Will počne crtati i prisjeti se da je na Makou izgubio svoju svjetiljku. Odluči se vratiti onamo. Will se naljuti kad Bella, koja mu je rekla da je bilo kada može zamoliti za pomoć, odbije poći s njim. Čarobni krak vode odjednom je iznenadi i odvuče u Mjesečevo jezero. Mjesečina bi je pretvorila u vodu da ostale sirene nisu otišle za njom i da Cleo nije uspjela poništiti djelovanje vode. Lewis je postavio kameru pokraj Mjesečevog jezera. On se pridružio Willu u njegovoj ekspediciji. On pronalazi svoju kameru, ali ne uspijeva spriječiti Willa da pronađe svoju svjetiljku i odnese je kući. Međutim, na snimci se ništa ne vidi jer je prepuna smetnji.
Zbog sve težih uvjeta lova u Big Woodsu u Wisconsinu Charles Ingalls nevoljko odluči obitelj preseliti u Kansas gdje je zemlja otvorenija i plodnija. Iako se od voljene rodbine rastaju teška srca, Ingallsi ne dopuštaju da im to slomi duh te se odlučno ukrcaju u natkrivena kola i krenu na put. Charlesa očaraju bujna prostranstva indijanskih teritorija kojima prolaze pa se brzo odluči ondje skrasiti sa suprugom i tri malene kćeri. Susretljivi Isaiah Edwards pomogne Charlesu da sagradi kuću i Laura ga odmah zavoli, no Caroline treba malo više vremena da prihvati njegovu ponešto osornu narav.
Sretni trenuci izmjenjuju se s tužnima u životu ove obitelji, u kojem se vukovi isprepleću s božićnim proslavama, susretima s Indijancima, rođenjima, požarima. No kroza sve to provlači se jedna poveznica: obeshrabrujuća spoznaja da stabilno i dugotrajno domaćinstvo nije nimalo lako voditi, pogotovo s obzirom na to da su korijene odlučili pustiti na zemlji koja pripada američkim Indijancima.
Ernie Dingo usred zime slijeće u crveno središte Australije i upoznaje ljude koji žive kod znamenite stijene Uluru. Upoznaje Sammyja, pripadnika naroda Annangu, tradicionalnih vlasnika, i njegovu partnericu Kathryn te stječe uvid u Sammyjevo viđenje ove znamenitosti. Ernieja su čuvarica Nacionalnog parka Melinda i lokalni starješine iz naroda Annangu pozvali na sudjelovanje u kontroliranom paljenju raslinja. Saznaje više o Mal, ženi koja je zadnjih 10 godina života provela radeći u sjeni Ulurua i zbližava se s narodom Annangu.
Ernie upoznaje skupinu starosjedilaca koji sudjeluju u programu obuke osmišljenom zato da se urođenicima pruži mogućnost zaposlenja u ugostiteljstvu. Zatim leti helikopterom iznad Ulurua s pilotom Daveom.
Bolničko dvorište 1904. godine. Sergej Karenjin kori narednika jer nisu objesili zastavu crvenog križa, a sve promatra Vronski.
1875. Jašvin i Ana igraju tenis. Vronski moli Dolly da uvjeri Anu da traži od Karenjina razvod. Njegova kći i moguća buduća djeca neće mu moći biti nasljednici nego će nositi Karenjinovo prezime. Dolly obećava da će porazgovarati s Anom.
Direktor fotografije: Mario Sablić
Majstorica maske: Slavica Šnur
Dramaturg: Drago Kekanović.
Glazbeni film čija se radnja zbiva u Nantesu. Iako smještena u kontekst velikog štrajka radnika 1955., ovaj je film, u svojoj srži, ljubavna priča između radnika u željezari (R. Berry) i aristokratkinje (D. Sanda)...
Kao i najpoznatiji Demyjev film, Cherbourški kišobrani, i ovo je mjuzikl te su svi dijalozi u filmu pjevani. No, za razliku od Cherbourških kišobrana, bliži je tragediji, s mračnijim, eksplicitnije političkim prizvukom.
Film je osvojio nagradu Prix Mélies. Nominiran je i za devet Césara, i to za najbolji film, najboljeg redatelja, glumicu koja najviše obećava, najboljeg sporednog glumca, najbolju sporednu glumicu, najbolju fotografiju, najbolju glazbu, najbolju scenografiju i najbolji zvuk.
Koautori emisije: Simon Bogojević Narath, Vladislav Knežević, Boško Picula.
