Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

HTV 4
07:00
Vijesti
07:04
Vrijeme RH danas (R)
07:07
Vijesti iz kulture (R)
07:19
Regionalni dnevnik (R)
08:00
Vijesti
08:04
DW: Global 3000 (R)
08:30
Znanstveni krugovi (R)
08:55
Bez komentara: Tasmanija, Australija - Spašeno 25 kitova zaglavljenih na pješčanom sprudu (R)
09:00
Vijesti
09:04
Znanstvenici zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske predložili su Gradu Zagrebu i HEP Toplinarstvu proširenje vrelovodne mreže na Donji i Gornji Grad.

Udruga Biom izradila je smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice.

Prije 21 godinu u Düsseldorfu u Njemačkoj pokrenut je projekt Plant My Tree, odnosno Posadi moje drvo.

Uz Osnovnu školu Rugvica pokraj Zagreba učenici su zajedno sa svojim nastavnicima te stručnjacima Agronomskoga fakulteta posadili ekološki vrt aromatičnog i ljekovitog bilja.

Govorimo i o Projektu mogućnost osiguranja električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa te o konferenciji o vodiku u energetskoj tranziciji.

Upravni sud je donio presudu kojom odbija žalbu Zelene akcije, Inicijative Srđ je naš i Udruženja hrvatskih arhitekata na odluku o prihvatljivosti za okoliš projekta golfa na Srđu iznad Dubrovnika.

09:30
R: Dražen Piškorić... Povijest uzgoja vinove loze i proizvodnje vina usko se isprepleće s poviješću čovječanstva. Loza zahtijeva stalnu brigu i pažnju. Ona doista treba čovjeka. I njegovu ljubav. Možda ju je upravo zbog toga on toliko i zavolio.

U mediteranskom kršu, gdje ništa ne uspijeva osim loze i masline, lozu su nazivali hraniteljicom. Uostalom, da je loza sasvim obična biljka, ne bi preživjela milenije!

Rijetko se koja zemlja poput Hrvatske može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime i tla. Oni se ogledaju u velikom broju raznolikih tipova vina, od onih finih, aromatičnih, bijelih sa sjevera do jakih i punih s juga. U svijetu postoji pet vinogradarskih zona koje su određene brojem sunčanih sati i temperature. A Hrvatska ih posjeduje svih pet!

Upravo te vrijednosti Hrvatsku uvrštavaju u iznimno zanimljivo i u svjetskim mjerilima vrijedno vinogradarsko i vinarsko područje.

Put do vina mukotrpan je i težak. Žuljevite ruke, znojno čelo vinogradara, dugotrajan rad i iščekivanje, pogled u nebo i molbe suncu i kiši; strah od mraza i tuče, radost nad uspjehom, radost berbe. Pa ponovno rad, ponovno briga i tjeskoba, dok ne zaiskri sunce u čaši.

Svaka epizoda govori o jednoj vinogradarskoj regiji - o povijesti njezinog vinogradarstva, ekološkim odlikama, o sortimentu i običajima vezanim uz lozu i vino. Serija prati radove u vinogradu i podrumu od prvog do posljednjeg dana u godini, te znanstvena istraživanja u vezi s njima.

Dio serije posvećen je i kulturi pijenja, odnosno tomu kako se i kada vino pije. Upozoravamo na hranjive i ljekovite vrijednosti vina, ali i na moguće opasnosti od neumjerenog pijenja.

Vinova loza oduvijek je bila nadahnuće umjetnicima. Njezin motiv nalazimo i na Baščanskoj ploči. Za lozu kažu da voli lijep i čist okoliš, pa je serija i svojevrsna promidžba ljepote naše zemlje i njezinih ekoloških prednosti.


1. epizoda


Putovanje hrvatskim vinogorjima nismo slučajno započeli u Slavoniji. To široko područje, omeđeno Savom, Dravom i Dunavom, najkvalitetniji je vinogradarski kraj kontinentalne Hrvatske. Tradicija uzgoja vinove loze u ovim krajevima seže u treće stoljeće, kada je zajedno s kršćanstvom u ove krajeve donose Rimljani. Epizoda je snimljena zimi u doba mirovanja vinove loze. Priča je to o misnom vinu, cistercitima, Josipu Jurju Strossmayeru, đakovačkoj biskupiji i vrijednim vinogradarima i vinarima toga kraja. Kutjevački podrum i bogata vinska arhiva scenografija su za priču o stručnjaku i znanstveniku barunu Zdenku Turkoviću i jednom od najljepših ampelografskih atlasa koji je oslikala Greta Turković. Slavonska hrastovina oduvijek je bila idealan okvir slavonskim vinima. U Đurđenovcu su najbolji bačvari u Slavoniji. Uz mnoge autohtone, graševina je najbolja udomaćena sorta. U Zlatnoj dolini našla je svoj drugi dom...


Koscenarist: Dražen Piškorić

Stručni suradnici: doc. dr. Stanka Herjavec i prof. dr. Nikola Mirošević

Recenzentica: prof. dr. Dubravka Premužić.

