Akteri, Milan i Stevanija, svoje su živote prilagodili upravo tom čarobnom okruženju u kojem žive i rade. U njihovu životu se izmjenjuje lijepo i teško, poput izmjene godišnjih doba, radost i tuga poput dana i noći. Boravak u tom prostoru i nas podsjeća koliko je život jedinstven, ali i jednostavan, što su mnogi od nas zaboravili.
Ovaj film je nastao uz pomoć dobrih ljudi iz Srba i Donje Suvaje, te stručnu suradnju Branke Odorčić.
U filmu se isprepleću Vojini susreti s umjetnicima i novinarima, sa starim prijateljima i slučajnim prolaznicima, anegdote iz njegovog profesionalnog života s anegdotama iz života Zagreba.
Zane ima iznenađenje - njegov je otac kupio kafić i postavio ga za upravitelja, a Zane je nazvao kafić po Rikki, koju je imenovao punopravnom partnericom. Nate, koji nema sluha, gotovo da je upropastio prvi glazbeni nastup, ali Lewis je sve spasio uz pomoć Belle, koju su ostale sirene prihvatile nakon što su otkrile da je jedna od njih. Zgodni mjesni ljubitelj prirode Will odlazi na ronjenje u blizini otoka Makoa, otkriva čarobnu spilju, ali budući da je pun Mjesec, zbog začarane vode nađe se u opasnosti. Voda napadne i Cleo, ali druge je sirene oslobode. Nakon svega, Will je potpuno zbunjen, ali neozlijeđen.
Danas jednostavno nije Bettyn dan. Najprije Oliver otkazuje njihov sastanak, a zatim Betty pomaže pacijentici i time izazove katastrofu s posljedicama. Dr. Stern smatra da je Betty prekoračila svoje ovlasti, a to se mora kazniti.
Tim iz snova čine prva imena opere - na čelu s mezzosopranisticom Martinom Tomčić kao Vješticom, novi šef-dirigent Zagrebačke filharmonije Dawid Runtz, koreograf Igor Barberić, kostimografkinja Dženisa Pecotić, scenograf Branko Lepen, rekvizita i mini-scene Dunja Niemčić, Zbor Zvjezdice i mnogi drugi. Prepjev libreta na hrvatski jezik napisao je Hrvoje Banaj.
Katedrala svetog Izaka spada u najveličanstvenije znamenitosti Sankt Peterburga. Politički dopisnik Christof Franzen moći će pjevati na božićnoj misi u crkvenom zboru - ako dotad dovoljno uvježba.
Christofa Franzena je oduvijek fasciniralo zborsko pjevanje i oduvijek je sanjao o tome da jedanput zapjeva u profesionalnom zboru. Tu mu je priliku sada ponudio zbor raskošne katedrale svetog Izaka koji ga je pozvao na audiciju. Ako do velike božićne mise uspije dovesti svoje pjevačke sposobnosti na zavidnu razinu, moći će pjevati s iskusnim pjevačima. Hoće li njegov plan uspjeti i hoće li Christof Franzen pogoditi sve tonove do pravoslavnoga Božića? Još postoje velike sumnje u to.
Katedrala svetog Izaka nije bilo kakva katedrala. U njezinoj unutrašnjosti blista plavi mramor iz Afganistana, a raskošni mozaici i stupovi visoki 17 metara krase ovu klasicističku građevinu iz 19. stoljeća. Zapjevati s jednim od najboljih zborova u gradu na tako impozantnome mjestu bilo bi pravo ostvarenje ruske zimske bajke.
I tako se Christof Franzen iznenada našao iza pozornice, među članovima zbora, gdje je upoznao njihov sasvim osobni Sankt Peterburg. Putovanje je to iza zlatne zavjese carskoga grada.
Zbog svega toga, kažu, neki ih Komižani cijene, a neki ih zbog njihova neobična odabira nazivaju ludim bratom i još luđom sestrom. Je li njihov izbor previše ekscentričan za početak 21. stoljeća ili je Dragodid doista čudesno mjesto koje daje novi smisao njihovu životu?
