RTS 3
06:00
Ex libris: Jutro magičara (R)
06:30
Poziv, 6-8 (R)
07:25
Metamorfoze: Jovana Stojiljković (R)
08:02
Suparnici u svetu umetnosti: Vinsent van Gog i Pol Gogen, 2-5 (R)
09:00
Naši susreti: Pesma iz Klivlendske bašte (R)
09:25
Do detalja: Stefan Mitić (R)
10:00
Putovanje u Va, čudesnu japansku kulturu, 6-6 (R)
10:30
Zemlja žena: Indonezija, Minangbau narod, 4-4 (R)
11:30
Povratna karta: Marko Stupar (R)
12:05
Adolf Adam: Žizela (R)
14:00
Ex libris: Jutro magičara (R)
14:30
Poziv, 6-8 (R)
15:25
Metamorfoze: Jovana Stojiljković (R)
16:01
U šou programu Dame pevaju Bonda iz 2002. godine, naši poznati glumci i glumice govore o tome kakav je njihov odnos prema serijalu filmova o DŽejmsu Bondu, legendarnim scenama i muzici, a popularne pevačice izvode nezaboravne muzičke teme po kojima je prepoznatljiv ovaj filmski ciklus.... Učesnici: Ana Sofrenović, Gorica Popović, Vladana Marković, Teodora Bojović, Ivana Peters, Tanja Banjanin, Danica Maksimović, Goran Sultanović, Boda Ninković i drugi. Urednica: Anja Rogljić Reditelj: Nebojša Radosavljević Repriza , 19. mart u 00:01 i 08:02.
16:42
U novoj epizodi Arheokuhinje pod nazivom Neolitski ručak, krenućemo tragom ukusa trpeze jedne ribarske porodice iz doba neolita i ispričaćemo priču o vremenu kada se slavio život.... Pored rekonstrukcije jela koja su se mogla jesti za ručak u to vreme, saznaćete i kako je građena prva nadzemna kuća, ali i kojim putevima su ljudi u neolitu dolazili do najvažnijeg životnog sastojka - soli. Koji su se začini koristili umesto bibera i belog luka, otkrijte u novoj epizodi Arheokuhinje. Repriza 19.mart u 00:04 i 08:45.
17:03
Iako je definisana kao najviša naučna i umetnička ustanova u Republici Srbiji, SANU je deo mreže organizacija i pojedinaca i stalno produbljuje otvorenu i iskrenu komunikaciju sa postojećim državnim, nacionalnim, naučnim, umetničkim, obrazovnim i drugim institucijama.... Ukratko, SANU radi u sredini i za sredinu koja ju je iznedrila, na osnovama koje su utemeljili njeni osnivači 1841. godine, poštujući tradiciju, znanje i različita mišljenja. Kao i nacionalne akademije u drugim državama, Srpska akademija nauka i umetnosti predstavlja instituciju svojevrsnog tradicionalizma i gotovo poželjne konzervativnosti. Repriza , 19. mart u 01:10 i 09:10.
17:33
Četvrta epizoda: Na stotu godišnjicu smrti Petra Drugog Petrovića, pesnika, vladara i vladike, komunističko rukovodstvo Crne Gore odlučilo je da se na Lovćenu umesto crkve NJegošu podigne monumentalni spomenik koji bi izradio hrvatski vajar Ivan Meštrović. Blažo Jovanović, predsednik vlade i jedan od organizatora partizanskog ustanka, 21. maja 1952. piše Meštroviću koji se tada nalazio u emigraciji: Spomenik NJegošu mi zamišljamo u vidu divnog i veličanstvenog mauzoleja...... Taj mauzolej postavili bi(smo) na vrhu Lovćena, tamo gde je sada Kapelica... Smatramo da bi takvom spomeniku kao velikom umetničkom delu u slavu NJegoša, najbolje odgovarali motivi iz NJegoševe i narodne epike, a ne crkveno-religiozni motivi... Meštrović je odmah prionuo na posao, ali su se radovi na gradnji mauzoleja obustavljeni jer je za nastavak nedostajalo 300 miliona dinara, ali je ideja o rušenju kapele ponovo aktuelizovana krajem šezdesetih godina... Produkcija: Videokraft media Scenario: Batić Bačević i Nikola Trklja Reditelj: Miljan Glišić Repriza , 19. mart u 01.40 i 09:40.