10:00
Vijesti
10:08
R: Mirela Sakoman... Potkraj 12. ili početkom 13. stoljeća u Slavoniji i Srijemu počinju se graditi osim drvenih i crkve od opeke ili kamena. Neka od tih srednjovjekovnih zdanja - stilski i po vremenu nastanka svrstanih u romaniku i gotiku - postoje u izvornom obliku. To su biljezi u ovim idiličnim krajolicima, podsjetnici na turbulentna vremena i nadasve male riznice umjetničkog blaga, osobito fresaka koje smo odlučili potražiti. Naime, zahvaljujući istraživanjima, sve ih se više otkriva u ovim krajevima gdje se donedavno čak i sumnjalo postoje li uopće.
10:23
Bez komentara: Hong Kong, Kina - 10 milijuna dolara za sliku iz dinastije Yuan (R)
10:25
DW: U dobroj formi (R)
10:51
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stonsko područje je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obilju vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. g. pr. Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana. Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, pa se pretpostavlja da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum - Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj da su već u davnim vremenima ovdje postojala solila, i da je i ime nastalo upravo zbog solana.


Naratorica: Paula Jusić.

10:57
Vrijeme RH danas (R)
10:58
Vrijeme Europa danas (R)
11:00
Vijesti
11:09
Branko Bošnjak, heroj Domovinskog rata, jedan je od osnivača Specijalne jedinice Alfe. U rat je krenuo bez oklijevanja. Poginuo je na samom njegovu kraju, 29. siječnja 1995., vraćajući se kući s izvršenja zadaće Krug - Dubrovnik. Rođen je 1963. kao drugo od četvero djece u obitelji Bošnjak u Klokočevcu pokraj Samobora.

Osnovnu školu završio je u Bregani, a srednju u Samoboru. Školovanje je nastavio na Policijskoj akademiji. Tijekom školovanja je upoznao suprugu Ljiljanu. Bio je i veliki sportaš u čiji je spomen utemeljen i memorijalni turnir u karateu.


Režija: Vesna Mimica

Godina proizvodnje: 2017.

11:30
U današnjoj emisiji pogledajte:

Kakve se igre igraju oko Izbornog zakona u BiH?

Razgovor sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Kako napreduje obnova franjevačkog samostana na Plehanu?

Posjetit ćemo i Park prirode Blidinje.

11:55
Bez komentara: La Paz, Bolivija - Tradicionalna proslava ekvinocija ili Pachamama (R)
12:00
Dnevnik 1
12:16
Šport
12:19
Vrijeme
12:21
Fotografija u Hrvatskoj: Marija Braut - Portreti
12:29
R: Tihana Kopsa... Mogu li autorske koreografije, rađene isključivo za scenu, kod lokalnog stanovništva postati shvaćene i prihvaćene kao izvorna tradicijska baština? U Međimurju se, naime, dogodilo upravo to! Naslonivši se na stariji plesni sloj kola i europskih pučkih plesova, među kojima je desetljećima dominirao čardaš, u Međimurju se, vrlo brzo nakon Drugoga svjetskog rata, kad je napokon i konačno iz mađarske prešlo pod hrvatsku državnu ingerenciju, za scenske potrebe obnovljenih folklornih društava, javlja i stvaranje potpuno novih plesova koji su, za razliku od čardaša, trebali imati hrvatsko-međimursku prepoznatljivost. Korake i pokrete iz tradicijskog repertoara njihovi autori, domaći ljudi sa sela, kombiniraju u nove cjeline i tako stvaraju nova koreografska djela, uzimajući pritom kao glazbenu podlogu već postojeće tradicijske međimurske pjesme. To, na nagovor etnomuzikologa Vinka Žganeca, sredinom 1940-ih, počinje s Jelom Pavčec (iz Preloga), a nastavlja se s Mijom Novakom (Donja Dubrava), Florijanom Andrašecom (Dekanovec) i Leonardom Žnidarićem (Nedelišće). Tijekom vremena nastajale su i druge koreografije, no ovi su plesovi u međuvremenu postali kolektivno međimursko vlasništvo i tradicija - u potpunosti su, dakle, ostvarili svrhu zbog koje su i nastali.


Autor glazbe: Samuel Sacher

Stručni suradnik: Vido Bagur, folklorist

Narator: Aleksej Pavlovsky.

13:00
Vijesti
13:08
Poligraf - politički grafikon (R)
14:00
Vijesti
14:08
R: Tanja Kanceljak... Dokumentarni film o Ići, svjetioničaru na Stončici. Ivan Bulić Ićo od 1995. godine radi kao svjetioničar. Promijenio je nekoliko svjetionika, od Blitvenice do Palagruže. Trenutačno radi na Stončici, svjetioniku smještenome na istočnoj strani Visa. Ićo ima jednomjesečne smjene, mjesec dana je u Splitu, gdje živi, a mjesec dana na svjetioniku. Stončica je udaljena od Visa dvadesetak minuta automobilom i još dvadesetak minuta hoda kozjom stazom. Ponekad mu dođu prijatelji iz Visa ili Splita. U slobodno vrijeme zatvori se u svoju malu radionicu i od drvenih naplavina izrađuje ribe koje je već nekoliko puta prikazao na izložbama u Splitu, Visu i Zagrebu.

U dokumentarnom filmu Lanternist prikazan je život svjetioničara, a kroz priču o Ivanu Buliću vidi se da samoća nije uvjetovana time da si negdje sam. Za ovaj film Tanje Kanceljak glazbu su skladali Oleg Colnago i Dražen Scholz.

