Do posljednjeg mjesta ispunjena i danima prije rasprodana koncertna dvorana, savršeno je opisala povezanost glazbenice i njezine publike. Danijela im se odužila na najbolji način i Dan žena pretvorila u glazbenu čaroliju.
Na dvosatnom koncertu redali su se legendarni hitovi, ali i novi: Danima, godinama, satima, Pleši sa mnom, Neka mi ne svane, Ljubav ne odustaje... Skladbe su se nizale u savršenom ritmu, a publika je Danijeli uzvraćala čistom srećom, osmijesima i gromoglasnim pljeskom.
Danijeli se na pozornici pridružila još jedna velika zvijezda, Vesna Pisarović, s kojom je otpjevala 'Da znaš', što je publika nagradila ovacijama, baš kao i duet s drugim glazbenim gostom, Markom Toljom, s kojim je izvela skladbu 'Ti si princeza'.
Poseban trenutak u Lisinskom svakako je bila i dodjela nagrade Hrvatske diskografske udruge, koju je Danijeli u povodu 30 godina iznimne karijere uručila direktorica Hrvatske diskografske udruge Maja Vidmar Klarić.
Nakon tri desetljeća na sceni, brojnih nagrada, predivnih koncerata i međunarodnih nastupa, Danijela s ponosom kaže da je zakoračila u neopisivo razdoblje svoga života.
Upravo takav je bio i Danijelin koncert.
Do posljednjeg mjesta ispunjena i danima prije rasprodana koncertna dvorana, savršeno je opisala povezanost glazbenice i njezine publike. Danijela im se odužila na najbolji način i Dan žena pretvorila u glazbenu čaroliju.
Na dvosatnom koncertu redali su se legendarni hitovi, ali i novi: Danima, godinama, satima, Pleši sa mnom, Neka mi ne svane, Ljubav ne odustaje... Skladbe su se nizale u savršenom ritmu, a publika je Danijeli uzvraćala čistom srećom, osmijesima i gromoglasnim pljeskom.
Danijeli se na pozornici pridružila još jedna velika zvijezda, Vesna Pisarović, s kojom je otpjevala 'Da znaš', što je publika nagradila ovacijama, baš kao i duet s drugim glazbenim gostom, Markom Toljom, s kojim je izvela skladbu 'Ti si princeza'.
Poseban trenutak u Lisinskom svakako je bila i dodjela nagrade Hrvatske diskografske udruge, koju je Danijeli u povodu 30 godina iznimne karijere uručila direktorica Hrvatske diskografske udruge Maja Vidmar Klarić.
Nakon tri desetljeća na sceni, brojnih nagrada, predivnih koncerata i međunarodnih nastupa, Danijela s ponosom kaže da je zakoračila u neopisivo razdoblje svoga života.
Upravo takav je bio i Danijelin koncert.
Do posljednjeg mjesta ispunjena i danima prije rasprodana koncertna dvorana, savršeno je opisala povezanost glazbenice i njezine publike. Danijela im se odužila na najbolji način i Dan žena pretvorila u glazbenu čaroliju.
Na dvosatnom koncertu redali su se legendarni hitovi, ali i novi: Danima, godinama, satima, Pleši sa mnom, Neka mi ne svane, Ljubav ne odustaje... Skladbe su se nizale u savršenom ritmu, a publika je Danijeli uzvraćala čistom srećom, osmijesima i gromoglasnim pljeskom.
Danijeli se na pozornici pridružila još jedna velika zvijezda, Vesna Pisarović, s kojom je otpjevala 'Da znaš', što je publika nagradila ovacijama, baš kao i duet s drugim glazbenim gostom, Markom Toljom, s kojim je izvela skladbu 'Ti si princeza'.
Poseban trenutak u Lisinskom svakako je bila i dodjela nagrade Hrvatske diskografske udruge, koju je Danijeli u povodu 30 godina iznimne karijere uručila direktorica Hrvatske diskografske udruge Maja Vidmar Klarić.
Nakon tri desetljeća na sceni, brojnih nagrada, predivnih koncerata i međunarodnih nastupa, Danijela s ponosom kaže da je zakoračila u neopisivo razdoblje svoga života.
Upravo takav je bio i Danijelin koncert.