18:05
Šta se desi kada unuka Maša odbije da nauči da svira baka Cicin omiljeni instrument - harmoniku?... Cica postaje uvređena, povređena, i onda svi ispaštaju, a naročito Stojan i Rale. Da li Todorovići mogu da pobegnu od Cicine srdžbe, i da li na sve to Stojan može od mame da sakrije da je polomio njenu omiljenu vazu? Nekoliko dana kasnije, Todorovići shvataju da je došao dan godišnjice Stojanovog razvoda. Svaki član familije pokušava da ga oraspoloži na svoj, uglavnom pogrešan, način. A onda Rale preuzima stvar u svoje ruke... Igraju: Andrija Milošević, Maša Dakić, ljiljana Blagojević, Branimir Brstina, Aleksandar Srećković, Petra Semiz, Ilija Lukešević, Matija Lukešević Reditelji: Ognjen Janković i Predrag Ličina Repriza , 19. mart u 02:15 i 10:15.
18:55
Deo dragocene arhivske građe Televizije Beograd remasterizovan je i spreman za ponovno emitovanje.... Autentično dokumentarno delo Milana Kovačevića - putopisi o istoriji i kulturi naroda sa teritorije bivše Jugoslavije, snimljeno u periodu od 1963. do 1983. godine. Repriza , 19. mart u 03:05 i 11:05.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
U srcu prefakture Šizuoka, poznatoj po uzgajanju najboljeg zelenog čaja u Japanu, nalazi se porodična plantaža Eiči Honde, poznatijeg i kao Mohei. On pripada petoj generaciji koja se time bavi.... U podnožju legendarne planine Fudži, Mohei marljivo bere lišće i obavlja delikatan proces njegove toplotne obrade na pari, koji ovom dragocenom senča čaju pojačava aromu i lekovita svojstva. Mohei je sa svojih 36 godina već prošao dosta toga. Kao mlad je napustio svoj zavičaj da bi studirao ekonomiju u Tokiju, sa jakom željom da postane član urbane, preduzetničke elite te metropole. Međutim, njegova ljubav prema zemlji i prirodi preovladava i on se na kraju vraća na obode planine Fudži, da bi se potpuno posvetio kulturi uzgajanja čaja. Vođen velikom radoznalošću prema ovoj kulturi, on čak usavršava i sado, tradicionalnu japansku ceremoniju služenja i ispijanja čaja. Biti u isto vreme i uzgajivač čaja i praktikovati sado, vrlo je retka i jedinstvena pojava u današnjem Japanu. Repriza , 19. mart u 07:05 i 15:05.
21:00
Proslavljeni košarkaš Predrag Danilović dočekao je Tanju Petrenek u prostoru Košarkaškog saveza Srbije, u kancelariji koja je puna uspomena i trofeja. Iako je poznato da nerado daje intervjue, u ovoj emisiji legenda srpskog sporta govori o roditeljima, odrastanju u Sarajevu, dresovima koje je sačuvao njegov otac, ali i o tome da li primenjuje isti model roditeljstva danas kao otac troje dece, kako reaguje na nepravde prema njima i da li je ambiciozan kada su njihovi sportski uspesi u pitanju.... Nastavak razgovora sniman je na mestu na koje rado odlazi u predahu između obaveza, a tamo se sedeći za stolom koji je bio omiljeno mesto Bate Živojinovića, prisetio kako su Divac i on bili oduševljeni kada su upoznali velikana glumišta, govorio je o dolasku u Beograd, garsonjeri u kojoj je živeo, kelenerima u restoranu u kome se hranio koji su mu pravili smicalice, osećanju sreće kada je došao u Partizan i časti kada je pozvan da igra za reprezentaciju. Autor: Tanja Peternek Aleksić Repriza , 19- mart u 04:40 i 12:40.