14:38
Reportaže iz DJH
14:45
Bez komentara: Berlin, Njemačka - Festival svjetla osvijetlio grad šarenim bojama (R)
14:49
#BUDI PROMJENA: Medicinska sestra Romana, dokumentarna reportaža (R)
14:57
Vrijeme RH danas (R)
14:58
Vrijeme Europa danas (R)
15:00
Vijesti
15:05
Intervju tjedna: Zlata Đurđević
15:32
Druga strana (R)
15:57
Bez komentara: Vjenčanica
16:00
Regionalni dnevnik
16:24
Kome će pomoći Vladine potpore za zaposlene u turizmu i koliko? U kojoj će mjeri poslodavci zadržati radnike i hoće li turistički objekti raditi dulje? Koje dodatne mjere predlažu u Hrvatskoj udruzi turizma?

U emisiji govorimo i o ulaganjima u hotelski smještaj na makarskoj rivijeri, koji ondje kronično nedostaje. Provjeravamo i zašto je Kvarner jedno od najtraženijih odredišta i u posezoni.

Iz Dubrovnika donosimo priču o nastojanjima tamošnjih ugostitelja da festivalom posvećenom dobroj hrani privuku domaće goste, a bili smo i na prvom đakovačkom craft festivalu.

16:49
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stonsko područje je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obilju vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. g. pr. Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana. Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, pa se pretpostavlja da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum - Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj da su već u davnim vremenima ovdje postojala solila, i da je i ime nastalo upravo zbog solana.


Naratorica: Paula Jusić.

16:57
Vrijeme RH danas (R)
16:58
Vrijeme Europa danas (R)
17:00
Vijesti u 17
17:15
Prometej (R)
17:38
European Inventor Award 2
Umjetna paučina: svileni polimeri napravljeni bioinženjeringom - Thomas Scheibel, finalist Nagrade za europskog izumitelja 2018. u kategoriji Malih i srednjih poduzetnika.

Njemački znanstvenik Thomas Scheibel metodom bioinženjeringa razvio je vlakna u potpunosti od proteina paučine. Superlagani materijal je gladak na dodir, ali čvršći od čelika ili kevlara.

Obična svila već stoljećima se dobiva na isti način: gusjenice dudovog svilca Bombyx mori uzgajaju se u zatočeništvu i svila se ubire od čahura larve dudovog svilca. Pauci se ne mogu industrijski uzgajati zbog nekoliko razloga. Iako su njihova vlakna jača nego vlakna dudovog svilca, pauci ih ne mogu proizvesti u velikoj količini. A za razliku od dudovih svilaca, pauci su ljubomorni na svoj teritorij i kanibali su. Zato se zbog njihovih ubilačkih nagona uzgoj pokazao nemogućim.

17:46
Fotografija u Hrvatskoj: Marija Braut - Portreti (R)
17:54
Reportaže iz DJH
18:01
Bez komentara
18:04
DW: Shift (R)
18:18
Pred vama je novo magazinsko izdanje emisije Alpe Dunav Jadran u kojemu izdvajamo pet glavnih tema:

Segedinska zaklada profesora Sándora Pintéra spašava nedonoščad.

Alpske deve na vrhu Dolomita, nije šala nego uspio stočarski pothvat.

Dvorac i muzej Brežice već više od sedam desetljeća plijene ljepotom.

Trideset godina nakon smrti živi djelo pučkog nadrealista Matije Skurjenija.

Skupina djevojaka intrigantna imena ˝Prsluk˝ pjeva na južnobavarskom.

18:52
Vrijeme RH sutra
18:53
Vrijeme Europa sutra
18:55
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:49
Vrijeme RH sutra (R)
19:50
Vrijeme Europa sutra (R)
19:51
Vrijeme Svijet sutra (R)
19:53
Bez komentara
20:00
HAK - promet info
20:01
#BUDI PROMJENA: Medicinska sestra Romana, dokumentarna reportaža (R)
20:05
R: Željko Musić... Hoće li društvo budućnosti biti društvo slobode ili društvo potpunog tehnološkog nadzora čovjeka? U emisiji Hrvatska za 5 govore znanstvenici, bioetičari i teolozi: KORADO KORLEVIĆ, IVANA GREGURIC KNEŽEVIĆ i VLADIMIR DUGALIĆ.

Temu komentira i neuroznanstvenik s Hrvatskog instituta za mozak, doc. dr. sc. GORAN SEDMAK.

Priloge pripremaju Martina Klaić i Nataša Rataj.


Pomoćnica urednika: Martina Klaić.

20:57
DW: Shift (R)
21:10
Sve češće čujemo da smo zemlja uspješnih startupova, sjajnih poslovnih ideja koje novi i obrazovani naraštaji nastoje razvijati u Hrvatskoj. Njihova računica je jasna - top zarada i kvaliteta života mogući su i bez odlaska iz Hrvatske. Iz emisije izdvajamo:


Američki investitor iz Silicijske doline uložio je šest i pol milijuna dolara u hrvatski startup. Gost emisije, suosnivač tvrtke Marin Šarić, nakon briljantne karijere u Googleu znanje je odlučio donijeti u Hrvatsku.

Kako je hrvatski poljoprivredni softver osvojio svijet - na natjecanju u Seulu proglašen je najboljim startupom u konkurenciji od 46 zemalja.

