Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

KlasikTV
07:31
R: Branko M. Marjanović... Serijal dokumentarnih filmova koji govori o ljepotama zemlje, o njezinoj prirodi, flori i fauni.
07:45
S: Krešo Golik; R: Krešo Golik... Jedan tipičan radni dan žene u tvornici koja ustaje u 3 ujutro, a na spavanje ide tek u 22h.Redatelj: Krešo Golik.
08:00
R: Žika Mitrović... Sredinom 1945. godine, na Kosmetu, u atmosferi nezaliječenih rana, lutanja, izdaje, spaljenih domova i drugih poslijeratnih muka, jednog mladog čovjeka su njegove osobne zablude dovele u sukob sa društvom i bacile ga u pustolovinu, tragičnu po njega, ali koja će mu ipak pomoći da sagleda istinu.Redatelj: Žika MitrovićGlumci: Abdurahman Šalja, Ljuba Tadić, Pavle Vujisić, Velimir (Bata) Živojinović.
09:27
R: Anja Strelec... Glavni protagonist ovog filma, Gabriel Kovačević, mladi je Argentinac hrvatskih korijena koji se već od ranog djetinjstva poistovjećuje s hrvatskim identitetom svojih djedova i kroz razne priče svojih roditelja živi “hrvatski san”. Spriječen financijskim prilikama nije u mogućnosti ispuniti svoju najveću želju da upozna daleku rodbinu u Hrvatskoj sve do trenutka kada odlučuje sve staviti na kocku. Prodaje auto kako bi kupio avionsku kartu, odlučuje se na putovanje od 12.000 kilometara, ostavlja obitelj, prijatelje, posao… Sve s ciljem da sazna tko je on zapravo, od kuda dolazi njegovo prezime i porijeklo. No, hoće li se njegova potraga isplatiti kad sazna da u mjestu iz kojeg dolaze njegovi djedovi skoro svi dijele isto prezime i da neće biti nimalo lako pronaći Kovačeviće koje on traži?Redatelj: Anja Strelec.
10:00
S: Toma Janić, Đorđe Lebovac; R: Toma Janić... Sarajevo pod okupacijom. Dva radnika iz ložionice, Predrag i Beli, prilikom jedne racije padaju u ruke Gestapu. Šef Gestapa, dr. Štal, uspijeva, mučeći Belog, dobiti informacije o nekim članovima ilegalne organizacije koja daje diverzantima precizne podatke o kretanju kompozicije sa njemačkim trupama i ratnim materijalima. Predrag, koji je jedan od vođa ilegalne organizacije, ni pod najvećim mukama nije progovorio. Gestapo strelja Beloga, a Predraga pusti na slobodu, praveći na taj način od izdajie heroja, a Predraga obilježava kao izdajicu. Redatelj: Toma JanićGlumci: Zoran Radmilović, Rejhan Demirdžić, Velimir Bata Živojinović, Stole Aranđelović, Tatjana Beljakova.
11:25
S: Pero Kvešić (ideja), Neven Petričić, Dušan Vukotić (likovi); R: Jean Sarault... Mjesto radnje je stoljetna šuma gdje ljudska noga nije nikada kročila, tamo je dom fantastične zajednice životinja koju predvodi mudri stari medvjed Platon. U tome mu pomažu leteći medvedići, među kojima najviše Tina i Dado koji uvijek slušaju njegove savjete, baš kao i savjete sove zvane Grga. U svakoj epizodi naši krilati medvjedići pokazuju kako hrabrost, povjerenje i mašta mogu prevladati opasnosti i vratiti sklad u njihovo obitavalište - šumu. Da sve ne bi bilo idealno brinu se lasice Smradac i Smucalo, koji šumu zagađuju otpadcima ljudskog napretka. Na velikom odlagalištu smeća u blizini šume često nalaze razne konzere, naftu, sprejeve i ostale otpadke te neprestano traže načine da poremete želju letećih medvjedića za mirom i radošću. U spletkama im se često pridruži i zbunjena zmija zvana Sliniša. No najzaposleniji među medvjedićima, Tina, Dado, blizanke Jasmina i Latica, te braća Joško i Janko(?) srećom uvijek uspiju poremetiti planove nestašnih lasica.
11:49
R: Radovan Ivančević... Po originalnom negativu anonimnih autora iz 1929.-1932. godine, sačuvanom u Atelieru Meštrović, napravljeni su filmovi o Meštrovićevoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1932. godine i otkrivanju spomenika Grguru Ninskom u Splitu 1929. godine. Veoma zanimljivi dokumenti podloga su komentaru koji upozorava na likovno-stilske komponente u prvom filmu, a u drugom na društveno političke činitelje tog događaja.Redatelj: Radovan Ivančević.
12:00
R: Davor Žmegač... Tužni bogataš kriminalistička je priča smještena u tranzicijsku Hrvatsku. Zaplet počinje tajanstvenim nestankom jednog od poštenijih domaćih tajkuna. Glavni lik serije Remetin (Damir Lončar) urednik je Crne kronike u jednom od zagrebačkih dnevnih listova. Služeći se novinarskim sredstvima i izvorima i uz pomoć mlađeg redakcijskog kolege Luke (Kristijan Ugrina), on u istrazi asistira policijskom inspektoru Šoštaru (Siniša Popović). Novinara Remetina i policajca Šoštara veže dugogodišnje prijateljstvo, zajedničko iskustvo iz prijašnjih slučajeva i donekle slični karakteri. Njihov odnos temelji se na uzajamnom poštovanju, a surađujući njih dvojica se međusobno dopunjuju, ali i natječu.Redatelj: Davor ŽmegačGlumci: Damir Lončar, Siniša Popović, Kristijan Ugrina, Predrag Vušović, Luka Peroš, Alen Šalinović, Ivana Krizmanić, Anita Matić Delić, Daniela Čolić Prižmić.
12:54
S: Ivo Štivičić; R: Ivan Hetrich... Radnja se zbiva u okolici Zagreba, od 1941. do kraja 1943. godine. Iskusni i plodni televizijski scenarist Ivo Štivičić ovdje se odlučio na ispitivanje jednog međuprostora kakav se stvara samo u ratnim okolnostima. U tom međuprostoru Štivičićevi junaci, koristeći se općom konfrontacijom, brutalno ostvaruju svoje privatne ciljeve. Njima opće bezakonje služi kao štit iza kojeg je sve dopušteno. Njihovi se postupci, međutim, sve više prepleću s tijekom općih zbivanja, pa ni oni za koje je rat bio samo dobra prilika za ilegalnu trgovinu i šverc ne mogu ostati po strani opće drame vremena.Redatelj: Ivan HetrichGlumci: Ljubiša Samardžić, Mladen Crnobrnja, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Svetlana Bojković.
13:53
S: Darko Kreč; R: Darko Kreč... Crtano-filmska glazbena metafora na temu slobode. Mala ptica svojim ojevanjem razbija samoću zatvoreniku sve dok on ne bude slobodan. Nakon toga njihovo prijateljstvo nestaje. Čovjek je kriv.Redatelj: Darko Kreč.