21:45
Predstavljamo nesvakidašnju kolekciju muzičkih poslastica za publiku koja voli raznolikost ponude. Izvanredni koncerti koji pokrivaju najrazličitije žanrove, izvedeni i snimljeni u zanimljivim i nesvakidašnjim prostorima izazivaju utisak prisustva na tim događajima. Trenutno neki od najvažnijih i najmerodavnijih umetnika nastupaju u okviru ovog ciklusa, bilo da se radi o pop, klasičnoj ili džez muzici.... Prvi put kada je australijski duo koji izvodi miksturu indi pop, folk, retro-boemskog zvuka nastupio u tvrđavi u gradu Karkasonu koji je zbog svoje lepote i važnosti uvršten na listu Uneskove baštine, dogodio se koncert za pamćenje. Deset godina posle globalnog uspeha njihovog prvog albuma, Angus i DŽulija Stoun ponovo se nalaze na sceni i u okviru evropske turneje promovišu svoje nove pesme. Repriza , 19.mart u 06:00 i 14:00.
22:50
Nakon uspešno realizovanog serijala Narodno pozorište u deset činova, koji je na specifičan način pristupio istraživanju i oblikovanju kompleksne arhivske građe iz istorije nacionalnog teatra, Redakcija za kulturu i umetnost pripremila je dokumentarno-igrani serijal posvećen obeležavanju jednog veka Opere Narodnog pozorišta.... Kroz priču o razvoju operskog sektora nacionalnog teatra, vodi nas operski umetnik Miodrag D. Jovanović, koji će u svojstvu Naratora imati priliku da se susretne sa različitim ličnostima koje su obeležile jedan vek Opere. U prvoj epizodi, Narator postavlja pitanje kada je tačno osnovana Opera i da li zaista možemo tvrditi da je početna godina 1920? Dok o ovoj dilemi u žaru diskutuju dva ljubitelja opere, Narator o problemima razvoja opere na ovim prostorima razgovara sa nekadašnjim upravnikom Narodnog pozorišta Milanom Grolom, ali i sa kompozitorom Stanislavom Biničkim, koji je bio prvi direktor Opere Narodnog pozorišta. Oba sagovornika otkrivaju sa kakvim su se izazovima suočavali uvodeći ovaj zahtevni muzičko-scenski oblik na scenu nacionalnog teatra. Uloge: Miodrag D. Jovanović, Nenad Stojmenović, Nebojša Milovanović, Branislav Zeremski, Marko Baćović, Zoran Ćosić, Marko Pantelić, Vladimir Gligorić. Autor serijala: Nebojša Bradić Reditelj: Miško Milojević Scenarista: Tamara Baračkov Repriza , 19. mart u 04:05 i 12:05.
23:25
Povodom velikog jubileja Muzeja grada Beograda podsetićemo se kako se ta ustanova razvijala, šta danas baštini i koliko je značajna - ne samo za našu prestonicu, već i šire. Iako prvobitno zamišljen kao Opštinski muzej, Muzej grada Beograda je prerastao u jednu od najvećih ustanova zaštite kompleksnog tipa u našoj zemlji.... Prvi popis muzejskog materijala je iz 1929. godine i činilo ga je 155 predmeta, da bi se naredne godine taj broj udvostručio. Uvećavanje fonda se nastavilo, pa je 1935. godine otkupljena zgrada u Ulici Zmaj Jovinoj 1. Danas Muzej grada Beograda baštini skoro 170 hilada predmeta koji svedoče o razvoju glavnog grada od praistorije do savremenog doba. Predmeti su raspoređeni u tri Odseka: za arheologiju, istoriju i istoriju kulture i umetnosti. U emisiji će biti reči i o izlagačkoj delatnosti i posvećenosti radu sa publikom, kao i o saradnji sa drugim institucijama, poput one sa Kulturnim centrom Srbije u Parizu gde je u decembru održana izložba Beograd – Pariz: umetničke veze“. Tokom proteklih 120 godina, Muzej se više puta selio i otvarao i zatvarao svoju stalnu postavku, a problem trajnog smeštaja Muzeja bio je predmet tri velika arhitektonsko-urbanistička konkursa. Ugovorom između Grada Beograda i Ministarstva odbrane, Grad preuzima zgradu nekadašnje Vojne akademije u Resavskoj 40b za potrebe smeštaja Muzeja. Treći konkurs realizovan je tokom 2016. godine kada je i izabrano idejno rešenje za rekonstrukciju zgrade. Repriza, 19. mart u 05:25 i 13:25.