Briljantni inženjeri od Hrvatske mogu stvoriti zemlju startupova - sve je više hrabrosti pri izlasku na strana tržišta. Gost emisije je startupovac i konzultant na području ljudskih resursa, Ante Lučić.


Urednica i voditeljica: Majda Ivković

 .

21:50
Reportaže iz DJH (R)
21:57
Bez komentara
22:00
Vijesti
22:10
Prvo ovosezonsko izdanje HTV-ova vanjskopolitičkog magazina Agenda: Svijet donosi osvrte i analize na događaje i aktere koji su uzdrmali istok Europe posljednjih tjedana i mjeseci.

Zašto je izbilo nezadovoljstvo nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji? Kako vlada Aleksandar Lukašenko?

Nakon neuspješnog atentata na ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog, prisjetit ćemo se prethodnih slučajeva u kojima su protiv nepodobnih korišteni novičok i drugi opasni agensi iz ruskih vojnih skladišta.

Svijet čeka cjepivo, a tisuće znanstvenika radi na desecima izglednih kandidata. Rusija već tvrdi kako ima učinkovit proizvod. No, nitko ne može jamčiti da će pandemija biti uskoro okončana spasonosnom injekcijom.

Nigerija je zemlja uz koju se vežu brojne oprečnosti pa i kontroverze, no kako se živi u zemlji koja je deseta na svijetu po zalihama nafte, a istovremeno 70 posto stanovnika nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi?

22:40
Abeceda zdravlja: Escherichia c. kod žena (R)
22:48
Reportaže iz DJH (R)
22:55
Bez komentara
23:00
Vijesti na engleskom jeziku
23:08
Bez komentara
23:10
Vijesti na njemačkom jeziku
23:17
Zajedno u duhu
23:47
DW: Shift (R)
00:00
Vijesti
00:10
Prizma, multinacionalni magazin
00:55
Bez komentara
01:00
Vijesti flash
01:05
Veterani mira
01:49
Bez komentara
01:54
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stonsko područje je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obilju vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. g. pr. Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana. Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, pa se pretpostavlja da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum - Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj da su već u davnim vremenima ovdje postojala solila, i da je i ime nastalo upravo zbog solana.


Naratorica: Paula Jusić.

02:00
Dnevnik 3
02:15
DW: Global 3000 (R)
02:41
Fotografija u Hrvatskoj: Marija Braut - Portreti (R)
02:49
Vijesti iz kulture
02:57
Bez komentara
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Normalan život
03:53
Bez komentara
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Prvo ovosezonsko izdanje HTV-ova vanjskopolitičkog magazina Agenda: Svijet donosi osvrte i analize na događaje i aktere koji su uzdrmali istok Europe posljednjih tjedana i mjeseci.

Zašto je izbilo nezadovoljstvo nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji? Kako vlada Aleksandar Lukašenko?

Nakon neuspješnog atentata na ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog, prisjetit ćemo se prethodnih slučajeva u kojima su protiv nepodobnih korišteni novičok i drugi opasni agensi iz ruskih vojnih skladišta.

Svijet čeka cjepivo, a tisuće znanstvenika radi na desecima izglednih kandidata. Rusija već tvrdi kako ima učinkovit proizvod. No, nitko ne može jamčiti da će pandemija biti uskoro okončana spasonosnom injekcijom.

Nigerija je zemlja uz koju se vežu brojne oprečnosti pa i kontroverze, no kako se živi u zemlji koja je deseta na svijetu po zalihama nafte, a istovremeno 70 posto stanovnika nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi?

04:35
DW: U dobroj formi (R)
05:01
Vijesti na engleskom jeziku (R)
05:08
Bez komentara
05:09
Regionalni dnevnik (R)
05:34
Intervju tjedna: Zlata Đurđević (R)
06:00
Vijesti na španjolskom jeziku
06:07
Bez komentara
06:09
Dnevnik 2 (R)
07:00
Vijesti
07:05
Vrijeme RH danas (R)
07:06
Vrijeme Europa danas (R)
07:07
Vrijeme Svijet danas (R)
07:10
Vijesti iz kulture (R)
07:20
Regionalni dnevnik (R)
07:45
Abeceda zdravlja: Jednodnevna dječja kirurgija
07:55
Bez komentara
08:00
Vijesti
08:05
Prizma, multinacionalni magazin (R)
08:50
Reportaže iz DJH (R)
09:00
Vijesti
09:05
Labirint (R)
09:30
DW: Check in (R)
09:58
Vrijeme RH danas (R)
09:59
Vrijeme Europa danas (R)
10:00
Vijesti
10:10
Zdrav život
10:35
Treća dob (R)
11:00
Vijesti
11:10
Kultura s nogu
11:35
R: Luka Marotti... Vrt u Trstenom postoji još od kraja 15. stoljeća kada je dubrovački plemić Ivan Marinov Gozze sagradio ljetnikovac i oko njega uredio perivoj. Osnovni izgled pripada vremenu renesanse i otad se nije bitnije mijenjao. Važno poglavlje u životu vrta obnova je iz sredine 19. stoljeća i već se od tada vode precizni popisi radova.
11:50
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Crkva sv. Donata u Zadru svrstava se među najpoznatije i najvrednije spomenike ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj i simbol je grada Zadra. Njezina izgradnja datira iz 9. stoljeća u vrijeme biskupa Donata, a zbog svog cilindričnog izgleda i pomalo robusne monumentalnosti pripada najpoznatijim i najznačajnijim europskim predromaničkim crkvama. Do 15. stoljeća nazivala se crkva sv. Trojstva, a od tada nosi ime sv. Donat. U 18. stoljeću je desakralizirana i polako gubi pojedine dijelove. Od 1893. do 1954. u njoj je djelovao zadarski Arheološki muzej.