Dokumentarac redatelja i scenarista Gordana Sirotića nije samo podsjetnik na veoma uspješnu izložbu Muzeja za umjetnost i obrt nego nam i otkriva zbog čega je vrijeme ludih dvadesetih i danas zanimljivo.
Mnoga obilježja suvremenosti imaju začetak u onodobnoj modernosti. Posredstvom fotografije, novina, radija i filma, glazbe i mode art deco je postao prvi globalni stil. Budući da se javlja paralelno na raznim područjima umjetnosti film daje širu kulturološku sliku razdoblja i nastoji jasno naznačiti povijesni, politički i društveni kontekst. Vrijeme ludih dvadesetih oživljeno je originalnim snimkama iz arhive HRT-a.
Glazbeni film čija se radnja zbiva u Nantesu. Iako smještena u kontekst velikog štrajka radnika 1955., ovaj je film, u svojoj srži, ljubavna priča između radnika u željezari (R. Berry) i aristokratkinje (D. Sanda)...
Kao i najpoznatiji Demyjev film, Cherbourški kišobrani, i ovo je mjuzikl te su svi dijalozi u filmu pjevani. No, za razliku od Cherbourških kišobrana, bliži je tragediji, s mračnijim, eksplicitnije političkim prizvukom.
Film je osvojio nagradu Prix Mélies. Nominiran je i za devet Césara, i to za najbolji film, najboljeg redatelja, glumicu koja najviše obećava, najboljeg sporednog glumca, najbolju sporednu glumicu, najbolju fotografiju, najbolju glazbu, najbolju scenografiju i najbolji zvuk.
Lewis se želi riješiti mješavine vode iz koje bi mogli izaći čarobni vodeni kraci, ali djevojke nastave s eksperimentima njemu iza leđa. Cleina zlatna ribica Hector nađe se zatočenom u lebdećem mjehuru vode iz kojega bi mogla ispasti negdje u divljini. Will se dogovorio s Bellom da će zajedno pisati referat, ali ne uspijeva doći u dogovoreno vrijeme. Lewis je nevoljko pristao da ode s g. Sertorijem na natjecanje u golfu. Iako je nov u toj igri, prirodno je talentiran, no svejedno pušta g. Sertoriju da ga pobijedi.
Spužva Bob pokušava krenuti prečicom do posla, ali se usput gubi. Nakon što Spužva Bob ponovno padne na vozačkom ispitu, gospodin Kliještić odlučuje ga osobno naučiti voziti.
Charles Ingalls odlučio se s obitelji naseliti na obali Plum Creeka u Walnut Goveu u Minnesoti. Vlastitim rukama sagradio im je dom i odmah se potom zaputio u grad u potrazi za poslom. Iako mu je već dovoljno teško namaknuti novac, a da ujedno ima i dovoljno vremena za svoje najbliže, pred najvećim se izazovom nađe nakon što nesretan slučaj u opasnost dovede cijelu obitelj.
Ratna drama snimljena prema dnevničkim zapisima mlade židovke Anne Frank. Drugi svjetski rat je završio. Otto Frank (J. Schildkraut), jedini preživjeli član obitelji Frank zatočene u nacističkim koncentracijskim logorima u Njemačkoj, stiže u svoj amsterdamski dom u kojem se zajedno sa suprugom Edith (G. Huber) te kćerima Annom (M. Perkins) i Margot (D. Baker) skrivao pred nacistima. Tamo pronađe u potkrovlju Annin dnevnik u kojem su zabilježeni svi događaji koje je obitelj proživjela do odvođenja u logor 1944. godine...
Jedan od najpoznatijih i istodobno jedan od najpotresnijih dnevničkih zapisa u povijesti 20. stoljeća djelo je tinejdžerice Anne Frank koja je tijekom svog skrivanja pred nacistima u okupiranom Amsterdamu opisala svakodnevicu u jednom potkrovlju koje je dijelila s obitelji i ostalim bjeguncima. Tajna policija uhitila je cijelu obitelj, a Anne je preminula od tifusa u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u ožujku 1945. godine.
Film je 1959. nominiran za osam Oscara, uključujući i kategorije najboljeg filma i najbolje režije, a osvojio ih je tri: za najbolju scenografiju, crno-bijelu fotografiju snimatelja Williama C. Mellora te sporednu žensku ulogu Shelley Winters koja je kasnije svog Oscara donirala Muzeju Anne Frank u Amsterdamu.