Travnjački voćnjaci bili su životno važni u doba kada je voće bilo dragocjena hrana za preživljavanje na selu. Razvojem intenzivne poljoprivrede izgubili su tu ulogu i njihov se broj znatno smanjio. Jedan od rijetkih očuvanih je Trnac u Radoboju, koji je danas mjesto igre, odmora i edukacije.
Dolina Neretve bilježi sve više invazivnih vrsta biljnog i životinjskog podrijetla. Tzv. vražja trava već je odavna obuzela rukavce rijeke Neretve kao akvarijska vrsta. Mungos je pak još 1910. unesen na otok Mljet te se kao slijepi putnik proširio i na ove prostore. Nedavno se pojavila i crvenouha kornjača na Baćinskim jezerima.
Naša druga akterica je Andreja, rođena Zagrepčanka koja se nakon gotovo 20 godina života u Americi vratila u svoj grad, te sa suprugom Englezom otvorila ordinaciju homeopatske medicine. Obje mlade i uspješne žene mnogo rade i često putuju, a zajedničko im je i to što kroz svoj posao šire pozitivnu energiju i životnu radost.
Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Travnjački voćnjaci bili su životno važni u doba kada je voće bilo dragocjena hrana za preživljavanje na selu. Razvojem intenzivne poljoprivrede izgubili su tu ulogu i njihov se broj znatno smanjio. Jedan od rijetkih očuvanih je Trnac u Radoboju, koji je danas mjesto igre, odmora i edukacije.
Dolina Neretve bilježi sve više invazivnih vrsta biljnog i životinjskog podrijetla. Tzv. vražja trava već je odavna obuzela rukavce rijeke Neretve kao akvarijska vrsta. Mungos je pak još 1910. unesen na otok Mljet te se kao slijepi putnik proširio i na ove prostore. Nedavno se pojavila i crvenouha kornjača na Baćinskim jezerima.
Naša druga akterica je Andreja, rođena Zagrepčanka koja se nakon gotovo 20 godina života u Americi vratila u svoj grad, te sa suprugom Englezom otvorila ordinaciju homeopatske medicine. Obje mlade i uspješne žene mnogo rade i često putuju, a zajedničko im je i to što kroz svoj posao šire pozitivnu energiju i životnu radost.
Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Travnjački voćnjaci bili su životno važni u doba kada je voće bilo dragocjena hrana za preživljavanje na selu. Razvojem intenzivne poljoprivrede izgubili su tu ulogu i njihov se broj znatno smanjio. Jedan od rijetkih očuvanih je Trnac u Radoboju, koji je danas mjesto igre, odmora i edukacije.
Dolina Neretve bilježi sve više invazivnih vrsta biljnog i životinjskog podrijetla. Tzv. vražja trava već je odavna obuzela rukavce rijeke Neretve kao akvarijska vrsta. Mungos je pak još 1910. unesen na otok Mljet te se kao slijepi putnik proširio i na ove prostore. Nedavno se pojavila i crvenouha kornjača na Baćinskim jezerima.
Naša druga akterica je Andreja, rođena Zagrepčanka koja se nakon gotovo 20 godina života u Americi vratila u svoj grad, te sa suprugom Englezom otvorila ordinaciju homeopatske medicine. Obje mlade i uspješne žene mnogo rade i često putuju, a zajedničko im je i to što kroz svoj posao šire pozitivnu energiju i životnu radost.
Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Novi Sad kakav danas vidimo izgradili su graditelji pristigli iz svih dijelova Austro-Ugarske Monarhije. Važan doprinos Hrvata razvoju Novoga Sada počinje krajem 19. stoljeća. Hrvatski arhitekti i umjetnici sudjelovali su i na mnogim natječajima u međuratnom razdoblju, ali i nakon Drugog svjetskog rata.
Novosadski povjesničar umjetnosti Vladimir Mitrović svojom je knjigom Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća u Novom Sadu uspio predstaviti i podsjetiti na reprezentativna djela Ivana Vitića, Josipa Seissela i Ivana Meštrovića.
Na središnjem Trgu u Novom Sadu godine 1939. postavljen je spomenik Svetozaru Miletiću, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koji je naručen izravno, bez natječaja.
Ivan Vitić i njegov Muzej revolucije i Josip Seissel s projektom Novog groblja na redovnim su se natječajima u konkurenciji s ostalim arhitektima izborili za svoje radove.
Oni su danas neizbrisivi dio Novog Sada.