Naratorica: Paula Jusić.

11:56
Vrijeme RH danas (R)
11:57
Vrijeme Europa danas (R)
12:00
Dnevnik 1
12:15
U prvoj Dijagnozi ove jeseni uživo s eminentim liječnicima i studentima:

Što o Covidu znamo do sada? Kako funkcionira medicina dok je Covid-19 svuda oko nas?

Koje su stvarne posljedice Covida? Bit će govora i o postinfektivnim stanjima, zatim o osobnim iskustvima pacijenata u doba korone te o dobroj prevenciji kao velikom ulogu za zdravlje.

Gosti su: dr. ŠIME MIJIĆ , fizijatar i reumatolog i dr. Mirta Mikulić, hematologinja iz Zavoda za hematologiju, KBC-a Zagreb.



Suradnici: Matej Crnogaća, Danijel Crnek.

13:00
Vijesti
13:10
Normalan život (R)
14:00
Vijesti
14:10
U emisiji Susret u dijalogu gost nam je ugledni hrvatski teolog dr. sc. Tonči Matulić s kojim razgovaramo o utjecaju pandemije koronavirusa na život Crkve i vjernika. Kako na liturgijske obrede i njezin pastoral utječu epidemiološke mjere? Je li aktualna situacija zapravo ispit solidarnosti i bratstva? Što kada se ne vjeruje znanosti? Može li vjera propitivati znanstvene činjenice? Što kada pozivajući se na pravo na slobodu ugrožavamo drugu osobu? Je li samo i jedino vjera u Boga ta koja nas može zaštititi od bolesti?
15:00
Vijesti
15:05
Pred vama je novo magazinsko izdanje emisije Alpe Dunav Jadran u kojemu izdvajamo pet glavnih tema:

Segedinska zaklada profesora Sándora Pintéra spašava nedonoščad.

Alpske deve na vrhu Dolomita, nije šala nego uspio stočarski pothvat.

Dvorac i muzej Brežice već više od sedam desetljeća plijene ljepotom.

Trideset godina nakon smrti živi djelo pučkog nadrealista Matije Skurjenija.

Skupina djevojaka intrigantna imena ˝Prsluk˝ pjeva na južnobavarskom.

15:35
Pokrenula me želja da zavirim u vlastita sjećanja, kaže Tatjana Vujić. Gotovo 40 godina živi u Umagu, ali nikad nije zaboravila rodni Banat i Vojvodinu. Nešto od slika iz djetinjstva prenijela je u zbirku priča Inhalacije sjećanja kojom je iznenadila i mnoge koji su je dobro poznavali. Jer Tanju ipak svi u Umagu prepoznaju kao majku izvrsnih rukometaša Igora i Stefana i dugogodišnju ravnateljicu Pučkog učilišta. Profesorica ruskog jezika i književnosti pisanjem se vratila tamo gdje i pripada - sebi i svojem svemiru.
15:50
Abeceda zdravlja: Jednodnevna dječja kirurgija
16:00
Vijesti
16:10
Pozitivno
16:40
Skica za portret: Matko Mijić
16:51
European Inventor Award 3
Četrnaesta svečanost dodjele Nagrade za europskog izumitelja održana je 7. lipnja 2019. u Beču u Wiener Stadthalle. Finaliste i pobjednike izabrao je nezavisni, međunarodni žiri.

Jednu od najprestižnijih nagrada za inovacije u Europi inicirao je Europski patentni ured (EPO) 2006. u čast izumiteljima i izumiteljskim timovima čiji pionirski rad nudi rješenja za neke od najvećih izazova našeg vremena. Kako bi se kvalificirali za nagradu, predloženi izumi moraju zadovoljiti specifične kriterije, uključujući i taj da izumitelj treba imati bar jedan europski patent za izum koji mu je odobrio Europski patentni ured. Finaliste i pobjednike u pet kategorija bira nezavisni žiri koji se sastoji od međunarodnih stručnjaka s područja biznisa, politike, znanosti, akademije i istraživanja, koji ispituju koliko su predloženi izumi pridonijeli tehnološkom napretku, društvenom razvoju, ekonomskom boljitku i stvaranja radnih mjesta u Europi. Dobitnika Nagrade publike bira opća populacija internetskim glasovanjem u razdoblju do ceremonije dodjele.

Europski patentni ured (EPO) zapošljava 7000 ljudi i jedna je od najvećih javnih uslužnih institucija u Europi. S centralom u Münchenu i uredima u Berlinu, Bruxellesu, Haagu i Beču, Europski patentni ured je osnovan s ciljem jačanja suradnje na patentima u Europi. Zbog EPO-vog centraliziranog postupka odobravanja patenata izumitelji sad mogu dobiti kvalitetnu zaštitu svojih izuma u čak 44 zemlje koje pokrivaju tržište od 700 milijuna ljudi. EPO je također vodeća svjetska institucija za informacije o patentima i njihovu pretragu.