Dokumentarni film o Eli Weissberger, jednoj od zadnjih preživjelih iz koncentracijskog logora Terezin u kojem je ova djevojčica bila od jedanaeste do petnaeste godine. U tom logoru izvedena je opera u kojoj je Ela igrala mačku, jednu od glavnih uloga, nasuprot Hitlerove karikature koja se ovdje zove Brundibár. Operom su se Ela i druga djeca otvoreno rugala Hitleru na pozornici. Nezamislivo? Pa ipak, bilo je tako. Ela danas ima gotovo 88 godina i priča tu iznenađujuću priču iz dječje perspektive. Vraća se u prošlost objašnjavajući kako su se ona i druga djeca suočila s užasom na mjestu smrti i laži, gdje se ljude uz pomoć propagandnog filma, prilikom jednog posjeta Crvenog križa, htjelo uvjeriti da je Terezin raj za Židove. Tu priču treba ispričati jer je univerzalna i oživljava, kao što je Ela uvijek željela, svu nestalu djecu.
Ova bajkovita operna priča donosi sjećanje na djecu koja su iskusila nezamislive zločine i predstavlja primjer jedinstva protiv svih oblika tiranije i genocida. Ona predstavlja moć glazbe i umjetnosti koja se uzdiže nad stravičnim neljudskim životnim situacijama.
Priča je jednostavna te govori o dvoje djece koja moraju pronaći pomoć za bolesnu majku u nemogućim okolnostima. Gradski nasilnik, Brundibar, sprečava ih da ostvare svoj cilj sve dok im ptica, mačka i pas ne savjetuju da se pridruže prijateljima i zajedno rade kako bi porazili zlostavljača.
Hrvatsku premijeru režira Krešimir Dolenčić, a orkestrom sastavljenim od glazbenika Zagrebačke filharmonije ravna talijanski dirigent Michelangelo Galeati. Okosnica cijele predstave je Dječji operni zbor Zvjezdice maestra Zdravka Šljivca te vrsni dječji solisti iz toga zbora koje je uvježbala Dijana Rogulja Deltin. Brundibara tumači bariton Božidar Peričić, a režiser u predstavi je Zoran Pribičević. Opera se izvodi na hrvatskom jeziku.
O tome u emisiji govore: akademkinja Anica Nazor, akademik Josip Bratulić, dr. sc. Bojan Marotti, Kristina Polak Bobić, Vedrana Juričić.
Članovi su: Goran Vilupek - osnivač grupe (glavni vokal, konge, bongosi), Danko Burić (bas, električna violina, prateći vokal), Darko Horvat (tres, gitara, prateći vokal), Dani Bošnjak (flauta, udaraljke, prateći vokal), Robert Vnuk (gitara, prateći vokal), Krunoslav Jurić-Arambašić (prateći vokal, udaraljke), Mario Penton Hernandez (timbales, bongosi, klavijature, prateći vokal).
U Garaži su izveli: El careterro, Bilongo, Me recordaras, La última noche, Moliendo café, Son de la loma.
Ratna drama snimljena prema dnevničkim zapisima mlade židovke Anne Frank. Drugi svjetski rat je završio. Otto Frank (J. Schildkraut), jedini preživjeli član obitelji Frank zatočene u nacističkim koncentracijskim logorima u Njemačkoj, stiže u svoj amsterdamski dom u kojem se zajedno sa suprugom Edith (G. Huber) te kćerima Annom (M. Perkins) i Margot (D. Baker) skrivao pred nacistima. Tamo pronađe u potkrovlju Annin dnevnik u kojem su zabilježeni svi događaji koje je obitelj proživjela do odvođenja u logor 1944. godine...
Jedan od najpoznatijih i istodobno jedan od najpotresnijih dnevničkih zapisa u povijesti 20. stoljeća djelo je tinejdžerice Anne Frank koja je tijekom svog skrivanja pred nacistima u okupiranom Amsterdamu opisala svakodnevicu u jednom potkrovlju koje je dijelila s obitelji i ostalim bjeguncima. Tajna policija uhitila je cijelu obitelj, a Anne je preminula od tifusa u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u ožujku 1945. godine.
Film je 1959. nominiran za osam Oscara, uključujući i kategorije najboljeg filma i najbolje režije, a osvojio ih je tri: za najbolju scenografiju, crno-bijelu fotografiju snimatelja Williama C. Mellora te sporednu žensku ulogu Shelley Winters koja je kasnije svog Oscara donirala Muzeju Anne Frank u Amsterdamu.
Will se oduševi kad mu Bella donese rijedak fosil iz podmorja. On je pozove u svoje spremište za čamce kako bi razgovarali o fosilu i glazbi, ali ona pobjegne nakon što je počne ispitivati o njezinoj fobiji od vode i ostalim neobičnim stvarima. Rikki se prikrade i otkrije da je Will otkrio gotovo sve pojedinosti o otoku Makou. Bella nevoljko pristane na to da ga ostavi, ali on je polije vodom i otkrije da je sirena. Ona mu laže da je ona jedina sirena i da njezine prijateljice to uopće ne znaju. Nakon što pomno razmisli, Will obeća da će čuvati njezinu tajnu.