14:00
S: Vlado Malevski; R: Vojislav Nanović... Frosina je samo jedna od mnogobrojnih makedonskih žena kojima je muž, zbog ekonomske situacije morao da ode u emigraciju. Brak ne donosi radost osnivanja porodice, već samo muku i usamljenost. Povremene posete njenog muža završavaju se porođajem, a deca, zbog uslova u kojima žive rano umiru. Jedino Klime preživljava sve teškoće surovog života. Raste i druži se sa starijim ribarima, a muče ga svi problemi koje muče mlade u njegovom uzrastu. Klime upoznaje Krsta koji ga polako pridobija za svoju stranu, i on postaje, na početku samo simpatizer partizanskog pokreta, a zatim se i sam pridružuje partizanima.
15:16
S: Igor Bezinović; R: Igor Bezinović... Priča o privatizaciji Tvornice duhana Zagreb, preseljenju proizvodnje u Istru i okupaciji zagrebačkog pogona, koju su organizirali radnici 2006. godine, rijedak je primjer pokušaja direktne reakcije radništva na privatizaciju, koja je u velikoj mjeri pauperizirala klasnu perjanicu nekadašnje države – radničku klasu.S vremenskim odmakom od četiri godine ovim je filmom arhiviran fragment hrvatske tranzicije, za uspomenu i dugo sjećanje na sudbine četrdesetak osoba za koje je borba protiv nedodirljive ekonomsko-političke elite bila jedina prihvatljiva opcija. Redatelj: Igor Bezinović.
15:48
R: Petar Lalović
16:00
S: Srđa Penezić; R: Srđa Penezić... Dobricu život nije mazio. Još kao bebu, roditelji su ga napustili. Iako je veći dio života proveo u sirotištu i zatvoru, zahvaljujući blagoj naravi on u ljudima vidi samo dobro. Oni se isprva smiju Dobričinoj naivnosti, no njegova prostodušnost brzo ih razoruža. A onda se Dobrica zaljubi u ženu s društvene margine – prostitutku i narkomanku.Ime: Dobrica, prezime: nepoznato je bajka za odrasle o tome kakav bi svijet bio kada čovjek čovjeku nebi bio vuk. U glavnoj ulozi pojavljuje se nekadašnja velika dječja filmska zvijezda, Slavko Štimac, čiji je bogati filmski opus poslužio redatelju Srđi Peneziću da osmisli inovativan i zanimljiv spoj starog i novog. Naime, redatelj kombinira isječke iz Štimčevih starih filmova poput Vuk samotnjak, Salaš u Malom Ritu, Vlak u snijegu, Specijalno vaspitanje i drugih, s novosnimljenim kadrovima što rezultira efektnim filmskim materijalom kojim se ilustrira rani život glavnog junaka. Uz Štimca, glumačku ekipu čine Bogdan Diklić, Sergej Trifunović, Branislav Lečić i drugi. Scenaristu, producentu i redatelju Srđi Peneziću ovo je dugometražni igrani prvijenac. Film je svjetsku premijeru imao 2016. godine na festivalu svjetskog filma u Montréalu, a prvo prikazivanje u Srbiji film je imao na međunarodnom festivalu filmske režije u Leskovcu. U Hrvatskoj je prikazan u sklopu Zagreb Film Festivala. Svoju svjetsku TV premijeru film će imati na Klasik TV-u.Redatelj: Srđa PenezićGlumci: Slavko Štimac, Hana Selimović, Helena Jakovljević, Mirjana Joković, Bogdan Diklić, Renata Ulmanski, Sergej Trifunović.
17:36
S: Neven Trbović; R: Denis Lepur i Marko Stanić... Muškarac hoda šumom, izgubljen i umoran. Pronalazi potok, a u blizini susreće mladu ženu. Ona mu pokazuje put do grada, no govori mu i da živi u blizini. Muškarac oklijeva, no kada ugleda mjesec, odlučuje se zaputiti prema gradu. Kada baci pogled u smjeru grada, djevojka odjednom nestaje. Shvaća da se nešto dogodilo, osvrće se oko sebe u strahu i najzad bježi. Pronalazi svoj auto, a dok pokušava doći do daha, pojavljuje se starac koji će mu posve promijeniti život.Redatelji: Denis Lepur i Marko StanićGlumci: Živko Anočić, Judita Franković, Pero Kvrgić.
17:54
Visoko nagrađivani dokumentarni serijal razotkriva šokantnu realnost Azijskog podzemlja i tajne poslove najbrutalnijih kriminalaca na svijetu.Pravi životi žrtava, policije i opasnih zločinačkih umova pričaju priču o mračnom svijetu lišenom morala gdje novac diktira ljudskim životima.Od Filipinskih plaćenih ubojica, Mongolskih svodnika, Jugoistočnjačkih gusara i Tajvanskih sindikata kockara, ovaj jedinstveni serijal pruža dug i težak pogled u lice današnjeg Azijskog zločinačkog podzemlja.
18:17
Visoko nagrađivani dokumentarni serijal razotkriva šokantnu realnost Azijskog podzemlja i tajne poslove najbrutalnijih kriminalaca na svijetu.Pravi životi žrtava, policije i opasnih zločinačkih umova pričaju priču o mračnom svijetu lišenom morala gdje novac diktira ljudskim životima.Od Filipinskih plaćenih ubojica, Mongolskih svodnika, Jugoistočnjačkih gusara i Tajvanskih sindikata kockara, ovaj jedinstveni serijal pruža dug i težak pogled u lice današnjeg Azijskog zločinačkog podzemlja.
18:40
Visoko nagrađivani dokumentarni serijal razotkriva šokantnu realnost Azijskog podzemlja i tajne poslove najbrutalnijih kriminalaca na svijetu.Pravi životi žrtava, policije i opasnih zločinačkih umova pričaju priču o mračnom svijetu lišenom morala gdje novac diktira ljudskim životima.Od Filipinskih plaćenih ubojica, Mongolskih svodnika, Jugoistočnjačkih gusara i Tajvanskih sindikata kockara, ovaj jedinstveni serijal pruža dug i težak pogled u lice današnjeg Azijskog zločinačkog podzemlja.
19:03
Visoko nagrađivani dokumentarni serijal razotkriva šokantnu realnost Azijskog podzemlja i tajne poslove najbrutalnijih kriminalaca na svijetu.Pravi životi žrtava, policije i opasnih zločinačkih umova pričaju priču o mračnom svijetu lišenom morala gdje novac diktira ljudskim životima.Od Filipinskih plaćenih ubojica, Mongolskih svodnika, Jugoistočnjačkih gusara i Tajvanskih sindikata kockara, ovaj jedinstveni serijal pruža dug i težak pogled u lice današnjeg Azijskog zločinačkog podzemlja.