17:00
Vijesti u 17
17:15
Auto Market (R)
17:45
DW: Shift (R)
18:00
Reportaže iz DJH (R)
18:10
R: Luka Marotti... Vrt u Trstenom postoji još od kraja 15. stoljeća kada je dubrovački plemić Ivan Marinov Gozze sagradio ljetnikovac i oko njega uredio perivoj. Osnovni izgled pripada vremenu renesanse i otad se nije bitnije mijenjao. Važno poglavlje u životu vrta obnova je iz sredine 19. stoljeća i već se od tada vode precizni popisi radova.
18:25
R: Tatjana Rau... U samozatajnoj ljepoti krša u zaleđu Biokova otkrivamo Vrgorac - grad vrh gore - Vrhgorac, kako su ga nazivali u prošlosti po njegovu uzvišenom položaju pod Matokitom. Uz ljepotu prirode, otkrivamo slast vrgorskoga vina, jagoda, pršuta i inih autohtonih plodova, a posebice ljude koji ih stvaraju, u vječitoj prilagodbi tom kršu. Ovdje se nije kalio čelik, ali se kalio čovjek - i težak, i pjesnik. Život njihova krša je priča o toplini domaćeg ognjišta - u sjećanju onih koji su daleko od svoga doma, stalno nadahnuće onima koji su zajedno rasli, a novo onima u povratku iz svijeta.
18:54
Vrijeme RH sutra
18:55
Vrijeme Europa sutra
18:56
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:49
Vrijeme RH sutra (R)
19:50
Vrijeme Europa sutra (R)
19:51
Vrijeme Svijet sutra (R)
19:52
Bez komentara (R)
19:59
HAK - promet info
20:00
#BUDI PROMJENA: Akcija Gastro kluba, dokumentarna reportaža (R)
20:05
Gost emisije je veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, gospodin Ilan Mor. Prije imenovanja djelovao je kao visoki politički savjetnik ministrice pravosuđa Ayelet Shaked u Jeruzalemu, od 2016. do 2018. godine. Od stupanja u izraelsku diplomatsku službu 1983. i tijekom karijere veleposlanik Mor obavljao je različite diplomatske dužnosti s posebnim naglaskom na geostrateške probleme u zemlji i inozemstvu. Bio je veleposlanik Države Izrael u Mađarskoj od 2011. do 2016. godine, a prije toga bio je viši savjetnik za vanjsku politiku Odjela za planiranje pri izraelskoj vojsci (IDF), u Upravi za strategiju u Tel Avivu. Između 2004. i 2009. bio je opunomoćeni ministar, zamjenik šefa Misije u Veleposlanstvu Države Izrael u Berlinu, ravnatelj Odjela za sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje i terorizma u Upravi za strategiju pri Ministarstvu vanjskih poslova u Jeruzalemu itd.

S veleposlanikom razgovaramo o odnosu Države Izrael i Republike Hrvatske, u kojoj mjeri Izraelci poznaju današnju Hrvatsku, odnosu Izraela i EU, o perspektivama jačanja povezivanja Izraela i Hrvatske, o normalizaciji odnosa Izraela i arapskih zemalja te budućnosti tih odnosa u svjetlu Hamasove osude procesa normalizacije, o razvoju Irana kao regionalne sile i Iranu kao šiitskoj velesili, o politici Zapada u Iraku i Siriji, Hazbolahu kao produženoj ruci Teherana i stalnoj prijetnji Izraelu, o tome kako se Izrael suočava s pandemijom, kako rješava problem očuvanja ekonomije usred epidemije, o mogućoj promjeni svjetskog poretka izazvanoj pandemijom korone, o zatomljivanju židovskog identiteta, o tome ima li u Hrvatskoj antisemitizma i u kojoj mjeri, o restituciji židovske imovine te o rastućem antisemitizmu u Europi.

20:58
DW: Shift (R)
21:10
Plodovi zemlje
22:00
Vijesti
22:10
Zadar: More
22:40
Abeceda zdravlja: Jednodnevna dječja kirurgija (R)
22:50
Reportaže iz DJH (R)
23:00
Vijesti na engleskom jeziku
23:10
Vijesti na njemačkom jeziku
23:18
R: Luka Marotti... Vrt u Trstenom postoji još od kraja 15. stoljeća kada je dubrovački plemić Ivan Marinov Gozze sagradio ljetnikovac i oko njega uredio perivoj. Osnovni izgled pripada vremenu renesanse i otad se nije bitnije mijenjao. Važno poglavlje u životu vrta obnova je iz sredine 19. stoljeća i već se od tada vode precizni popisi radova.
23:33
DW: Sutrašnjica danas (R)
23:59
Bez komentara (R)
00:00
Vijesti
00:10
Mir i dobro
00:35
Glas domovine (R)
01:00
Vijesti flash
01:05
Lanternist, dokumentarni film (R)
01:35
Otkrivamo Hrvatsku: Vrgorac (R)
02:00
Dnevnik 3
02:15
Lijepom našom: Benkovac (2. dio)
03:20
Skica za portret: Matko Mijić (R)
03:30
Pred vama je novo magazinsko izdanje emisije Alpe Dunav Jadran u kojemu izdvajamo pet glavnih tema:

Segedinska zaklada profesora Sándora Pintéra spašava nedonoščad.

