Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Travnjački voćnjaci bili su životno važni u doba kada je voće bilo dragocjena hrana za preživljavanje na selu. Razvojem intenzivne poljoprivrede izgubili su tu ulogu i njihov se broj znatno smanjio. Jedan od rijetkih očuvanih je Trnac u Radoboju, koji je danas mjesto igre, odmora i edukacije.
Dolina Neretve bilježi sve više invazivnih vrsta biljnog i životinjskog podrijetla. Tzv. vražja trava već je odavna obuzela rukavce rijeke Neretve kao akvarijska vrsta. Mungos je pak još 1910. unesen na otok Mljet te se kao slijepi putnik proširio i na ove prostore. Nedavno se pojavila i crvenouha kornjača na Baćinskim jezerima.
Naša druga akterica je Andreja, rođena Zagrepčanka koja se nakon gotovo 20 godina života u Americi vratila u svoj grad, te sa suprugom Englezom otvorila ordinaciju homeopatske medicine. Obje mlade i uspješne žene mnogo rade i često putuju, a zajedničko im je i to što kroz svoj posao šire pozitivnu energiju i životnu radost.
Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Travnjački voćnjaci bili su životno važni u doba kada je voće bilo dragocjena hrana za preživljavanje na selu. Razvojem intenzivne poljoprivrede izgubili su tu ulogu i njihov se broj znatno smanjio. Jedan od rijetkih očuvanih je Trnac u Radoboju, koji je danas mjesto igre, odmora i edukacije.
Dolina Neretve bilježi sve više invazivnih vrsta biljnog i životinjskog podrijetla. Tzv. vražja trava već je odavna obuzela rukavce rijeke Neretve kao akvarijska vrsta. Mungos je pak još 1910. unesen na otok Mljet te se kao slijepi putnik proširio i na ove prostore. Nedavno se pojavila i crvenouha kornjača na Baćinskim jezerima.
Naša druga akterica je Andreja, rođena Zagrepčanka koja se nakon gotovo 20 godina života u Americi vratila u svoj grad, te sa suprugom Englezom otvorila ordinaciju homeopatske medicine. Obje mlade i uspješne žene mnogo rade i često putuju, a zajedničko im je i to što kroz svoj posao šire pozitivnu energiju i životnu radost.
Iza nesvakidašnje poezije Josipa Severa krije se i nesvakidašnji životni put. Proglasili su ga bogotražiteljem, vrhunskim sanjačem svakodnevice, svećenikom zvuka i ritma, Don Kihotom koji jaše na hrptu knjiga. Bio je posljednji istinski boem hrvatske književnosti. U stihovima tragao je za magijom jezika, a zbog strasti s kojom ih je javno izvodio prozvan je poetskim šamanom. O pjesniku koji je donio posve novo iskustvo u hrvatsku poeziju, govore profesor stilistike, pjesnik i kritičar, akademik Krešimir Bagić i jedan od njegovih najbližih prijatelja pisac Ludwig Bauer.
Gošća emisije je producentica i glumica Sanja Vejnović.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Istraživač i koscenarist: Stanko Ferić.
Ovo su riječi umjetnika koji je svojim ilustracijama, crtežima, igračkama i kostimima govorio - igrajte se ljudi, život je lijep. Goran Lelas preminuo je prije četiri godine, a ovih nas je dana izložba u Galeriji Kranjčar podsjetila na tog zaigranog kreativca kojeg su Talijani pozvali da bude umjetnički direktor njihova Voguea, a Amerikanci njegove igračke prodavali u njujorškoj MoMa-i. U studiju o Goranu Lelasu razgovaramo s kostimografkinjom Dženisom Pecotić i redateljem Krešimirom Dolenčićem, a u emisiji sudjeluju i Loredana Bahorić, Zvončica Vučković i Josip Joško Tešija.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Novi Sad kakav danas vidimo izgradili su graditelji pristigli iz svih dijelova Austro-Ugarske Monarhije. Važan doprinos Hrvata razvoju Novoga Sada počinje krajem 19. stoljeća. Hrvatski arhitekti i umjetnici sudjelovali su i na mnogim natječajima u međuratnom razdoblju, ali i nakon Drugog svjetskog rata.
Novosadski povjesničar umjetnosti Vladimir Mitrović svojom je knjigom Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća u Novom Sadu uspio predstaviti i podsjetiti na reprezentativna djela Ivana Vitića, Josipa Seissela i Ivana Meštrovića.
Na središnjem Trgu u Novom Sadu godine 1939. postavljen je spomenik Svetozaru Miletiću, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koji je naručen izravno, bez natječaja.
Ivan Vitić i njegov Muzej revolucije i Josip Seissel s projektom Novog groblja na redovnim su se natječajima u konkurenciji s ostalim arhitektima izborili za svoje radove.
Oni su danas neizbrisivi dio Novog Sada.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Na narudžbu HRT-a, nagrađivani skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, aktivan na raznim područjima prezentiranja suvremene hrvatske glazbe - Krešimir Seletković - ujedno rezidencijalni skladatelj HRT-a u ovoj sezoni, napisao je koncert za orkestar znakovitog naslova Dystopia, koji slijedi nakon uvertire.