19:30
S: Fadil Hadžić, Žika Živulović-Serafin; R: Fadil Hadžić... Umirovljenik Petar radi za banku odnosno robnu kuću, a posao mu se sastoji u utjerivanju dugova od građana. Tijekom obavljanja svog posla pronalazi pomoćnika u simpatičnom mladiću Mikiju te ga nehotice ljubavno povezuje s djevojkom Majom.Redatelj: Fadil HadžićGlumci: Mile Gatara, Boris Dvornik, Ana Pavić, Mića Tomić, Manja Golec, Mirko Vojković, Anton Marti, Radmilo Čurčić.
21:06
S: Melita Pota Koljević, Srđan Koljević; R: Srđan Golubović... Klopka, moderni film noir, reflektira pravo lice Srpskog (Istočno Europskog) tranzicijskog društva. Priča koja se može desiti bilo kome. Priča o običnom čovjeku primorenom da bira između života i smrti vlastitog djeteta. Klopka je film o Srbiji nakon Miloševića, gdje ljudski život još uvijek ne vrijedi puno, o normalnom životu koji se još uvijek čini nedostižnim.Redatelj: Srđan GolubovićGlume: Nebojša Glogovac, Nataša Ninković, Anica Dobra.
22:53
R: Bernardin Modrić... Film prikazuje povijest riječke rock scene od Uragana, popularnih 1960. godine, pa do Urbana, koji zastupa suvremeni RI zvuk. Parafi, Termiti, Laufer, Let 3, Grč i Grad, još su neki od portretiranih bendova, a među najmlađim pripadnicima plemena, ističe se već poprilično hvaljena grupa Father. Redatelj: Bernardin Modrić.
00:22
Visoko nagrađivani dokumentarni serijal razotkriva šokantnu realnost Azijskog podzemlja i tajne poslove najbrutalnijih kriminalaca na svijetu.Pravi životi žrtava, policije i opasnih zločinačkih umova pričaju priču o mračnom svijetu lišenom morala gdje novac diktira ljudskim životima.Od Filipinskih plaćenih ubojica, Mongolskih svodnika, Jugoistočnjačkih gusara i Tajvanskih sindikata kockara, ovaj jedinstveni serijal pruža dug i težak pogled u lice današnjeg Azijskog zločinačkog podzemlja.
00:45
Visoko nagrađivani dokumentarni serijal razotkriva šokantnu realnost Azijskog podzemlja i tajne poslove najbrutalnijih kriminalaca na svijetu.Pravi životi žrtava, policije i opasnih zločinačkih umova pričaju priču o mračnom svijetu lišenom morala gdje novac diktira ljudskim životima.Od Filipinskih plaćenih ubojica, Mongolskih svodnika, Jugoistočnjačkih gusara i Tajvanskih sindikata kockara, ovaj jedinstveni serijal pruža dug i težak pogled u lice današnjeg Azijskog zločinačkog podzemlja.
01:08
Visoko nagrađivani dokumentarni serijal razotkriva šokantnu realnost Azijskog podzemlja i tajne poslove najbrutalnijih kriminalaca na svijetu.Pravi životi žrtava, policije i opasnih zločinačkih umova pričaju priču o mračnom svijetu lišenom morala gdje novac diktira ljudskim životima.Od Filipinskih plaćenih ubojica, Mongolskih svodnika, Jugoistočnjačkih gusara i Tajvanskih sindikata kockara, ovaj jedinstveni serijal pruža dug i težak pogled u lice današnjeg Azijskog zločinačkog podzemlja.
01:31
Visoko nagrađivani dokumentarni serijal razotkriva šokantnu realnost Azijskog podzemlja i tajne poslove najbrutalnijih kriminalaca na svijetu.Pravi životi žrtava, policije i opasnih zločinačkih umova pričaju priču o mračnom svijetu lišenom morala gdje novac diktira ljudskim životima.Od Filipinskih plaćenih ubojica, Mongolskih svodnika, Jugoistočnjačkih gusara i Tajvanskih sindikata kockara, ovaj jedinstveni serijal pruža dug i težak pogled u lice današnjeg Azijskog zločinačkog podzemlja.
01:53
S: Srđan Karanović; R: Srđan Karanović... ZORAN RADMILOVIĆ je rođen u Zaječaru 11.05.1933. godine. Umro je u Beogradu 21.07.1985. godine. Opredijelio se za glumu i njoj se posvetio studirajući na Akademiji za kazalište, film, radio i televiziju u Beogradu. Igrao je na sceni Beogradskog dramskog pozorišta i Ateljea 212. U televizijskim dramama i serijama ostvario je više zapaženih uloga, a na filmu je započeo karijeru sudjelujući u ČUDNOJ DEVOJCI. Dobio je značajna društvena priznanja i nagrade.Redatelj: Srđan Karanović.
02:47
R: Jakov Sedlar... Film prikazuje slikara u njegovu životnu okolišu, pri radu, u šetnjama, na ribarenju. Zatim se kamera zaustavlja na nizu njegovih slika, totala i detalja. Filmom dominira tekst literarnog karaktera koji, čitajući slike, uglavnom na razini motiva, ili neobvezno shvaćene forme, pokušava ocrtati osobu slikara. Pritom se koriste ugođaji pejzaža i razmišljanja samog autora.Redatelj: Jakov Sedlar.
03:00
Priča o Jacku (3) i Jeremiah (4) te njihovoj prvoj godini u školi s posebnim, kontroverznim programom za liječenje autizma zvanom ABA (Applied Behavioural Analysis). Njihovi roditelji polažu sve svoje nade u ovaj pristup. Međutim, kritičari misle da je dehumanizirajuće pokušati eliminirati autističko ponašanje...Redatelj: Fran Robertson.
04:01
R: Ed Kellie... U Velikoj Britaniji se u zadnjih par godina samo oko 40% populacije smatra religioznim. Taj pad prouzročio je promjenu u načinu na koji gledamo na smrt i pokop umrlih osoba. Redatelj Ed Kellie istražuje sve bizarne i prekrasne načine kako pokojnici u zadnje vrijeme napuštaju žive na visokoj noti...Redatelj: Ed KellieGlumi: Nick Reynolds.
04:45
S: Jagoda Kaloper; R: Jagoda Kaloper... Iza ogledala je autoportret napravljen kombinacijom filmskih inserata od 1965. do nedavno koji pokazuju kako su autoricu vidjeli drugi i introspektivno snimljenih videoradova same autorice nastalih u zadnjem desetljeću. Film je kolaž, dijalog i sučeljavanje s autoričinim životom, životom ljudi oko nje i dvadesetak filmskih lica koja je igrala u svojoj filmskoj karijeri.Redateljica: Jagoda Kaloper.
05:32
R: Marko Turčinov... Vrijeme je darivanja. Nakon neuspjelog pokušaja uveseljavanja svoje davno ostavljene kćeri Mije, Nora se vraća kući. Njezina cimerica odlučuje razveseliti je poklonom za Badnjak... Kako se Nora nosi sa situacijom? Na svoj način. I uz pomoć svoje cimerice.Redatelj: Marko TurčinovGlumci: Mia Krajcar, Ines Cokarić, Krunoslav Klabučar, Ema Hadžić.