00:01
Dame pevaju Bonda (R)
00:45
Arheokuhinja: Neolitski ručak, 3-4 (R)
01:10
Kako misli akademija: Akademija, 1-14 (R)
01:40
Sumrak Lovćena: Zavet ćutanja, 4-5 (R)
02:15
Lako je Raletu, 11-40 (R)
03:05
TV Beograd: Karavan – Pre i posle Singidunuma (R)
03:40
Tv feljton: Ostrvo Elis, stare i nove seobe
04:05
Zlatni vek-Istorija Beogradske opere: Uvertira, 1-6 (R)
04:40
Tv lica: Predrag Danilović, 1. deo (R)
06:00
Music Live Colection: Angus i Julija Stoun (R)
07:05
Japan, priča o majstoru čaja, (R)
08:02
Dame pevaju Bonda (R)
08:45
Arheokuhinja: Neolitski ručak, 3-4 (R)
09:10
Kako misli akademija: Akademija, 1-14 (R)
09:40
Sumrak Lovćena: Zavet ćutanja, 4-5 (R)
10:15
Lako je Raletu, 11-40 (R)
11:05
TV Beograd: Karavan – Pre i posle Singidunuma (R)
11:40
Tv feljton: Ostrvo Elis, stare i nove seobe (R)
12:04
Tv lica: Predrag Danilović, 1. deo (R)
12:05
Zlatni vek-Istorija Beogradske opere: Uvertira, 1-6 (R)
13:25
120 godina Muzeja grada Beograda (R)
14:00
Music Live Colection: Angus i Julija Stoun (R)
15:05
Japan, priča o majstoru čaja (R)
16:01
RTS Lab: Govori srpski i čuvaj ga
16:40
U drugom delu serijala Niti kulture, koji je Kulturno-obrazovni program RTS-a realizovao u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Norveške, gledaoci će upoznati zanimljive priče o Norvežanima koji su, sticajem životnih prilika, zavoleli Srbiju, njenu kulturu, običaje i priče o Srbima koji su, obrevši se u toj dalekoj severnoj zemlji, prokrčili sebi uspešan put.... Okosnica druge emisije serijala je ljudsko stvaralaštvo u oblasti umetnosti i njegova neprikosnovena uloga u spajanju ljudi, premošćavanju različitosti, međusobnom upoznavanju, razumevanju i zbližavanju.Između ostalog, gledaoci će se upoznati sa gospođom Hedvig, koja se, pre mnogo godina, prvi put obrela u Srbiji na jednoj omladinskoj radnoj akciji u Kikindi, da bi danas pisala o životu žena kod nas i sve nam to ispričala na odličnom srpskom jeziku.Takođe, upoznaćemo mladog čoveka sa Kosova i Metohije koji je osnovao sada već u Norveškoj poznati bend, sastavljen od norveških muzičara, koji sviraju i neguju tradicionalnu srpsku muziku.Mladi sveštenik, Amerikanac, ispričaće nam svoju priču koja počinje u Kaliforniji i vodi do studija teologije u Solunu i služenja u parohiji u Sveti Vasilije Ostroški u Oslu.Najveći park umetničkih skulptura na svetu, Vigeland, takođe je zabeležen okom kamere. Tu je i galeristkinja iz Niša, koja Norvežanima predstavlja srpske umetnike u oblasti likovnog stvaralaštva i još mnogo toga.Urednik serijala je Milica Bajić-Đogo, reditelj Marko Kovačević, snimatelj Vasko Vasović. Repriza , 20. mart u 04:45 i 12:45.
