Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Putevi rimskih imperatora:Otkrivanje metropole Ilirika, Caričin grad (R)
07:10
Srpska muzika kroz vekove: Mihailo Vukdragović – Predrag Milošević (R)
07:20
Beogradsko blago: Foto tehnika (R)
07:30
Životna sredina i zdravlje: Od balasta do resursa (R)
08:00
Eko-logika: Domaće (R)
08:30
Nauka u pokretu: Industrija 4.0 (R)
09:00
Šta nas povezuje: Trinaesta epizoda (R)
09:32
Nauka u selu: Poljoprivreda budućnosti (R)
10:00
Arheokuhinja: Rimska svadbena trpeza (R)
10:32
Filozofija i... Lenjost (R)
11:00
Kvadratura kruga: Smilje (R)
11:25
Dobro je, dobro je znati: O operacijama karotidnih arterija bez komplikacija (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Putevi rimskih imperatora:Otkrivanje metropole Ilirika, Caričin grad (R)
13:10
Srpska muzika kroz vekove: Mihailo Vukdragović – Predrag Milošević (R)
13:20
Beogradsko blago: Foto tehnika (R)
13:30
Životna sredina i zdravlje: Od balasta do resursa (R)
14:00
Eko-logika: Domaće (R)
14:30
Nauka u pokretu: Industrija 4.0 (R)
15:00
Šta nas povezuje: Trinaesta epizoda (R)
15:32
Nauka u selu: Poljoprivreda budućnosti (R)
16:00
Arheokuhinja: Rimska svadbena trpeza (R)
16:32
Filozofija i... Lenjost (R)
17:00
Kvadratura kruga: Smilje (R)
17:25
Dobro je, dobro je znati: O operacijama karotidnih arterija bez komplikacija (R)
18:00
Izgradnja najskupljeg teretnog broda na svetu, koji se koristi isključivo za prevoz tečnog naftnog gasa, trajala je dve godine.... Cisterne, remorkeri, megastrukture cevi, platforme za eksploataciju gasa iz mora, brodovi - sve to je bilo potrebno izgraditi i uskladiti sa projektom koji će olakšati i ubrzati korišćenje tog izvora energije u gradovima.
18:50
Matematičar i evolucioni biolog dr Dušan Mišević, direktor istraživanja u Centru za istraživanje i interdisciplinarnost (CRI) u Parizu, vatreni zastupnik participativne nauke, prenosi saznanje o digitalnoj evoluciji i evolucionoj kooperaciji...
19:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Zbornik srpskih žitija
19:30
Više od četiri decenije neuređena deponija u Vinči bila je mesto za svakodnevno odlaganje otpada iz Beograda i okoline.... Prvi radovi na sanaciji započeti su krajem 2019. Međutim, višedecenijski problem ne može ni brzo, a ni lako da se reši. Dok se jedan deo takozvane nove deponije pretvara u tehnološki napredno postrojenje za reciklažu i buduću ekološki prihvatljivu, savremenu obradu otpada, drugi deo, neuređena deponija nastavila je svoj život sve do kraja avgusta 2021. Nagomilani otpad i dalje predstavlja ekološku pretnju. Šta nas truje iz Vinče? Koje su pretnje i opasnosti i kako reagovati u vanrednim situacijama saznaćete u emisiji Vinča - ekološka bomba. U ovoj epizodi serije Eko perspektive o problematici Vinče govoriće Prof. dr Dragana Đorđević iz Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Prof. dr Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, Aleksandar Ćirić rukovodilac sektora za upravljanje otpadom u Sekretarijatu zaštite životne sredine grada Beograda, Milenko Jovanović stručnjak u oblasti zagađenja vazduha iz Nacionalne ekološke asocijacije i mr Dejan Lekić međunarodni ekspert za ekologiju iz Nacionalne ekološke asocijacije.