05:49
R: Ranko Kursara
06:00
S: Vlado Malevski; R: Vojislav Nanović... Frosina je samo jedna od mnogobrojnih makedonskih žena kojima je muž, zbog ekonomske situacije morao da ode u emigraciju. Brak ne donosi radost osnivanja porodice, već samo muku i usamljenost. Povremene posete njenog muža završavaju se porođajem, a deca, zbog uslova u kojima žive rano umiru. Jedino Klime preživljava sve teškoće surovog života. Raste i druži se sa starijim ribarima, a muče ga svi problemi koje muče mlade u njegovom uzrastu. Klime upoznaje Krsta koji ga polako pridobija za svoju stranu, i on postaje, na početku samo simpatizer partizanskog pokreta, a zatim se i sam pridružuje partizanima.
07:16
R: Branko M. Marjanović... Serijal dokumentarnih filmova koji govori o ljepotama zemlje, o njezinoj prirodi, flori i fauni.
07:31
R: Dražen Ilinčić... Priča o Amatu Kurtesu, 79-godišnjem kino amateru iz Rijeke koji je cijeli život oduševljen likom Charlieja Chaplina pa u mnogim prigodama, na filmu i izvan njega, oblači njegov kostim.Redatelj: Dražen Ilinčić.
08:00
R: Aleksandar Đorđević, Mihajlo Vukobratović... Domaca serija - Porodično Blago. Serija Porodično blago snimana je od 1998. godine pa sve do 2001. godine kada je zavrseno njeno smimanje. Serija broji ukupno 62 epizode a nakon serije sniman je i film koji nosi naziv Tajna porodičnog blaga. Beogradska porodica Gavrilović koju čine djed, otac, žena i troje djece glavni su junaci ove serije. Djed Trajko je davno na njihovom placu zakopao cup sa blagog, ali njegov sin Gavrilo u teskim vremenim prodaje ovaj plac ni ne znajuci za postojanje cupa. Plac kupuje Tika Spic, koji iskopava cup i postaje vrlo bogat. Nakon ovoga dolazi do brojnih zapleta u seriji...Redatelj: Aleksandar Đorđević, Mihajlo VukobratovićGlumci: Mihajlo Janketić, Nebojša Glogovac, Žika Milenković, Svetlana Bojković, Mina Lazarević, Vukašin Marković, Vojin Ćetković, Danilo Lazović, Snežana Savić, Predrag Smiljković, Bogoljub Mitić, Vesna Trivalić.
08:57
R: Aleksandar Đorđević, Mihajlo Vukobratović... Domaca serija - Porodično Blago. Serija Porodično blago snimana je od 1998. godine pa sve do 2001. godine kada je zavrseno njeno smimanje. Serija broji ukupno 62 epizode a nakon serije sniman je i film koji nosi naziv Tajna porodičnog blaga. Beogradska porodica Gavrilović koju čine djed, otac, žena i troje djece glavni su junaci ove serije. Djed Trajko je davno na njihovom placu zakopao cup sa blagog, ali njegov sin Gavrilo u teskim vremenim prodaje ovaj plac ni ne znajuci za postojanje cupa. Plac kupuje Tika Spic, koji iskopava cup i postaje vrlo bogat. Nakon ovoga dolazi do brojnih zapleta u seriji...Redatelj: Aleksandar Đorđević, Mihajlo VukobratovićGlumci: Mihajlo Janketić, Nebojša Glogovac, Žika Milenković, Svetlana Bojković, Mina Lazarević, Vukašin Marković, Vojin Ćetković, Danilo Lazović, Snežana Savić, Predrag Smiljković, Bogoljub Mitić, Vesna Trivalić.
09:53
Cirkuske minijature - Medrano djevojka na trapezu
10:00
S: Fedor Hanžeković; R: Fedor Hanžeković... U selu Zvrljevu u dalmatinskom zaleđu 1870-ih živjelo je mnogoljudno bratstvo Jerkovića, jedna od tzv. svetih loza koja je do tog doba dala već dvadesetičetiri fratra. Fra Bakonja, izdanak loze Jerkovića, povede sa sobom u samostan na otoku Visevcu mladog i nestašnog Bakonju, jednog od svojih sinovaca. Bakonja svjedoči nepobožnom životu fratara koji su laki na jelo, pilo, novac i žene, a preko svake mjere strogi spram svojih učenika dijaka, što osjeti i na vlastitoj koži.Redatelj: Fedor Hanžeković Glumci: Miša Marković, Milan Ajvaz, Vasa Kosić, Josip Petričić, Milivoj Presečki, Josip Vikario, Mira Stupica, Milena Vrsajkov, Oskar Harmoš, Karlo Bulić, Aca Binički, Milan Orlović, Stjepan Pisek, Josip Slabinac, Branko Matić, Ljudevit Galic, Jozo Laurenčić, Viktor Starčić, Emil Kutijaro, Joža Rutić, Rahela Ferari, Dejan Dubajić.
11:40
Ulična magija 2
12:00
S: Fadil Hadžić, Žika Živulović-Serafin; R: Fadil Hadžić... Umirovljenik Petar radi za banku odnosno robnu kuću, a posao mu se sastoji u utjerivanju dugova od građana. Tijekom obavljanja svog posla pronalazi pomoćnika u simpatičnom mladiću Mikiju te ga nehotice ljubavno povezuje s djevojkom Majom.Redatelj: Fadil HadžićGlumci: Mile Gatara, Boris Dvornik, Ana Pavić, Mića Tomić, Manja Golec, Mirko Vojković, Anton Marti, Radmilo Čurčić.
13:33
R: Maja Lesar... Redateljica: Maja Lesar.
13:50
S: Veljko Popović; R: Veljko Popović... MAYA - korijen riječi ma: mjeriti, ograničavati, oblikovati Maya (ona koja mjeri): obmanjivačka, varljiva sila svijetaRedatelj: Veljko Popović.
14:00
S: Kole Čašule, Branko Gapo, Dmitar Solev; R: Branko Gapo... Film predstavlja adaptaciju Čašuline drame Crnilo, a koja je, pak, inspirirana stvarnim događajima koji su se dogodili u Sofiji 1921. godine. Protagonist je mladić koga pro-bugarski vrhovisti potaknu da izvrši atentat na izbjeglog makedonskog revolucionara Đorčea Petrova, a nakon čega i on sam postaje meta.Redatelj: Branko GapoGlumci: Predrag Ćeramilac, Rada Đuričin, Ilija Džuvalekovski, Voja Mirić, Petre Prličko.
15:35
Paprikaš od ljubavi
15:46
R: Matija Munjiza Petrović... Kratki dokumentarni film mladog srpskog redatelja Matije Munjiza Petrovića.Redatelj: Matija Munjiza Petrović.