Alpske deve na vrhu Dolomita, nije šala nego uspio stočarski pothvat.

Dvorac i muzej Brežice već više od sedam desetljeća plijene ljepotom.

Trideset godina nakon smrti živi djelo pučkog nadrealista Matije Skurjenija.

Skupina djevojaka intrigantna imena ˝Prsluk˝ pjeva na južnobavarskom.

04:00
Vijesti flash (R)
04:05
#BUDI PROMJENA: Akcija Gastro kluba, dokumentarna reportaža (R)
04:09
Bez komentara
04:10
Prizma, multinacionalni magazin (R)
04:55
Bez komentara
05:00
Vijesti na engleskom jeziku (R)
05:08
DW: Check in (R)
05:34
DW: Shift (R)
05:46
European Inventor Award 3
Četrnaesta svečanost dodjele Nagrade za europskog izumitelja održana je 7. lipnja 2019. u Beču u Wiener Stadthalle. Finaliste i pobjednike izabrao je nezavisni, međunarodni žiri.

Jednu od najprestižnijih nagrada za inovacije u Europi inicirao je Europski patentni ured (EPO) 2006. u čast izumiteljima i izumiteljskim timovima čiji pionirski rad nudi rješenja za neke od najvećih izazova našeg vremena. Kako bi se kvalificirali za nagradu, predloženi izumi moraju zadovoljiti specifične kriterije, uključujući i taj da izumitelj treba imati bar jedan europski patent za izum koji mu je odobrio Europski patentni ured. Finaliste i pobjednike u pet kategorija bira nezavisni žiri koji se sastoji od međunarodnih stručnjaka s područja biznisa, politike, znanosti, akademije i istraživanja, koji ispituju koliko su predloženi izumi pridonijeli tehnološkom napretku, društvenom razvoju, ekonomskom boljitku i stvaranja radnih mjesta u Europi. Dobitnika Nagrade publike bira opća populacija internetskim glasovanjem u razdoblju do ceremonije dodjele.

Europski patentni ured (EPO) zapošljava 7000 ljudi i jedna je od najvećih javnih uslužnih institucija u Europi. S centralom u Münchenu i uredima u Berlinu, Bruxellesu, Haagu i Beču, Europski patentni ured je osnovan s ciljem jačanja suradnje na patentima u Europi. Zbog EPO-vog centraliziranog postupka odobravanja patenata izumitelji sad mogu dobiti kvalitetnu zaštitu svojih izuma u čak 44 zemlje koje pokrivaju tržište od 700 milijuna ljudi. EPO je također vodeća svjetska institucija za informacije o patentima i njihovu pretragu.

05:54
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Crkva sv. Donata u Zadru svrstava se među najpoznatije i najvrednije spomenike ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj i simbol je grada Zadra. Njezina izgradnja datira iz 9. stoljeća u vrijeme biskupa Donata, a zbog svog cilindričnog izgleda i pomalo robusne monumentalnosti pripada najpoznatijim i najznačajnijim europskim predromaničkim crkvama. Do 15. stoljeća nazivala se crkva sv. Trojstva, a od tada nosi ime sv. Donat. U 18. stoljeću je desakralizirana i polako gubi pojedine dijelove. Od 1893. do 1954. u njoj je djelovao zadarski Arheološki muzej.


Naratorica: Paula Jusić.

06:00
Vijesti na španjolskom jeziku
06:08
Bez komentara
06:10
Dnevnik 2 (R)
07:00
Vijesti
07:10
Poslovne vijesti
07:15
Vijesti iz kulture
07:27
Vrijeme RH danas (R)
07:28
Vrijeme Europa danas (R)
07:29
Vrijeme Svijet danas (R)
07:30
U mreži Prvog
07:59
Studio 4
08:00
Vijesti
08:10
Studio 4
09:00
Vijesti
09:10
Studio 4
10:00
Vijesti
10:10
Studio 4
11:00
Vijesti
11:10
Studio 4
12:00
Dnevnik 1
12:15
Šport
12:18
Vrijeme
12:20
Studio 4
13:00
Vijesti
13:10
Studio 4
14:00
Vijesti
14:10
Studio 4
15:00
Vijesti
15:10
Studio 4
15:30
Gost je predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov. Koje je sve dvojbe u vrhu vlasti otvorila afera Janaf, zašto korupcija ostaje rak-rana hrvatskog društva i zašto je Most predložio osnutak saborskog istražnog povjerenstva o utjecaju politike na rad neovisnih institucija, koje su najveće zamjerke Mosta radu Nacionalnog stožera Civilne zaštite, kako radi Sabor u uvjetima epidemije, što gospodarstvu i građanima donosi jesen i kako se Most priprema za lokalne izbore - dio je tema emisije.
16:00
Regionalni dnevnik
16:40
Reportaže iz DJH
16:50
European Inventor Award 3
Predstavljamo jedne od petnaest finalista četrnaeste dodjele Nagrade za europskog izumitelja održane 7. lipnja 2019. u Beču u Wiener Stadthalle. Finaliste i pobjednike izabrao je nezavisni, međunarodni žiri.
17:00
Vijesti u 17
17:15
Županijska panorama Čakovec i Varaždin
17:30
Županijska panorama Zadar
17:45
Županijska panorama Osijek
18:00
Zagrebačka panorama
18:17
Županijska panorama Split, Dubrovnik
18:34
Županijska panorama Ri-Pu-Gs
18:53
Vrijeme RH sutra
18:54
Vrijeme Europa sutra
18:55
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:49
Vrijeme RH sutra (R)
19:50
Vrijeme Europa sutra (R)
19:51
Vrijeme Svijet sutra (R)
19:52
Vijesti iz svijeta
19:59
HAK - promet info
20:00
#BUDI PROMJENA: Gajnice za Otta, dokumentarna reportaža (R)
20:05
R: Božidar Domagoj Burić... Druga epizoda započinje prvim vrhuncem hrvatske države - vremenom velikoga vladara, kneza Trpimira. Vidjet ćemo njegovu bitku s Bizantom, u kojoj je pobijedio vojsku moćnoga Carstva, te saznati i o njegovim drugim pobjedama, poput one protiv Bugara. Upoznat ćemo Trpimira i kao velikoga mecenu Crkve i kulture uopće, a o njemu je pisao i tadašnji filozof i disident Gottschalk, koji je neko vrijeme proveo na Trpimirovu dvoru. Trpimir je prvi vladar koji se naziva dux Chroatorum - knez Hrvata. Nadalje, upoznat ćemo i kneza Domagoja, kojega su Mlečani nazvali najgorim knezom Slavena. Ovaj svojeglavi i agresivni hrvatski knez ratovao je na sve strane, pa je tako sudjelovao i u opsadi talijanskoga Barija, koji su tada u rukama držali Arapi - gledatelji će moći uživati u spektakularnim scenama opsade. Osim toga, jedan od naših sedam seljaka, Ljutiša, u ovoj će epizodi pasti u dužničko ropstvo, a njegovi će ga prijatelji spasiti od ropskoga rada.