Tenkovi za Sudan, oružje za Mjanmar ili Jemen... Tajni dokumenti do kojih je došla naša filmska ekipa nakon godina istraživanja dokazuju da je njemačka obavještajna služba BND snažno upletena u izvoz oružja u krizna područja ili ratne zone diljem svijeta. Provode strogo povjerljive operacije kako bi izbjegli nadzor odgovornih službi te zaobišli Zakon o kontroli ratnog oružja i međunarodni embargo. Oružje se šalje iz tajne luke u Ukrajini koja ne postoji ni na jednoj karti. Snimke američkih satelita prikazuju luku u kojoj nosači utovaruju tenkove, haubice i ostalu ratnu opremu. Upleteni su brodovi bar dvaju njemačkih prijevoznika. No te tvrtke ne djeluju na vlastitu ruku. E-mailovi iz tajnih dokumenata pokazuju da su u stalnom dosluhu s BND-om te da katkada posluju čak i na njihovu inicijativu. Razgovarali smo s Nielsom Stolbergom, bivšim čelnikom brodarskog poduzeća Beluga, Viktorom Juščenkom, predsjednikom Ukrajine od 2005. do 2010. i Mikolom Malomužom, njegovim bivšim šefom obavještajne službe. Malomuž je ekipi ovog dokumentarca ponudio ekskluzivni pristup luci Oktjabrsk u Ukrajini, što do sada nije pošlo za rukom ni jednom drugom snimateljskom timu.
Moderira: Gabrijela Perišić
Repriza subotom: 9.00 HTV3.
Vrlo uspjela satirična komedija uglednog montažera, scenarista i redatelja Branka Marjanovića (Opsada, Briga za potomstvo, Ljeto medvjedića, O ljudima i magarcima), vrsnog dokumentarista i poznavatelja svih segmenata rada na filmu, prvi je i jedini zabranjeni hrvatski film iz vremena socijalizma. Razlozi zabrane krili su se u činjenicama da je u vrijeme nastanka film predstavljao vrlo ozbiljnu kritiku ondašnjeg socijalističkog društva, da je shvaćen kao protusocijalistička afirmacija građanstva, te da se motiv uklanjanja spomenika skladatelju iz naslova u političkim krugovima shvatio kao aluzija na uklanjanje spomenika banu Jelačiću s tadašnjeg zagrebačkog Trga republike. Ostvarenje za koje je scenarij prema svom istoimenom romanu napisao Joža Horvat, koji je zbog romana pao u svojevrsnu nemilost i čija proza predstavlja efektno humorno-satirično svjedočanstvo o jednom naglašeno politiziranom i birkokratiziranom vremenu, u bunkeru je odležalo 25 godina, sve dok mu 1977. nije dopušteno prikazivanje. I iz današnjeg motrišta Ciguli Miguli je u idejnom i političkom smislu hrabro djelo koje odvažno kritizira metode vlasti u socijalizmu, pri čemu nije nimalo slučajno da ime Ivana Ivanovića zvuči otvoreno ruski. U glavnoj ulozi nastupa Lj. Didić (Ljubav i moda, Slučaj Harms), a među ostalima njegovi su partneri A. Cilić (Kameni horizonti, Jubilej gospodina Ikla), V. Bek (Sinji galeb, Svoga tela gospodar) i mladi B. Buzančić (U gori raste zelen bor, Tajna Nikole Tesle, Kotlovina). Sjajnu glazbu je skladao slavni Ivo Tijardović (Kameni horizonti, Sinji galeb), a dojmljivu fotografiju potpisuje ugledni Nikola Tanhofer (Plavi 9, Opsada, Ključ).
Nakon državnog udara u Čileu i zbacivanja demokratski izabrane vlade Allendea, veleposlanstvo Italije u Santiagu priskočilo je u pomoć protivnicima režima i mnoge od njih prebacilo u Italiju. Ovo je priča o tim hrabrim ljudima.
Početkom 70-ih cijeli je svijet pratio demokratske izbore na kojima su Čileanci izabrali socijalističkog vođu Salvadora Allendea za predsjednika. Njegovi politički ideali i težnje - između ostalog, pristup obrazovanju za svu djecu i podjela zemlje radnicima - užasnuli su desničare, ali i Sjedinjene Američke Države, koje su pomogle organizirati vojni puč kojim je na vlast došao diktator Augusto Pinochet. Ova tragična povijesna priča dobro je dokumentirana, ali joj poznati talijanski redatelj Nanni Moretti (Dragi dnevniče, Sinova soba) dodaje novi aspekt za koji mnogi gledatelji možda nisu ni znali, a to su napori talijanskog veleposlanstva da spasi i preseli ljude koji su se našli na meti režima. Ispričan kroz svjedočanstva onih koji su sve to proživjeli, film je zastrašujući prikaz života pod vlašću hunte i krajnje inspirativan izraz nade u najtežim trenucima.