16:00
S: Melita Pota Koljević, Srđan Koljević; R: Srđan Golubović... Klopka, moderni film noir, reflektira pravo lice Srpskog (Istočno Europskog) tranzicijskog društva. Priča koja se može desiti bilo kome. Priča o običnom čovjeku primorenom da bira između života i smrti vlastitog djeteta. Klopka je film o Srbiji nakon Miloševića, gdje ljudski život još uvijek ne vrijedi puno, o normalnom životu koji se još uvijek čini nedostižnim.Redatelj: Srđan GolubovićGlume: Nebojša Glogovac, Nataša Ninković, Anica Dobra.
17:43
S: Krsto Papić; R: Krsto Papić... Snimljen na kolodvoru u Vinkovcima, s temom raskoraka između društvenih težnji i rezultata. Srebrna medalja u Beogradu.Redatelj: Krsto Papić.
17:54
R: Mario Fanelli... U središtu radnje tipični je radni kolektiv – tvornica žice, iz razdoblja samoupravnog socijalizma. Dobrodušnom, ali i britkom satirom scenarist serije, poznati književnik Kazimir Klarić, predstavio je niz onodobnih aktualnih društvenih tema te njihove protagoniste – vrle samoupravljače, od portira i radnika do direktora i njegove sekretarice, partijskog sekretara tvornice, predsjednika sindikata, kadrovika, šefa računovodstva i drugih. Izbjegavši površnu crno-bijelu karakterizaciju likova, u seriji se dobrohotno kritiziraju zaposlenici na svim razinama, a suvremena tematika serije, iako smještena u drugom društvenom uređenju, i dalje je prepoznatljiva i često vrlo aktualna.
19:00
S: Nikola Tanhofer, Stjepan Perović; R: Nikola Tanhofer... Saznavši za ljubavnu vezu svoje supruge i prijatelja ložača kojeg je primio u stan, strojovođa teretnog vlaka nađe se u dilemi – dovoljan je jedan njegov potez da suparnik nastrada prilikom prikopčavanja vagona-cisterni koje su se otkačile i jure nizbrdicom.Uz plodnu snimateljsku karijeru, Nikola Tanhofer afirmirao se i kao jedan od značajnjih hrvatskih redatelja. Njegov film Svanuće iz 1964. godine jedan je od primjera autorovog stvaralaštva u kojemu osobito do izražaja dolazi njegov osjećaj za vizualni aspekt filma. U njemu je Tanhofer eksperimentirao s promjenjivom veličinom omjera slike, te se potvrđuje kao vrlo moderan redatelj. Film je nadahnut francuskim Novim valom i bavi se emocionalnim odnosima unutar radničkog miljea. Glavnu žensku ulogu tumači nekoć popularna beogradska pjevačica zabavne glazbe Senka Veletanlić. Redatelj: Nikola TanhoferGlumci: Miha Baloh, Senka Veletanlić-Petrović, Ilija Džuvalekovski, Vanja Drach, Pavle Vuisić, Boris Dvornik, Mladen Šerment.
20:27
S: Zvonimir Tivon; R: Dario Juričan... Gazda je dokumentarac o tranziciji, privatizaciji i korporacijama u Hrvatskoj, a dotiče se i povijesti najveće hrvatske korporacije – Agrokora. Ljudevit Juričan, autorov otac, 40 je godina radio u Konzumu. Bio je vršnjak sa svojim dugogodišnjim poslodavcem Ivicom Todorićem. Srednju školu obojica su završili u Zagrebu, a prvo dijete su dobili 1976. – Ivica Todorić kćer Ivu, a Ljudevit Juričan sina Daria. Dario je želio napraviti intervju s očevim poslodavcem, ali on to nije htio, pa je Dario odlučio sam saznati odgovore na pitanja koja su ga zanimala. Tri godine trajalo je istraživanje i snimanje filma koji je koncipiran oko nekoliko tema vezanih uz nastanak Agrokora i njegov današnji utjecaj. Redatelj: Dario Juričan.
21:51
R: Milčo Mančevski... Dvije devetogodišnje djevojčice prijavljuju policiji seksualnog manijaka, iako ga nikada nisu vidjele. Optužuju nevinog čovjeka. Trojica filmaša upoznaju se s jedinim stanovnicima napuštenog sela, starijim bratom i sestrom, koji su prije mnogo godina prestali komunicirati jedno s drugim. U malom gradu pronađena su tijela umirovljenih čistačica. Rezultati DNK analize vode do novinara koji je izvještavao o ovim ubojstvima. Da li on to ubija noću, a po danu piše? Svaka priča je istinita. Ali samo jedna je stvarna.Nakon velikog uspjeha filma Prije kiše, makedonski redatelj Milčo Mančevski, snimio je još jedan film koncipiran kao tri odvojene priče. U filmu Majke Mančevski postupnom gradacijom s fikcije prelazi na dokumentarizam. Naime, dva filmska segmenta su fikcionalni, a jedna je dokumentarna priča o sudbinama žena – majki, kroz koje ilustrira sliku suvremene Makedonije. Film je bio makedonski kandidat za nagradu Oscar, a osvojio je više nagrada: na festivalu Cinema City dobio je nagradu FEDEORA-e, na beogradskom Festu dobio je nagradu Eritrocit te nagradu Udruženja filmskih kritičara i novinara.Redatelj: Milčo MančevskiGlumci: Ana Stojanovska, Vladimir Jacev, Dimitar Gjorgjievski, Ratka Radmanović, Marina Pankova.
00:04
R: Mario Fanelli... U središtu radnje tipični je radni kolektiv – tvornica žice, iz razdoblja samoupravnog socijalizma. Dobrodušnom, ali i britkom satirom scenarist serije, poznati književnik Kazimir Klarić, predstavio je niz onodobnih aktualnih društvenih tema te njihove protagoniste – vrle samoupravljače, od portira i radnika do direktora i njegove sekretarice, partijskog sekretara tvornice, predsjednika sindikata, kadrovika, šefa računovodstva i drugih. Izbjegavši površnu crno-bijelu karakterizaciju likova, u seriji se dobrohotno kritiziraju zaposlenici na svim razinama, a suvremena tematika serije, iako smještena u drugom društvenom uređenju, i dalje je prepoznatljiva i često vrlo aktualna.
01:05
S: Nikola Tanhofer, Stjepan Perović; R: Nikola Tanhofer... Saznavši za ljubavnu vezu svoje supruge i prijatelja ložača kojeg je primio u stan, strojovođa teretnog vlaka nađe se u dilemi – dovoljan je jedan njegov potez da suparnik nastrada prilikom prikopčavanja vagona-cisterni koje su se otkačile i jure nizbrdicom.Uz plodnu snimateljsku karijeru, Nikola Tanhofer afirmirao se i kao jedan od značajnjih hrvatskih redatelja. Njegov film Svanuće iz 1964. godine jedan je od primjera autorovog stvaralaštva u kojemu osobito do izražaja dolazi njegov osjećaj za vizualni aspekt filma. U njemu je Tanhofer eksperimentirao s promjenjivom veličinom omjera slike, te se potvrđuje kao vrlo moderan redatelj. Film je nadahnut francuskim Novim valom i bavi se emocionalnim odnosima unutar radničkog miljea. Glavnu žensku ulogu tumači nekoć popularna beogradska pjevačica zabavne glazbe Senka Veletanlić. Redatelj: Nikola TanhoferGlumci: Miha Baloh, Senka Veletanlić-Petrović, Ilija Džuvalekovski, Vanja Drach, Pavle Vuisić, Boris Dvornik, Mladen Šerment.