17:10
Serija prati privatne i profesionalne živote članova elitne jedinice mornaričkih foka dok treniraju, planiraju i izvršavaju neke od najopasnijih misija, koje SAD od njih traži.... DŽejson Hejz je cenjen i posvećen vođa tima čiji porodični život pati zbog njegovog vojnog angažmana. NJegov tim se sastoji od osoba od poverenja: Reja Perija, najdugovečnijeg operativca s kojim se sjajno razume, Sonija Kvina, veoma odanog vojnika šarenolike prošlosti koji se i dalje bori protiv nagona za samouništenjem, i Kleja Spensera, mladog SEAL-ovca druge generacije, nezasitnog poriva i predanosti. Ključni za uspeh tima jesu Cijina analitičarka Meni Elis, koja je žrtvovala sve u želji da iskoreni zlo i uništi terorizam, i Lisa Dejvis, racionalna logističarka, koja drži stvari pod kontrolom i neslužbena je majčinska figura, odgovorna za opremanje tima opremom potrebnom za svaku misiju.
17:55
Da bi otišao da igra tenis sa Markom, Rale slaže Ivanu, ali mu u toku igre pozli. Na pregledu, doktor utvrđuje da je Rale anksiozan i da mora više da se opušta te da, u tom smislu, treba i češće da igra tenis. Svi konstatuju koliko je lako Raletu - njemu lekar prepisuje da igra tenis. Ipak, Rale odlučuje da ne posluša savet lekara zato što dobro zna da je anksioznost izazvala osećaj krivice, jer je lagao Ivanu.... Cici i Draganu je četrdeseta godišnjica braka, ali na žurki se razmotava klupko tajni koje su Cica, i još po neko, želeli da sakriju svih ovih godina... Igraju: Andrija Milošević, Maša Dakić, ljiljana Blagojević, Branimir Brstina, Aleksandar Srećković, Petra Semiz, Ilija Lukešević, Matija Lukešević, Aleksandra Tomić, Milan Mihailović, Aleksa Mihić, Strahinja Bajčeta, Nenad Stojmenović Reditelji: Ognjen Janković i Predrag Ličina Repriza , 20. mart u 00:30 i 08:30.
18:50
Remasterizovani serijal Karavan sa Milanom Kovačevićem koji je u poseti opštinama oko planine Kozare 1971. godine.... Ova epizoda bavi se geografskim područjem između reka Une, Save, Vrbasa i Sane i istražuje bogat istorijat ovog podneblja. Repriza , 20 mart u 01:25 i 09:25.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Knjiga otvara svetove, kaže između ostalog Anja Đorđević, kompozitorka i pevačica, u novom izdanju emisije Ostavi sve i čitaj.... Anja Đorđević komponuje muziku za pozorišne predstave u zemlji i inostranstvu, muziku za savremene plesne predstave i dokumentarne filmove, kao i za mnoge multimedijalne umetničke forme. Dobitnik je nagrade Stevan Mokranjac za operu Narcis i Eho 2003. godine, koja je ujedno i prva savremena, scenski postavljena opera žene kompozitora u srpskoj muzici. U emisiji Ostavi sve i čitaj Anja Đorđević govori o stvarnim dometima umetnosti, publici koju treba odnegovati, razvoju opere u sredini sa samo nekoliko operskih scena, muzičkom teatru kao formi modernog doba i o knjizi kao neizostavnom delu njenog života. Autorka i urednica emisije je Gorica Zarić, dizajner emisije Miloš Gojković, muzička urednica Nevena Popović, reditelj Ivan Milanović. Reoriza , 20. mart u 00:01 i 08:02.