Festivali i nagrade: Nagrada David di Donatello za najbolji dugometražni dokumentarni film (Nanni Moretti), 2019.; Filmski festival u New Yorku, službena selekcija, 2019.; Nominacija za nagradu Grand Prix Asturias za najbolji film (Nanni Moretti) na Međunarodnom filmskom festivalu u Gijónu, 2019.; Nagrada Srebrna vrpca Međunarodnog udruženja talijanskih filmskih novinara za film godine (Nanni Moretti), 2019.
Emmit snosi posljedice Nikkine i Rayeve osvete. Gloria i Winnie u međuvremenu uspijevaju pohvatati konce priče.
Tenkovi za Sudan, oružje za Mjanmar ili Jemen... Tajni dokumenti do kojih je došla naša filmska ekipa nakon godina istraživanja dokazuju da je njemačka obavještajna služba BND snažno upletena u izvoz oružja u krizna područja ili ratne zone diljem svijeta. Provode strogo povjerljive operacije kako bi izbjegli nadzor odgovornih službi te zaobišli Zakon o kontroli ratnog oružja i međunarodni embargo. Oružje se šalje iz tajne luke u Ukrajini koja ne postoji ni na jednoj karti. Snimke američkih satelita prikazuju luku u kojoj nosači utovaruju tenkove, haubice i ostalu ratnu opremu. Upleteni su brodovi bar dvaju njemačkih prijevoznika. No te tvrtke ne djeluju na vlastitu ruku. E-mailovi iz tajnih dokumenata pokazuju da su u stalnom dosluhu s BND-om te da katkada posluju čak i na njihovu inicijativu. Razgovarali smo s Nielsom Stolbergom, bivšim čelnikom brodarskog poduzeća Beluga, Viktorom Juščenkom, predsjednikom Ukrajine od 2005. do 2010. i Mikolom Malomužom, njegovim bivšim šefom obavještajne službe. Malomuž je ekipi ovog dokumentarca ponudio ekskluzivni pristup luci Oktjabrsk u Ukrajini, što do sada nije pošlo za rukom ni jednom drugom snimateljskom timu.
Nakon državnog udara u Čileu i zbacivanja demokratski izabrane vlade Allendea, veleposlanstvo Italije u Santiagu priskočilo je u pomoć protivnicima režima i mnoge od njih prebacilo u Italiju. Ovo je priča o tim hrabrim ljudima.
Početkom 70-ih cijeli je svijet pratio demokratske izbore na kojima su Čileanci izabrali socijalističkog vođu Salvadora Allendea za predsjednika. Njegovi politički ideali i težnje - između ostalog, pristup obrazovanju za svu djecu i podjela zemlje radnicima - užasnuli su desničare, ali i Sjedinjene Američke Države, koje su pomogle organizirati vojni puč kojim je na vlast došao diktator Augusto Pinochet. Ova tragična povijesna priča dobro je dokumentirana, ali joj poznati talijanski redatelj Nanni Moretti (Dragi dnevniče, Sinova soba) dodaje novi aspekt za koji mnogi gledatelji možda nisu ni znali, a to su napori talijanskog veleposlanstva da spasi i preseli ljude koji su se našli na meti režima. Ispričan kroz svjedočanstva onih koji su sve to proživjeli, film je zastrašujući prikaz života pod vlašću hunte i krajnje inspirativan izraz nade u najtežim trenucima.
Festivali i nagrade: Nagrada David di Donatello za najbolji dugometražni dokumentarni film (Nanni Moretti), 2019.; Filmski festival u New Yorku, službena selekcija, 2019.; Nominacija za nagradu Grand Prix Asturias za najbolji film (Nanni Moretti) na Međunarodnom filmskom festivalu u Gijónu, 2019.; Nagrada Srebrna vrpca Međunarodnog udruženja talijanskih filmskih novinara za film godine (Nanni Moretti), 2019.
Moderira: Gabrijela Perišić
Repriza subotom: 9.00 HTV3.
Istraživač i narator: Emin Sarajlić.
Horor/znanstvenofantastični film. Jedne noć dječak David McLean (J. Hunt) ugleda svemirski brod koji se sruši u blizini. Njegov otac krene istražiti što se dogodilo i vrati se promijenjen...
Claude Monet rodio se 14. studenog 1840. u Parizu, ali odrastao je u Le Havreu. Tek s 18 godina otkriva slikarstvo zahvaljujući svojemu mentoru, slikaru Eugeneu Boudinu, koji ga potiče na to da slika u prirodi. Monet je poznat kao jedan od začetnika impresionizma te kao najvjerniji i najstalniji zagovornik toga pokreta. Počeci su mu bili teški jer su ga mnogi saloni odbijali. Tek nakon godine provedene u Londonu, kad se nastanio u Argenteuilu, postao je zaista uspješan i naslikao najpoznatije impresionističke slike između 1871. i 1878. Zadnjih četrdeset godina života proveo je u Givernyju gdje je život posvetio slikanju i vrtlarstvu, pri kraju života gubeći vid, ali ne i želju za slikanjem.