02:29
R: Ivan Faktor... Dokumentarni prizori ratnog Osijeka i zvučni zapis iz film “M” Fritza Langa tvore makabričan portret grada kojim haraju iracionalne sile i nevidljivi ubojica.Redatelj: Ivan Faktor.
02:48
R: Vjekoslav Živković... Između Lika i njegove velike strasti – izrade brodova u boci – našla se strašna prepreka, njegova napasna Žena koja ga stalno ometa pa niti jedan film ne uspijeva završiti do kraja. U bračnome gnijezdu izbija bespoštedan obračun.
03:00
R: Mark James... Nevjerojatna priča o britanskom biznismenu Paulu Downesu, 50-godišnjaku s bipolarnim poremećajem ličnosti, koji odluči provesti odmor na raskošnom imanju na Jamajci zajedno s 12 žena iz Ukrajine u nadi da će među njima pronaći jednu, koja će mu postati supruga. Paul je zamolio snimatelja da kamerom zabilježi njegovo iskustvo potrage za suprugom, no plan se iznenada mijenja kad se ispolji Paulova bolest, pa film postaje rijetki uvid u život osobe s bipolarnim poremećajem.Redatelj: Mark James.
03:58
Slikanje noću težak je zadatak, zbog čega su onda brojni veliki slikari prihvatili taj izazov? U ovom filmu istražuje se odnos umjetnosti i noći i pokušava se otkriti zbog čega mrak dodaje na dramatičnosti i misterioznosti umjestosti, kroz impresivna slikarska djela umjetnika koji su obilježili zapadnu kulturu.
04:59
S: Zdravko Randić; R: Zdravko Randić... DUŠICA ŽEGARAC, glumica izrazitog filmskog senzibiliteta, fotogeničnosti i velike moći uživljavanja u raznovrsne likove, ostvarila je uloge trajnih filmskih vrijednosti. Zrelija, tamnokosa i privlačna, velike moći uživljavanja, tumači glavne i veće sporedne uloge (sve češće karakterne) u brojnim filmovima. Izbor odlomaka iz njenih filmova, kao i podaci o njenoj bogatoj filmskoj karijeri, dokumentiraju ovu umjetničku biografiju.Redatelj: Zdravko Randić.
05:54
Cirkuske minijature - Medrano leteći anđeo
06:00
S: Kole Čašule, Branko Gapo, Dmitar Solev; R: Branko Gapo... Film predstavlja adaptaciju Čašuline drame Crnilo, a koja je, pak, inspirirana stvarnim događajima koji su se dogodili u Sofiji 1921. godine. Protagonist je mladić koga pro-bugarski vrhovisti potaknu da izvrši atentat na izbjeglog makedonskog revolucionara Đorčea Petrova, a nakon čega i on sam postaje meta.Redatelj: Branko GapoGlumci: Predrag Ćeramilac, Rada Đuričin, Ilija Džuvalekovski, Voja Mirić, Petre Prličko.
07:35
R: Dušan Vukotić... Dva susjeda žive u istoj kući kao najbolji prijatelji, sve dok jedan od njih ne kupi malu usnu harmoniku i počne nesnosno svirati. Susjed ne može izdržati i revanšira se sviranjem na velikoj harmonici. Nastaje pakosno nadmetanje sve većim i većim instrumentima. U pomoć dolaze ostali susjedi, i podijelivši se formiraju velike simfonijske orkestre i zborove. Paklena buka kulminira. Dolazi do neželjenih posljedica, a svemu tome uzrok je mala usna harmonika »Piccolo«.Redatelj: Dušan Vukotić.
07:44
R: Branko M. Marjanović... Serijal dokumentarnih filmova koji govori o ljepotama zemlje, o njezinoj prirodi, flori i fauni.
08:00
S: Goran Paskaljević; R: Goran Paskaljević... Umirovljeni kapetan riječne plovidbe odluči da starost provede u domu za umirovljenike, vjerujući da je bolje živjeti u društvu sebi sličnih, nego pasivno čekati kraj. Svojim vedrim duhom on u domski život unosi čar novine i živost. Međutim, u sobi koju dijeli sa čovjekom sasvim različite prirode, taj novi duh nije naišao na dobrodošlicu. Počinju nesuglasice, u početku neznatne, a zatim sve veće, da bi dobile neočekivani epilog u proslavi novogodišnje noći.Redatelj: Goran PaskaljevićGlumci: Dimitrije Vujović, Mila Keča, Obren Helcer, Šarlota Pešić.
09:19
Ulična magija 1
09:39
S: Marijan Crtalić; R: Marijan Crtalić... Kroz odnos aktualnih vlasnika Željezare Sisak prema radničkom kulturnom naslijeđu očitava se današnji odnos prema radnicima i radu općenito. U stvari, odnosa praktički niti nema.Film „Industrijski raj“ tematizira odnos recentnog hrvatskog sustava vrijednosti spram kulturne baštine nastale suradnjom radnika i umjetnika u okviru likovnih kolonija u sisačkoj Željezari 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.Likovna kolonija Željezare Sisak organizirana je u razdoblju od 1971. do 1990. godine. Sveukupno je sudjelovalo 178 umjetnika, a stvoreno 686 likovnih djela, prvenstveno slika i skulpura, ali i reljefa, crteža i objekata, te fotografija. Danas se u željezarskom radničkom naselju može vidjeti tridesetak skulptura. Paralelno s kolonijom, kontinuirano se odvijala akcija otkupa likovnih djela za nagradu zaslužnim radnicima. Od umjetnika je otkupljeno i radnicima poklonjeno 1172 djela. U to vrijeme Željezara je zapošljavala oko 15 000 radnika. Danas je Željezara u vlasništvu jedne američke tvrtke i zapošljava oko 1000 radnika.
10:00
S: Eva Kraljević; R: Eva Kraljević... Eva i Mia su sestre. Mia je vesela, otvorena, ima Downov sindrom, ne mari previše za modu i voli ljude. Eva kroz deset godina kamerom bilježi svoja druženja s Mijom kako bi pokušala razumjeti njihov odnos. U tom pokušaju nastaje portret dviju sestara, ispunjen radošću, strahom i željom da se nadiđe malograđanski ukus koji postavlja granice sestrinske ljubavi. Redateljica: Eva Kraljević.