20:35
Najveći festival savremene muzike u Srbiji, održan je u Beogradu 29. put.... Kao i svake godine, na programu su bila najnovija ostvarenja domaćih kompozitora, ali i dela svetskih autora različitih generacija i stilskih opredeljenja. Na koncertu koji slušate danas, nastupili su umetnici u mešovitim ansamblima, a svoje kompozicije predstavili su: V. Mikčević, P. Pankert, A. Andrić, I. Žebeljan, I. Brkljačić, I. Božičević i A. Kazimić. Repriza , 20. mart u 05:55 i 13:55.
21:40
Pedeset godina TV serije Kamiondžije,tema je nove epizode serijala posvećenog fenomenu TV serija. Zvali su je “Felini na srpski način” i, zaista, na male ekrane, te 1973. godine, donela je svet malih ljudi, vozača kamiona koji se bore za opstanak uprkos privrednim teškoćama, špekulantima, novim jugoslovenskim biznismenima i svojoj sopstvenoj naravi. Donela je legendarne junake - Paju i Jareta, desperadose za volanom njihovog omiljenog kamiona, od milja zvanog Japanac.... Serija “Kamiondžije” nastala je iz pera briljantnog hroničara svakodnevice, Gordana Mihića i u režiji italijanskog đaka, pobornika neorealizma, Mila Đukanovića, a svoju veliku popularnost pre svega duguje možda najvoljenijem glumačkom dvojcu – Miodragu Petroviću Čkalji i Pavlu Paji Vuisiću. Repriza , 20. mart u 03:55 i 11:55.
22:30
Srpski kralj Radoslav, treći je vladar iz dinastije Nemanjića (1228-1234) . Prvorođeni je sin Stefana Prvovenčanog, unuk Stefana Nemanje i vizantijskog cara Aleksija Trećeg. I majka Evdokija i supruga Ana Komnina bile su Grkinje. Imao je još tri brata po ocu: Vladislava, Uroša i Predislava.... Radoslav je prvi srpski kralj koji je kovao novac. Ponosio se svojim carskim poreklom. Čak se i potpisivao na grčkom jeziku i to prezimenom carske loze Duka. Istorijski spisi beleže i da se više osećao Grkom nego Srbinom. Kraljicu Anu opisuju kao lepu i nemirnu ženu zbog koje, kako beleži monah Teodosije, srpski kralj postrada umom. Vlastela je bila nezadovoljna Radoslavljevom vladavinom i na presto, prevratom dolazi mlađi brat Vladislav. A Radoslav i Ana odlaze najpre u Dubrovnik, potom u Drač gde se , kako kazuje pisac nemanjićke epohe, Teodosije, zbiva drama. Ana u Draču vara svog supruga sa izvesnim Frugom... Autor emisije i scenarija Vera Katanić Režija Ernestina Gligorijević Repriza , 20. mart u 02:05 i 10:05.
22:55
Birokratski rečeno – bend je osnovan 1999. godine, a čine ga Đorđe Branković, Aleksandra Kovačević, Dragan Novković i Manja Ristić.... Na koncertu nazvanom Bez buke i održanom 2017. godine, dok je Kulturni centar Rex još uvek postojao, promovisan je novi album grupe Ah, Ahilej. Kapetane, brate! nastao je na osnovu poezije autora: Bertolta Brehta, Rejmonda Karvera, Bore Ćosića, Aleka Vukadinovića, Miloša Živanovića, Tome Markovića, Milorada Mladenovića, Predraga Trokicića. Repriza , 20. mart u 07:00 i 15:00.