20:00
Dr Tal Danin je profesor biomedicinskog inženjeringa na Univerzitetu Kolumbija u NJujorku. Za vreme studija privlačila ga je tehnologija, ali je postao fasciniran bakterijama, njihovim mogućnostima i načinima na koje evoluiraju.... U našem telu ima više bakterija nego ćelija. One na okolinu reaguju na sofisticiran način, kao da imaju mozak, kaže profesor. NJegova istraživanja su donela mnoga otkrića - a epohalan je način na koji bakterije možete da naterate da rade ono što vi hoćete. Ta vrsta programiranja bakterija koristi se u lečenju karcinoma.
20:30
Eko avantura: 8. epizoda
21:00
Zemaljski raj je ovde gde sam, tvrdio je Volter, valja uzeti u obzir odnos prema upotrebi, razliku između neophodnog i suvišnog, pisao je Ruso dok je za Voltera višak, stvar vrlo neophodna.... Novo izdanje Časa anatomije posvećujemo pitanju luksuza. Mnogo pre polemike između Rusoa i Voltera u 18. veku o luksuzu, njegovim uzrocima i posledicama, luksuz i raskoš takođe su bili tema filozofa i umetnika i sastavni deo života. Pokazalo se da sadržaj pojma luksuza nije jednostavan. O luksuzu se raspravljalo u kontekstu političkih sistema, načina vladavine, ideologija, etike i estetike. Višak iz nekih ranijih epoha vremenom je postao sastavni deo svakodnevice, luksuz iz jednog doba u drugom je postao stvar neophodna, menjao se i menja stav o lagodnom životu, masovna i popularna kultura mnoge stvari i stanja učinili su dostupnim ali proizvodnja želje je neprekidna kao i rasprava o socijalnim razlikama, moralu, estetici... U kom obličju se javlja luksuz savremenog doba? O tome u emisiji razgovaraju, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dragan Prole, stručnjak za marketing i profesor Fakulteta dramskih umetnosti Ivan Stanković i docent za italijanski jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Kristijan Eker.
21:50
Da li ste znali da u telu odrasle osobe ima približno 250 grama soli? Ili, da od ugljenika koji je u nama može da se napravi devet hiljada grafitnih olovaka? Hemija nije samo za štrebere, hemija je svuda oko nas! I u nama, naravno!... Hemija je i u hrani koju jedemo, vazduhu koji udišemo. Učenje, maštanje, disanje, nastajanje emocija... možda nije tako očigledno, ali i ovi procesi počivaju na hemiji. Varenje je reakcija između hrane, i želudačne kiseline i enzima, do jednostavnih molekula koje naše telo može da apsorbuje i koristi. U ovom serijalu upoznaćete zanimljivo lice ove nauke. U kratkim epizodama, kroz oglede u hemijskoj laboratoriji i igrane scene, govorimo o pojmovima koji su deo naše svakodnevice ali pripadaju i hemiji kao nauci.
22:00
Lovac na znanje: Razotkrivamo klinička ispitivanja
22:30
Ove nedelje emisija Studio znanja se vodi pitanjem kako objediniti priču o evoluciji života na zemlji sa jedne, i preplitanje geološke prošlosti i sadašnjosti sa druge strane. Rešenje smo našli u tome da zavirimo u retko vidljive delove prirode i saznamo koje tajne oni kriju i kakav je njihov značaj za sve nas.... Geolozi Dragan Milovanović Kene i Zoran Miladinović nam otkrivaju koje karakteristike minerale čine dragim kamenom, kao i da li na našim prostorima ima dijamanata, s obzirom na nekadašnju vulkansku aktivnost. Na kojim još planetama Sunčevog sistema ima vulkana, otkriva nam astrofizičarka Nataša Stanić. Priču o retko vidljivim delovima prirode u drugom delu emisije nastavljamo od samih početaka života na zemlji i od nečega što nam je u potpunosti nevidljivo, a to je kiseonik kog u davnoj prošlosti uopšte nije bilo. Kome zahvaljujemo za njegov nastanak, govori nam fizičar Nikola Zdravković. Sa biologom Rajkom Dimitrijevićem saznajemo šta su stelje i koje životinjske vrste se u njima mogu naći. Planinari dobro znaju da je ovaj hobi najzanimljiviji upravo zbog skrivenih predela do kojih se teško stiže. Gde se baš ta mesta nalaze kad govorimo o našoj zemlji, saznajemo uz Ivanu Ivančević iz Planinarskog saveza Srbije. Muzički gosti su Tanja Matejić i Dragoslav Pantić, koji će nam izvesti Rijaninu pesmu Diamonds“, Sting-ovu pesmu Fields of gold“, i pesmu Stepping stone“ pevačice Duffy. U prilozima naših novinara saznajemo šta su to supervulkani, koliko ih je na zemlji i koje su posledice njihovih erupcija, zatim o značaju kamena za čoveka, od oruđa, oružja pa sve do umetnosti, kao i u kojoj su vezi elektromagnetni talasi i krčanje u telefonu.