10:44
R: Elvis Lenić... Portret nesvakidašnjeg vodnjanskog umirovljenika Antona Ferlina kojeg kamera prati u njegovoj vrlo aktivnoj svakodnevnici ističući njegove generacijske, zavičajne i osobne posebnosti te povezanost s mnogim aktualnim društvenim problemima i pitanjima – antifašizam, radništvo i kapitalizam, lokalni identiteti, obitelj i ideali, religija, čovječnost i otuđenost.Film je to o sadašnjosti koja ne žali za prošlošću, o starosti ispunjenoj aktivnom svakodnevicom te o ljudskosti suprotstavljenoj divljem kapitalizmu.Redatelj: Elvis Lenić.
11:27
R: Oliver Sertić... U srpnju 2004. u Hrvatskoj je na snagu stupio zakon o azilu. U sljedeće dvije godine 300 ljudi zatražilo je status azilanta u našoj zemlji. Prvi je odobren tek u studenom 2006. Odgovor zašto, nalazi se u filmu, a u otkrivanju nespremnosti hrvatskih institucija da se uhvati u koštac s integracijom potencijalnih azilanata pratili smo aktivnosti centra za mirovne studije u istoimenoj kampanji.Redatelj: Oliver Sertić.
12:00
R: Milčo Mančevski... Dvije devetogodišnje djevojčice prijavljuju policiji seksualnog manijaka, iako ga nikada nisu vidjele. Optužuju nevinog čovjeka. Trojica filmaša upoznaju se s jedinim stanovnicima napuštenog sela, starijim bratom i sestrom, koji su prije mnogo godina prestali komunicirati jedno s drugim. U malom gradu pronađena su tijela umirovljenih čistačica. Rezultati DNK analize vode do novinara koji je izvještavao o ovim ubojstvima. Da li on to ubija noću, a po danu piše? Svaka priča je istinita. Ali samo jedna je stvarna.Nakon velikog uspjeha filma Prije kiše, makedonski redatelj Milčo Mančevski, snimio je još jedan film koncipiran kao tri odvojene priče. U filmu Majke Mančevski postupnom gradacijom s fikcije prelazi na dokumentarizam. Naime, dva filmska segmenta su fikcionalni, a jedna je dokumentarna priča o sudbinama žena – majki, kroz koje ilustrira sliku suvremene Makedonije. Film je bio makedonski kandidat za nagradu Oscar, a osvojio je više nagrada: na festivalu Cinema City dobio je nagradu FEDEORA-e, na beogradskom Festu dobio je nagradu Eritrocit te nagradu Udruženja filmskih kritičara i novinara.Redatelj: Milčo MančevskiGlumci: Ana Stojanovska, Vladimir Jacev, Dimitar Gjorgjievski, Ratka Radmanović, Marina Pankova.
14:11
R: Ljubiša Geogijevski... Radnja filma se odvija u malom gradu iz kojeg se Nijemci povlače pred kraj rata. Tu su i ruski zarobljenici koje građanji pokušavaju spasiti, ali ne uspijevaju…Redatelj: Ljubiša GeogijevskiGlumci: Iurie Darie, Silvija Badesku, Dragomir Felba, Petar Stojkovski, Darko Damevski.
15:29
S: Petar Krelja; R: Petar Krelja... Nesvakidašnja priča o baki Mariški Holubek-Funjak iz Koprivnice koja je nakon završetka srednje glazbene škole besplatno poučavala naraštaje svojih učenika različitim instrumentima. U osamdesetim godinama života zasvirala je u bandu koji je izvodio rock i country obrade izvornih podravskih i drugih skladbi, što je u to doba oduševljavalo publiku. Mariška band odsvirao je 50-tak koncerata, a o njemu je snimljen i taj međunarodno poznat i nagrađivan dokumentarni film. Baka Mariška umrla je 1993., imala je tada 90 godina i gotovo do zadnjeg časa poučavala je djecu sviranju.Redatelj: Petar Krelja.
16:00
S: Zvonimir Tivon; R: Dario Juričan... Gazda je dokumentarac o tranziciji, privatizaciji i korporacijama u Hrvatskoj, a dotiče se i povijesti najveće hrvatske korporacije – Agrokora. Ljudevit Juričan, autorov otac, 40 je godina radio u Konzumu. Bio je vršnjak sa svojim dugogodišnjim poslodavcem Ivicom Todorićem. Srednju školu obojica su završili u Zagrebu, a prvo dijete su dobili 1976. – Ivica Todorić kćer Ivu, a Ljudevit Juričan sina Daria. Dario je želio napraviti intervju s očevim poslodavcem, ali on to nije htio, pa je Dario odlučio sam saznati odgovore na pitanja koja su ga zanimala. Tri godine trajalo je istraživanje i snimanje filma koji je koncipiran oko nekoliko tema vezanih uz nastanak Agrokora i njegov današnji utjecaj. Redatelj: Dario Juričan.
17:21
R: Ante Zaninović... Ovo je film o dvoje ljudi i zidu koji se pred njima ispriječio. Jedan od njih odmah pred zidom rezignirano kapitulira, dok drugi ne priznaje zapreku. On na razne načine pokušava svladati prepreku, ali svaki put doživi neuspjeh. Konačno očajan, ne priznajući poraz, zalijeće se i glavom probija otvor u zidu. Pobjeda plaćena životom. Prvi se treba samo malo prignuti i proći kroz otvor. Put mu je otvoren, ako ne dalje, onda do sljedećeg zida.Redatelj: Ante Zaninović.
17:25
R: Lordan Zafranović... Dokumentarni film o posljednjem ispraćaju Titova lijesa u Zagrebu 1980. godine.Redatelj: Lordan Zafranović.
17:56
R: Mario Fanelli... U središtu radnje tipični je radni kolektiv – tvornica žice, iz razdoblja samoupravnog socijalizma. Dobrodušnom, ali i britkom satirom scenarist serije, poznati književnik Kazimir Klarić, predstavio je niz onodobnih aktualnih društvenih tema te njihove protagoniste – vrle samoupravljače, od portira i radnika do direktora i njegove sekretarice, partijskog sekretara tvornice, predsjednika sindikata, kadrovika, šefa računovodstva i drugih. Izbjegavši površnu crno-bijelu karakterizaciju likova, u seriji se dobrohotno kritiziraju zaposlenici na svim razinama, a suvremena tematika serije, iako smještena u drugom društvenom uređenju, i dalje je prepoznatljiva i često vrlo aktualna.
19:00
S: Bruno Gamulin (prema romanu Sedma knjiga ljetopisa Grge Gamulina); R: Bruno Gamulin... Politički zatočenik u komunističkom logoru na Golom otoku uspijeva, plivajući do susjednog otoka Raba, pobjeći iz logora. Iznemogla, pronađu ga časne sestre na morskoj obali i pruže mu utočište u samostanu. Uskoro počinje potraga za njim, koju predvodi agent poslan iz Zagreba. Cijeli Rab, a posebno časne sestre, izvrgnuti su represiji. Bjegunac je mučen moralnim dilemama - trebaju li se nevini ljudi izlagati opasnosti da bi njega zaštitili.Redatelj: Bruno GamulinGlumci: Rene Medvešek, Alma Prica, Sven Medvešek, Josip Genda, Ivo Gregurević, Milka Podrug-Kokotović, Tonko Lonza, Suzana Nikolić, Semka Sokolović Bertok, Urša Raukar, Doris Šarić-Kukuljica, Ljubomir Kapor, Ivica Vidović, Dragan Despot, Vili Matula.