Uloge: kralj Tomislav - Vjeran Mišurac, novinar HRT-a, knez Trpimir - Boško Vladović, sinjski alkar, Sinj, knez Branimir - Mirko Penić, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj, knez Borna - Josip Tabak, student povijesti i arheologije, Mostar, Ljudevit Posavski - Tihomir Ajduković, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj, kralj Zvonimir - Aldo Tončić, profesionalni kaskader, kralj Stjepan Držislav - Dario Mačešić, majstor tona HRT-a, dužd Petar Tradenik/Zula - Dubravko Prugovečki, montažer serije Hrvatski kraljevi, knez Mislav/Dobreša - Miro Rezić, producent serije Hrvatski kraljevi, knez Domagoj/Vukota - Domagoj Burić, scenarist i redatelj Hrvatskih kraljeva, Ljutiša - Miro Mioč, producent Hrvatskih kraljeva...


Autor glazbe: Božidar Domagoj Burić.

20:48
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Dioklecijanova palača u Splitu jedna je od najznačajnijih antičkih građevina i jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva u svijetu. Dobila je ime po svom tvorcu i prvom stanovniku Splita, rimskom caru Dioklecijanu (Gaius Aurelius Valerianus Diocletianus, 243.-316.), koji ju je dao izgraditi oko 300. godine i u njoj boravio nakon povlačenja s prijestolja. Od 1979. godine povijesna cjelina Splita s Dioklecijanovom palačom uvrštena je na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine.


Naratorica: Paula Jusić.

20:54
Bez komentara
21:00
Poslovne vijesti (R)
21:05
Vijesti iz svijeta (R)
21:10
Potrošački kod
21:35
Istrage prometnih nesreća
22:00
Vijesti
22:10
Studio 4 - izdvojeno
23:00
Vijesti na engleskom jeziku
23:10
Vijesti na njemačkom jeziku
23:20
Poslovne vijesti (R)
23:25
Vijesti iz svijeta (R)
23:32
Vrijeme RH sutra (R)
23:33
Vrijeme Europa sutra (R)
23:34
Vrijeme Svijet sutra (R)
23:35
Prijedlog Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2027. trebao bi uskoro ići u javnu raspravu. Među četiri posebna cilja je i uvođenje 5G mreže.

Hrvatska udruga za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka u suradnji s tvrtkom DOK-ING sklopila je prvo hrvatsko dostavno vozilo na vodik s njegovim spremanjem bez visokog tlaka u tekući medij.

Obitelj iz Njivica pomoću solarne elektrane i sustava pohrane energije u potpuno reciklabilne baterije postala je gotovo potpuno energetski neovisna.

U Sesvetskoj Sopnici nastavlja se krivosječa koju pokušavaju zaustaviti aktivisti udruge Zelene i plave Sesvete.

00:00
Vijesti
00:10
Poslovni tjedan
01:00
Vijesti flash
01:05
Vijesti iz kulture
01:13
Bez komentara
01:15
Županijska panorama Čakovec i Varaždin (R)
01:30
Županijska panorama Zadar (R)
01:45
Županijska panorama Osijek (R)
02:00
Dnevnik 3
02:15
Zagrebačka panorama (R)
02:30
Županijska panorama Split, Dubrovnik (R)
02:45
Županijska panorama Ri-Pu-Gs (R)
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Vijesti iz svijeta (R)
03:10
Poslovni tjedan (R)
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Vijesti iz svijeta (R)
04:09
Mir i dobro (R)
04:34
DW: Sutrašnjica danas
05:00
Vijesti flash (R)
05:05
Regionalni dnevnik (R)