00:01
Ostavi sve i čitaj: Anja Đorđević (R)
00:30
Lako je Raletu, 12-40 (R)
01:25
TV Beograd: Karavan – Kozara (R)
02:05
Naši susreti: Srpski vladari i vladarke iz roda Nemanjića-Kralj Radodslav i kraljica Ana, 1.deo (R)
02:30
RTS Lab: Govori srpski i čuvaj ga (R)
03:05
Autoportret: Svetlana Ceca Bojković
03:55
Zavodljiva televizija: 50 godina serije Kamiondžije, (R)
04:45
Niti kulture: Tv emisije iz Norveške, 2-3 (R)
05:15
Istorija Niša: U Otomaksom carstvu, 1. deo, 4-5 (R)
07:00
Ah Ahilej uživo u Rexu (R)
08:02
Ostavi sve i čitaj: Anja Đorđević (R)
08:30
Lako je Raletu, 12-40 (R)
09:25
TV Beograd: Karavan – Kozara (R)
10:05
Naši susreti: Srpski vladari i vladarke iz roda Nemanjića-Kralj Radodslav i kraljica Ana, 1.deo (R)
10:30
RTS Lab: Govori srpski i čuvaj ga (R)
11:05
Autoportret: Svetlana Ceca Bojković (R)
11:55
Zavodljiva televizija: 50 godina serije Kamiondžije (R)
12:45
Niti kulture: Tv emisije iz Norveške, 2-3 (R)
13:15
Istorija Niša: U Otomaksom carstvu, 1. deo, 4-5 (R)
13:55
29. Međunarodna tribina kompozitora: Mešoviti ansambl, 2. deo (R)
15:00
Ah Ahilej uživo u Rexu (R)
16:01
Čas anatomije:
16:50
Čitanje pozorišta
17:20
Mornarički specijalci, 5-22, 1S
18:05
U kući Todorovića dešavaju se velike promene. Posle jedne iznenadne posete Raletu dok je na poslu, Ivana zaključuje da se Rale u kancelariji provodi mnogo bolje nego što bi to iko mogao da pretpostavi.... U isto vreme, ona ne zna gde će pre od obaveza koje ima oko dece. Spletom različitih okolnosti, Ivana saznaje da postoji mogućnost da Rale radi i od kuće. Ali, da li je to zaista ostvarenje njenih snova? Da li je Raletovo celodnevno prisustvo u kući zaista dobro za njihov odnos? Kada sazna koliko zarađuju aforističari u njegovom omiljenom dnevnom listu, Dragan želi da se oproba u pisanju šala. NJegov prvi aforizam prihvate u novinama, te njegovo samopouzdanje poraste do neslućenih visina, i on počinje ozbiljno da maltretira celu porodicu šalama koje nikome nisu smešne. Nakon početničke sreće, ambicije mu porastu, jer u novinama počinju da ga odbijaju i sve to mu se obije o glavu. Ali Dragan ni ne zna da svako, ipak, nađe svoju publiku... Igraju: Andrija Milošević, Maša Dakić, ljiljana Blagojević, Branimir Brstina, Aleksandar Srećković, Petra Semiz, Ilija Lukešević, Matija Lukešević, Vladislav Mihailović Reditelji: Ognjen Janković i Predrag Ličina Repriza , 21. mart u 01:50 i 09:50.
19:00
Remasterizovana arhiva TV Beograd.... Svakodnevno se emituju antologijski serijali dokumentarnog i igranog programa, čiji su proslavljeni autori upravo na TV Beograd počinjali svoje karijere. Među brojnim naslovima koji su već prošli rekonstrukciju slike i tona izdvajamo dokumentarne serijale: Sudbine i Došljaci Gorana Paskaljevića, Karavan Milana Kovačevića, Put oko sveta za 380 dana Slobodana Cice Perovića, ljudi Srđana Karanovića, Vreme netrpeljivih. Repriza , 21 mart u 02:45 i 10:45.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Mlada pevačica Rosio Markez uvek se iznova vraća tradicionalnom i originalnom zvuku flamenka. Svojim metodom se ustoličila kao vrsni poznavalac i izvođač ovog pravca.... Potvrdila je svoj status i viđenje umetnosti flamenka i na izvestan način ustanovila je drugačiji pristup, sarađujući sa umetnicima kao što su Horhe Dreksler, Rosa Tores Pardo, Hose Manuel Zapata ili Kristijana Rosenvinge. U svom nastupu izvedenom u uzvišenoj arhitekturi vrtova Granade, Rosio Markez na gitari prati Migel Anhel Kortes. Intenzitet njihove interpretacije, suptilna melizmatika i izuzetna jasnoća i preciznost pevanja daleko su od zavodljivih efekata koji zanose. Rosio Markez bira put čiste i iskrene umetnosti. Repriza , 21. mart u 06:40 i 14:40.