20:46
S: Zlatko Topčić; R: Dino Mustafić... Radnja prati život mladog Tarika Karage i njegovog oca Ahmeda tokom drugog svjetskog rata i opsade Sarajeva.Redatelj: Dino MustafićGlume: Ermin Bravo, Aleksandar Seksan, Ermin Sijamija.
22:37
S: Ivo Brešan, Vinko Brešan; R: Vinko Brešan... Početkom 1991. godine, dok su u tek proglašenoj samostalnoj Republici Hrvatskoj vojarne još pod nadzorom Jugoslavenske armije koja ne priznaje hrvatsku samostalnost te ne želi napustiti Hrvatsku i osloboditi hrvatske mladiće koji su se zatekli na služenju vojnog roka, na jedan maleni otok na Jadranu dolazi Blaž Gajski. On je otac vojnika koji tu služi vojni rok i želi svojeg sina izvući iz vojarne. No, stanje na otoku je napeto. Major Aleksa minirao je skladišta i prijeti da će cijeli otok dignuti u zrak ako itko išta pokuša protiv njegove vojarne. Mještani pak organiziraju priredbu ispred vojarne i između pjesama i recitacija pregovaraju s majorom te pozivaju njega i vojnike na predaju. Blaž Gajski ne uspijeva naći pomoć za spašavanje sina, jer je svatko na otoku zaokupljen svojom ulogom u burnim događajima. U tom općem metežu Gajski shvaća da mora biti luđi od ludih ako želi pomoći sinu, te preobučen u časnika jugoslavenske vojske ulazi u vojarnu.Iako je snimljen u televizijskoj produkciji, film Kako je počeo rat na mom otoku skupio je gotovo 350 tisuća gledatelja u kinima i postao najgledaniji hrvatski film tijekom devedesetih, ali i jedan od najgledanijih uopće. Film je hvaljen zbog komičnog pristupa ozbiljnim temama i osvojio je više nagrada. Nagrađen je Velikom nagradom na festivalu u Cottbusu te Zlatnim arenama za režiju, žensku epizodnu ulogu (Matija Prskalo) i kostimografiju (Vanda Ninić) na filmskom festival u Puli te nagradu kritike Oktavijan.Redatelj: Vinko BrešanGlumci: Vlatko Dulić, Ljubomir Kerekeš, Ivan Brkić, Predrag Vušović, Božidar Orešković, Ivica Vidović, Matija Prskalo, Goran Navojec, Senka Bulić, Etta Bortolazzi, Slobodan Milovanović, Leon Lučev.
00:18
R: Mario Fanelli... U središtu radnje tipični je radni kolektiv – tvornica žice, iz razdoblja samoupravnog socijalizma. Dobrodušnom, ali i britkom satirom scenarist serije, poznati književnik Kazimir Klarić, predstavio je niz onodobnih aktualnih društvenih tema te njihove protagoniste – vrle samoupravljače, od portira i radnika do direktora i njegove sekretarice, partijskog sekretara tvornice, predsjednika sindikata, kadrovika, šefa računovodstva i drugih. Izbjegavši površnu crno-bijelu karakterizaciju likova, u seriji se dobrohotno kritiziraju zaposlenici na svim razinama, a suvremena tematika serije, iako smještena u drugom društvenom uređenju, i dalje je prepoznatljiva i često vrlo aktualna.
01:18
S: Bruno Gamulin (prema romanu Sedma knjiga ljetopisa Grge Gamulina); R: Bruno Gamulin... Politički zatočenik u komunističkom logoru na Golom otoku uspijeva, plivajući do susjednog otoka Raba, pobjeći iz logora. Iznemogla, pronađu ga časne sestre na morskoj obali i pruže mu utočište u samostanu. Uskoro počinje potraga za njim, koju predvodi agent poslan iz Zagreba. Cijeli Rab, a posebno časne sestre, izvrgnuti su represiji. Bjegunac je mučen moralnim dilemama - trebaju li se nevini ljudi izlagati opasnosti da bi njega zaštitili.Redatelj: Bruno GamulinGlumci: Rene Medvešek, Alma Prica, Sven Medvešek, Josip Genda, Ivo Gregurević, Milka Podrug-Kokotović, Tonko Lonza, Suzana Nikolić, Semka Sokolović Bertok, Urša Raukar, Doris Šarić-Kukuljica, Ljubomir Kapor, Ivica Vidović, Dragan Despot, Vili Matula.
03:02
Paraolimpijac i novinar Ade Adepitan vraća se u rodnu Nigeriju kako bi pokušao otkriti zbog čega je to jedna od samo tri zemlje na svijetu u kojima djeca još uvijek oboljevaju od dječje paralize. I sam obolio od opakog virusa, svjestan prednosti koje mu pruža život u Londonu, krenuo je na putovanje od Lagosa prema opasnom sjeveru zemlje gdje zdravstveni radnici često riskiraju život kako bi pokušali provesti cijepljenje.
03:51
R: Jeff Sterne... Dokumentarni film prati redatelja Jeffa Sternea koji pokušava otkriti zbog čega oblo više nije lijepo i razotkriva se kao ljubitelj žena s viškom kilograma, zbog čega ga se, za današnje standarde ljepote, smatra čudakom, pa možda čak i perverznjakom. Gledajući na zadnjih pedeset godina ženske ljepote, Jeff uviđa čudnu društvenu borbu – čini mu se da su žene u stalnom sukobu s debljinom. Popularna kultura nekeko je napustila ono što se nekoć smatralo lijepim. Zamamne obline su nestale s popisa idealnih fizičkih atributa, pa se autor pita zbog čega se promijenio ideal ljepote? On je ostao vjeran ljubavi prema punašnim ženama što ga danas čini dijelom supkulture o kojoj, između ostaloga, progovara u filmu.Redatelj: Jeff SterneGlume: Jeff Sterne, Bill Fabrey, Rebecca Rosenblat.
04:38
“Ko to tamo peva je trebalo biti završen scenama pobijenih životinja u beogradskom zološkom vrtu prilikom njemačkog bombardiranja 6.travnja 1941.godine. Počeli smo to snimati i u pola prvog kadra nam je nestalo trake. Para više nije bilo, tako je to otpalo.” – kaže Slobodan Šijan, reditelj kultnih filmova “Ko to tamo peva” i “Maratonci trče počasni krug”.Iako je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, sredinom sedmdesetih godina prošlog stoljeća upisao je i završio filmsku režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u klasi Živojina Pavlovića želeći se baviti umjetnošću koja korespondira sa mnoštvom.Iako je snimio još desetak filmova, ostao je upamćen po debitantskom igranom djelu “Ko to tamo peva” o kome u ovoj dokumentarnoj storiji otkriva niz, široj javnosti, nepoznatih podataka.Autor: Milan Nikodijević.