Komedija/vestern. Bambino pokušava podučiti svog brata vještinama odmetništva, ali baš im i ne ide. Uprkos lošim namjerama i nevjerojatnoj nespretnosti, nakako uvijek završe tako da spašavaju i pomažu svakome koga sretnu...
Znanstvenofantastični film. Godine 10191. svemirom čvrstom rukom vlada zli car Padishah Shaddam IV (J. Ferrer). Dok on zapovijedi prima od zastrašujućeg plutajućeg stvorenja nalik crvu, njegov odani saveznik je barun Vladimir Harkonnen (K. McMillan) s planeta Arrakis. Harkonnenu i njegovim ljudima najveći je neprijatelj vojvoda Leto od Atreidesa (J. Prochnow), plemenit čovjek i otac senzibilnog mladića Paula (K. MacLachlan). Pustinjski planet Arrakis zvan Dina jedini je prirodni izvor tajanstvenog začina, izuzetno snažne droge koja onom tko ju kuša produžuje život i daje božanske moći, a koju u podzemlju Arrakisa čuvaju divovski crvi. Tvrdeći da vlast nad Arrakisom želi iz ruku kuće Harkonnen predati obitelji Atreides, car jednog dana vojvodu Letoa na prevaru uvuče u klopku i ubije. Prisiljeni bježati, Paul i njegova trudna majka Jessica (F. Annis) sklonište potraže u pustinji, kod domorodačkog naroda Fremen predvođenog odvažnim Stilgarom (E. McGill). Nakon što Paul kuša začin, požrtvovna Jessica, pripadnica sestrinstva Bene Gesserit koje tajno čuva carsku krvnu lozu, shvaća da je njezin sin onaj odabrani, mesija Paul Usul Muad Dib koji zahvaljujući začinu može vidjeti budućnost...
Premda ne spada među najuspjelije filmove cijenjenog producenta, scenarista i redatelja Davida Lyncha (serije Twin Peaks), filmaša koji je za režiju filmova Čovjek slon, Plavi baršun i Mulholland Drive osvojio nominacije za Oscara, film Dina nedvojbeno je prepoznatljivo Lynchovo ostvarenje, nominirano za Oscara u kategoriji najboljeg zvuka. Riječ je o ambicioznoj ekranizaciji kultnog romana glasovitog pisca znanstvene fantastike Franka Herberta, prvog dijela znamenite sage o planetu Dini. Zvučnu glumačku postavu predvode Lynchov česti suradnik K. MacLachlan, F. Annis i K. McMillan.
Znanstvenofantastični film. U distopijskom, kontaminiranom svijetu u kojem vlada desničarska religiozna tiranija, mlada žena postaje seksualna robinja kao jedna od rijetkih preostalih plodnih žena...
Film je na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu 1990. godine nominiran za Zlatnog medvjeda (Volker Schlöndorff).
Kriminalistički film. Godine 1978. i 1979. stanovnici Oisea mjesecima žive u strahu kad serijski ubojica krene u krvavi pohod i poremeti njihovu mirnu svakodnevnicu...
Film je nominiran za nagradu César za najboljeg glumca (Guillaume Canet) i najbolji adaptirani scenarij (Cédric Anger).
Snimljeno prema romanu Yvana Stefanovitcha.
Znanstvenofantastični film. U distopijskom, kontaminiranom svijetu u kojem vlada desničarska religiozna tiranija, mlada žena postaje seksualna robinja kao jedna od rijetkih preostalih plodnih žena...
Film je na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu 1990. godine nominiran za Zlatnog medvjeda (Volker Schlöndorff).
Claude Monet rodio se 14. studenog 1840. u Parizu, ali odrastao je u Le Havreu. Tek s 18 godina otkriva slikarstvo zahvaljujući svojemu mentoru, slikaru Eugeneu Boudinu, koji ga potiče na to da slika u prirodi. Monet je poznat kao jedan od začetnika impresionizma te kao najvjerniji i najstalniji zagovornik toga pokreta. Počeci su mu bili teški jer su ga mnogi saloni odbijali. Tek nakon godine provedene u Londonu, kad se nastanio u Argenteuilu, postao je zaista uspješan i naslikao najpoznatije impresionističke slike između 1871. i 1878. Zadnjih četrdeset godina života proveo je u Givernyju gdje je život posvetio slikanju i vrtlarstvu, pri kraju života gubeći vid, ali ne i želju za slikanjem.