Simfonijskom orkestru HRT-a i maestru Rophéu, koji je u rujnu 2022. godine postao novi šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a, pridružio se naš istaknuti orguljaš Pavao Mašić u izvedbi monumentalne Treće simfonije Camillea Saint-Saënsa, skladatelja od čije se smrti, 16. prosinca 1921., navršilo 100 godina. Zbog istaknute uloge orgulja simfonija je dobila naziv Orguljska. No, orgulje nemaju tipičnu solističku ulogu. Uz blještavu orkestraciju, moć i veličanstvenost orguljskog zvuka sačuvana je za kraj koncerta, gdje u sjaju i grandioznosti C-dur tonaliteta dolazi do potpunog otvaranja orguljskih svirala.
Novi Sad kakav danas vidimo izgradili su graditelji pristigli iz svih dijelova Austro-Ugarske Monarhije. Važan doprinos Hrvata razvoju Novoga Sada počinje krajem 19. stoljeća. Hrvatski arhitekti i umjetnici sudjelovali su i na mnogim natječajima u međuratnom razdoblju, ali i nakon Drugog svjetskog rata.
Novosadski povjesničar umjetnosti Vladimir Mitrović svojom je knjigom Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća u Novom Sadu uspio predstaviti i podsjetiti na reprezentativna djela Ivana Vitića, Josipa Seissela i Ivana Meštrovića.
Na središnjem Trgu u Novom Sadu godine 1939. postavljen je spomenik Svetozaru Miletiću, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koji je naručen izravno, bez natječaja.
Ivan Vitić i njegov Muzej revolucije i Josip Seissel s projektom Novog groblja na redovnim su se natječajima u konkurenciji s ostalim arhitektima izborili za svoje radove.
Oni su danas neizbrisivi dio Novog Sada.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Na narudžbu HRT-a, nagrađivani skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, aktivan na raznim područjima prezentiranja suvremene hrvatske glazbe - Krešimir Seletković - ujedno rezidencijalni skladatelj HRT-a u ovoj sezoni, napisao je koncert za orkestar znakovitog naslova Dystopia, koji slijedi nakon uvertire.
Simfonijskom orkestru HRT-a i maestru Rophéu, koji je u rujnu 2022. godine postao novi šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a, pridružio se naš istaknuti orguljaš Pavao Mašić u izvedbi monumentalne Treće simfonije Camillea Saint-Saënsa, skladatelja od čije se smrti, 16. prosinca 1921., navršilo 100 godina. Zbog istaknute uloge orgulja simfonija je dobila naziv Orguljska. No, orgulje nemaju tipičnu solističku ulogu. Uz blještavu orkestraciju, moć i veličanstvenost orguljskog zvuka sačuvana je za kraj koncerta, gdje u sjaju i grandioznosti C-dur tonaliteta dolazi do potpunog otvaranja orguljskih svirala.
Novi Sad kakav danas vidimo izgradili su graditelji pristigli iz svih dijelova Austro-Ugarske Monarhije. Važan doprinos Hrvata razvoju Novoga Sada počinje krajem 19. stoljeća. Hrvatski arhitekti i umjetnici sudjelovali su i na mnogim natječajima u međuratnom razdoblju, ali i nakon Drugog svjetskog rata.
Novosadski povjesničar umjetnosti Vladimir Mitrović svojom je knjigom Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća u Novom Sadu uspio predstaviti i podsjetiti na reprezentativna djela Ivana Vitića, Josipa Seissela i Ivana Meštrovića.
Na središnjem Trgu u Novom Sadu godine 1939. postavljen je spomenik Svetozaru Miletiću, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koji je naručen izravno, bez natječaja.
Ivan Vitić i njegov Muzej revolucije i Josip Seissel s projektom Novog groblja na redovnim su se natječajima u konkurenciji s ostalim arhitektima izborili za svoje radove.
Oni su danas neizbrisivi dio Novog Sada.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković.
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Na narudžbu HRT-a, nagrađivani skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, aktivan na raznim područjima prezentiranja suvremene hrvatske glazbe - Krešimir Seletković - ujedno rezidencijalni skladatelj HRT-a u ovoj sezoni, napisao je koncert za orkestar znakovitog naslova Dystopia, koji slijedi nakon uvertire.
Simfonijskom orkestru HRT-a i maestru Rophéu, koji je u rujnu 2022. godine postao novi šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a, pridružio se naš istaknuti orguljaš Pavao Mašić u izvedbi monumentalne Treće simfonije Camillea Saint-Saënsa, skladatelja od čije se smrti, 16. prosinca 1921., navršilo 100 godina. Zbog istaknute uloge orgulja simfonija je dobila naziv Orguljska. No, orgulje nemaju tipičnu solističku ulogu. Uz blještavu orkestraciju, moć i veličanstvenost orguljskog zvuka sačuvana je za kraj koncerta, gdje u sjaju i grandioznosti C-dur tonaliteta dolazi do potpunog otvaranja orguljskih svirala.
Film Vinka Brešana Maršal u Hrvatskoj je vidjelo više od 100.000 gledatelja, nagrađen je na Pulskom festivalu 2000. godine Velikom zlatnom arenom, dobio je devet međunarodnih nagrada među kojima su i nagrade s festivala A kategorije u Berlinu i Karlovym Varyma.