21:25
Kako je izgledalo odrastanje u Nemačkoj posle Drugog svetskog rata, na koji način su sinovi gledali na nacističku prošlost svojih očeva, šta to nagoni obične ljude da počine zločin, zašto su desničarski pokreti danas u usponu i na koji način književnost o tome svedoči, samo su neke od tema o kojima govori slavni nemački pisac Berhnard Šlink u razgovoru sa Nedom Valčić Lazović.... Bernhard Šlink pripada generaciji nemačkih pisaca, koji su rođeni u godini kad Nemačka gubi Drugi svetski rat. Šlinkova generacija, koja je stasavala 60-ih godina prošlog veka, morala je, htela ili ne, da se sretne sa pitanjem odgovornosti za zločine koje je njihova zemlja nanela istoriji sveta... te se ta tema prirodno ulila u književni univerzum pisca. Rođen na severu Nemačke, Bernhard Šlink odrastao je u protestantskoj porodici. Studije prava završio je u Hajdelbergu, da bi kasnije postao sudija a zatim profesor na Humbolt univerzitetu u Berlinu. Godine 1995. Bernhard Šlink objavljuje roman ,,Čitač”, knjigu koja će mu doneti međunarodnu slavu i priznanja. Tokom svog kratkog boravka u Beogradu, Šlink je sa srpskim čitaocima razgovarao i o svojim naslovima: Bekstva od ljubavi, Olga, Unuka... Celokupna njegova proza uranja u tamne kutke istorije zemlje u kojoj je rođen. Repriza , 21. mart u 03:15 i 11.15.
21:55
Kompozicija za klavir Infleksije Dragana Latinčića, nastala je 2019. godine kao porudžbina kompozitora i pijaniste Stanka Simića, koji delo i izvodi.... Sam kompozitor je svoje delo opisao ovim rečima: ,,Nije zahvalno u kratkoj programskoj noti opisati proces komponovanja muzike za klavir. Ipak, evidentno je da opisana kompoziciona i interpretativna tehnika, zajedno čine jedan jasan opozit na vladajuću sintisajzersku estetiku u svetu, koja se danas često vezuje za ovaj instrument. Kompozitorski poziv, ovom prilikom, nalaže mi da elaboracijom teme, ideje i strukture kompozicije Infleksije, uputim apel i ukažem na nova estetska usmerenja, koja bi bila dostojna duha vremena i istorijskog razvoja ovog dragocenog instrumenta. Na kraju, spomenuo bih i to da su na stvaranju kompozicije Infleksije uticale razne muzike; između ostalih i opus čuvenog francuskog perkusioniste i plesača alžirskog porekla - Abdelmadžida Gvemgvema.“ Repriza 21. mart u 05:40 i 13:40.
22:20
Povezi me
01:16
Čas anatomije: (R)
02:05
Čitanje pozorišta (R)
02:35
Između krajnosti: Srdan Golubović i Miroljub Stojanović
03:05
Lako je Raletu, 13-40 (R)
04:00
TV Beograd: Karavan – Braničevo, 1. deo (R)
04:30
Savremeni svetski pisci: Bernhard Šlink (R)
05:00
Tv feljton: Lordan Zafranović