Komedija/vestern. Bambino pokušava podučiti svog brata vještinama odmetništva, ali baš im i ne ide. Uprkos lošim namjerama i nevjerojatnoj nespretnosti, nakako uvijek završe tako da spašavaju i pomažu svakome koga sretnu...
Mongolija - u nepristupačnim planinskim predjelima Altaja živi manjinski narod Kazaha. Odsječeni od svojih korijena, oni još uvijek njeguju običaje stare 3.000 godina. Martyna Wojciechowska susreće četrnaestogodišnju djevojčicu, snažniju i hrabriju od mnogih muškaraca! Sitna, ljupka Akhbot svaki se dan, poslije škole, bavi sokolarstvom. Teško je povjerovati da ova krhka djevojčica komunicira s pticom grabljivicom teškom 8 kilograma, čiji raspon krila doseže do 2 metra. Ovo je priča o istinskoj snazi i hrabrosti te povezanosti čovjeka i grabežljivca.
Asistentica redatelja: Željka Šešerko.
Mulholland Drive u Los Angelesu jedna je od najpoznatijih i najopasnijih cesta na svijetu. U razdoblju od 60-ih do 80-ih u tom dijelu grada živjele su filmske i rock zvijezde. Upravo na toj cesti održavale su se najopasnije ilegalne utrke u Americi.
Vestern o sukobu između Connie Dickason, vlasnice ranča Circle 66, i Franka Iveyja, samoproglašenog gazde javne zemlje za ispašu...
Naime, njegov najdugovječniji suradnik, basist Mavrin, dugogodišnji član Boškovog trija, gitarist Primož Grašič i Boškov nasljednik, vibrafonist Vid Jamnik njegove skladbe izvode s dubokim razumijevanjem promovirajući tako na najbolji mogući način Boškovu umjetničku osobnost.
Facebook/VrijemeJeZaJazz.
U ostalim ulogama: Stojan Matavulj (potpukovnik Kurtela), Doris Šarić Kukuljica (Milica Kurtela), Janko Popović Volarić (Toni), Luna Pilić (Bjanka), Mia Melcher (Ena)...
Majstorica maske: Sanja Hrstić.
Nakon razgovora, slijedi televizijska premijera, snimke kazališne predstave DK Gavella Kralj Rikard III. snimljene 2019. godine, snažna Shakespeareova tragedija o ambiciji, vlastohleplju, moći i žudnji za dominacijom.
Dramu je režirao Aleksandar Popovski donoseći na pozornicu svijet gdje je čovjek čovjeku ponajprije vuk, a tek potom brat, sin, prijatelj, ljubavnik...
Naslovnu ulogu možda najpoznatijeg literarnog antiheroja maestralno je odigrao višestruko nagrađivani Ozren Grabarić.
Uloge:
Rikard, vojvoda od Gloucestera, kasniji kralj Rikard III.: Ozren Grabarić
George, vojvoda od Clarencea njegov brat: Andrej Dojkić
Lord Hastings, komornik: Sven Šestak
Lady Ana, udovica Edvardova, princa od Walesa: Martina Čvek
Kraljica Elizabeta, supruga kralja Edvarda IV.: Dijana Vidušin
Lord Rivers, njezin brat: Sven Medvešek
Vojvoda od Buckinghama: Živko Anočić
Kraljica Margareta, udovica kralja Henrika VI.: Bojana Gregorić Vejzović
Kralj Edvard IV.: Hrvoje Klobučar
Vojvotkinja od Yorka, Rikardova, Edvardova i Georgeova majka: Slavica Knežević
Sir William Catesby; Velikaš: Nikola Baće
Dvojica ubojica: Ivan Grčići i Đorđe Kukuljica
Čistač: Filip Šovagović
Gospođa Shore: Anica Kovačević
Redatelj predstave: Aleksandar Popovski
Režija TV adaptacije: Miljenko Bukovčan
Urednica: Lada Džidić Barić.
Horor. Tri strašne priče uključuju ožalošćenog udovca i kćer koju je napustio, pijanca i crnu mačku njegove supruge, te hipnotizera koji jednom čovjeku odgodi smrt.
Mulholland Drive u Los Angelesu jedna je od najpoznatijih i najopasnijih cesta na svijetu. U razdoblju od 60-ih do 80-ih u tom dijelu grada živjele su filmske i rock zvijezde. Upravo na toj cesti održavale su se najopasnije ilegalne utrke u Americi.
