snalazili u takvim uvjetima.

Redateljice: Clara i Julia Kuperberg

Autori kronika: Đuro Gavran i Ana Marija Habjan

Kao i u svom prvom filmu (J'ai tué ma mere) i u Les amours imaginaires Xavier Dolan potpisuje scenarij, režiju te nosi jednu od glavnih uloga, ovaj put ulogu Francisa, dečka kojem njegova najbolja prijateljica obrati pažnju na Nicolasa za kojim oboje izgube glavu.

Zanimljivo koncipiranu priču o ljubavi i svemu onom što ljubav nije Dolan prekida insertirajući intervjue u dokumentarnom stilu u kojem nekoliko žena i muškaraca iznose u kameru svoja ljubavna razočaranja koja uključuju bolne raskide, neispunjena očekivanja, kriva shvaćanja situacija. Ovim svjedočanstvima Dolan najavljuje krajnji ishod priče koju pratimo te analizira anatomiju ljubavne zaluđenosti.

Film je obišao svjetske festivale te je nagrađivan u Cannesu, Rotterdamu i Sydneyu

U studiju je i electro soul pjevačica iz južnog Londona Jessie Ware, koja se vraća nakon veoma uspješnog debi albuma iz 2012., a pjevat će pjesme s albuma Tough Love.

Kantautor iz Devona Ben Howard postigao je golem uspjeh sa svojim debi albumom 2011. godine, a sad će izvesti pjesme s albuma I Forget Where We Were.

Robert Randolph and the Family Band je skupina koja izvodi funk i soul, a predvodi je Robert na pedal steelu. Ponovno su u emisiji nakon deset godina i izvest će nekoliko pjesama s njihova albuma Lickety Split.

Dva izvođača koji debitiraju u Velikoj Britaniji u Joolsovoj emisiji su Benjamin Booker iz New Orleansa, koji je snimio debi album u analognom studiju u Nashvilleu, sirovu verziju blues/boogie/soula', te Belgijanka Melanie De Biasio, flautistica klasične naobrazbe koju slave kao novi glas jazza.

Odabrala: Mira Vočinkić

Autori kronika: Đuro Gavran i Ana Marija Habjan

Radeći zajedno, Mariachi Los Caballeros prenosili su meksičku kulturu i glazbu diljem Hrvatske, odsvirali mnoge koncerte u inozemstvu, prenoseći neobičnu ideju o mariachi glazbi koju sviraju Hrvati.

U Meksiku su nastupali sa svojim glazbenim uzorima poput sastava Mariachi Vargas de Tecalitlán i Mariachi de América. Isto tako su u Guadalajari imali prigodu nastupati na 9. međunarodnom mariachi i charrería susretu, gdje im je ponuđeno da nastupe na svečanom koncertu u povodu Dana meksičke nezavisnosti u znamenitom kazalištu Teatro Degollado, što se događa samo najvećim mariachi sastavima na svijetu. Na njihovu veliku radost proglašeni su i najboljim mariachi ansamblom na svijetu iz zemalja koje nisu Meksiko i SAD. S radošću su otpjevali i odsvirali velike koncerte s poznatim svjetskim tenorom Ramónom Vargasom te nastupili u dokumentarnom filmu Mariachi: the Soul of Mexico, koji je snimila američka TV mreža PBS, a producirao i kao narator podupirao sam Plácido Domingo.

Njihovo opredjeljenje od početka djelovanja bilo je jasno: svirati neobičnu glazbu za naše prostore, a svijetu pokazati da mala zemlja, kao što je Hrvatska, ima značajne glazbenike koji se mogu nositi sa svjetskom glazbenom elitom.

Na njihovom gala koncertu još jednom su svojoj vjernoj zagrebačkoj publici donijeli tračak Meksika, kao što u Meksiko i po cijelom svijetu nose Hrvatsku.

Program se sastojao kako od tradicionalnih i popularnih meksičkih skladbi u originalnim mariachi aranžmanima (kao što su Cielito lindo, Granada, Malaguena, Popurri Pancho Villa, La Golondrina, Las Mananitas, Guantanamera, La Bamba), tako i od mariachi skladbi novijeg datuma koje upotpunjuju izričaj tog osebujnog glazbenog stila