Kada dobije poziv na otvorenje galerije, Kalamarko očajnički traži prijatelja koji bi pošao s njim. Pokušavajući naručiti poseban sendvič, Patrik slučajno upadne u žrvanj poslovnog svijeta.
Laura i Mary imaju tremu zbog prvog dana u školi u Walnut Groveu, ali ih iskrena dobroćudnost njihove nove učiteljice i većine učenika brzo primiri. Djevojčice se usredotočuju na učenje, no Laura se sukobi sa zlobnom Nellie Oleson. Kad učiteljica pozove obitelji učenika na posebnu priredbu u razredu, Laura je prisiljena smisliti protuudar.
U sjevernom dijelu Nacionalnog parka Kakadu Ernie Dingo nailazi na krokodile prilikom vožnje Istočnom aligatorskom rijekom s pripadnikom naroda Binning Nevilleom. Ernie zatim stječe nove vještine u rukovanju fotoaparatom kroz lekcije koje mu daje fotografkinja pejzaža i divljine Louise, podrijetlom iz Velike Britanije. Njih dvoje provode dan fotografirajući prizore iz divljine na Žutoj vodi Billabong dok mu Louise prenosi svoju strast prema fotografiji i ljubav prema Kakaduu.
Ernie polijeće helikopterom kako bi vidio spektakularni Kakadu zahvaljujući Steveu koji je za sobom ostavio policijski život Engleskoj kako bi postao pilot u Novom teritoriju. Ernie provodi dan s čuvarom parka Trevorom, razgledava petroglife i saznaje da na tom području ima još mnogo takvih neotkrivenih lokacija s crtežima.
Godina 1904. Tražeći Vronskoga, Karenjin ga nađe u hramu s kineskim idolima. Karenjin i Chun Shen razgledaju eksplozijom oštećenu bogomolju. Karenjin javlja da je po Vronskoga iz korpusa stigla kočija, spremna odvesti ga u Imacheng. Vronski kaže da će krenuti ujutro. Karenjin primijeti da Vronski nije ispripovijedao kraj priče. Ima još mnogo vremena do sutra, odvrati Vronski i krene k izlazu.
Godina 1875. U Karenjinovoj kući Oblonski pita za očekivanu odluku o razvodu. Karenjin odgovara da on stvar smatra zaključenom i sve ostaje kako je bilo: Ana ne treba razvod, a Serjoža ostaje s Karenjinom...
Direktor fotografije: Mario Sablić
Majstorica maske: Slavica Šnur
Dramaturg: Drago Kekanović.
Ovaj metaforički poziv na oslobođenje od normi dobro opisuje ono što se događalo na 4. festivalu mikrotonalne glazbe, Microfestu, održanom početkom prosinca 2020. usred pandemije, u Društvenom domu Prečko, na samoj periferiji Zagreba.
Istraživanje zvuka i sloboda glazbenog izražavanja kao da su moto sastava Abstract Construction Colectivea. Iako se radi o vrlo zahtjevnoj glazbi, u kojoj glazbenici imaju vrlo malo ili ništa zadanoga u melodijskom i harmonijskom smislu, doista je fascinantno kako se svojom okretnošću i imaginacijom brzo prepoznaju i čine jedva zadane okvire iznimno uzbudljivima.
Novinari i suradnici Davor Hrvoj, Saša Drach
Facebook/SvijetJazza.
Drama. Pariz. Jedna jako prometna ulica. Netko ispusti zgužvani papir u ispružene ruke prosjakinje. Ovo je nit koja na trenutak poveže živote nekoliko posve različitih likova...
Film je nadahnut životom francuskog romanopisca i ratnog reportera Oliviera Webera.
Na festivalu u Cannesu 2000. Michael Haneke dobio je nagrada Ekumenskog žirija i nominiran je za Zlatnu palmu.
Drama. Pariz. Jedna jako prometna ulica. Netko ispusti zgužvani papir u ispružene ruke prosjakinje. Ovo je nit koja na trenutak poveže živote nekoliko posve različitih likova...
Film je nadahnut životom francuskog romanopisca i ratnog reportera Oliviera Webera.
Na festivalu u Cannesu 2000. Michael Haneke dobio je nagrada Ekumenskog žirija i nominiran je za Zlatnu palmu.