23:30
Nacionalni parkovi i parkovi prirode, biće predstavljeni u svetlu toga kako uspostaviti odnos sa onim najboljim što priroda nudi.... NJen širok prostor u Srbiji ponudio je ogromno bogatstvo tema i slika - od netaknute prirode do problema upravljanja tim dobrima; od mogućnosti korišćenja, koje se pružaju ljudima i na tim područjima i u gradovima, do toga kako te predele od ljudi i sačuvati.
00:00
Kineski mega projekti: Mega tankeri za prevoz tečnog gasa (R)
00:50
Svetski: lekcija 1 Mišević (R)
01:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Zbornik srpskih žitija (R)
01:30
Eko perspektive: Vinča ekološka bomba (R)
02:00
Moja draga prijateljica nauka : Bakterije u lečenju karcinoma (R)
02:30
Eko avantura: 8. epizoda (R)
03:00
Čas anatomije: Luksuz (R)
03:50
Hemija za sve: Metali i periodni sistem (R)
04:00
Pola veka animacije u Srbiji 3. epizoda (R)
04:30
Studio znanja: Retko vidljivi delovi prirode (R)
06:00
Kineski mega projekti: Mega tankeri za prevoz tečnog gasa (R)
06:50
Svetski: lekcija 1 Mišević (R)
07:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Zbornik srpskih žitija (R)
07:30
Eko perspektive: Vinča ekološka bomba (R)
08:00
Moja draga prijateljica nauka : Bakterije u lečenju karcinoma (R)
08:30
Eko avantura: 8. epizoda (R)
09:00
Čas anatomije: Luksuz (R)
09:50
Hemija za sve: Metali i periodni sistem (R)
10:00
Lovac na znanje: Razotkrivamo klinička ispitivanja (R)
10:30
Studio znanja: Retko vidljivi delovi prirode (R)
11:30
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Đerdap, priča druga (R)
12:00
Kineski mega projekti: Mega tankeri za prevoz tečnog gasa (R)
12:50
Svetski: lekcija 1 Mišević (R)
13:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Zbornik srpskih žitija (R)
13:30
Eko perspektive: Vinča ekološka bomba (R)
14:00
Moja draga prijateljica nauka : Bakterije u lečenju karcinoma (R)
14:30
Eko avantura: 8. epizoda (R)
15:00
Čas anatomije: Luksuz (R)
15:50
Hemija za sve: Metali i periodni sistem (R)
16:00
Lovac na znanje: Razotkrivamo klinička ispitivanja (R)
16:30
Studio znanja: Retko vidljivi delovi prirode (R)
17:30
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Đerdap, priča druga (R)
18:00
RTS LAB:O pismu i pisanju
18:30
Tokom srednjeg veka na svim društvenim poljima dominirao je muški pol. Uticaj žena bio je ograničen uglavnom na njenu ulogu u porodici. To čak nije zavisilo od volje žene, jer su brakovi sklapani gotovo isključivo iz neke vrste interesa.... Jelena, Lazareva ćerka, svojom ličnošću, sposobnostima i mudrošću obeležila je epohu u kojoj je živela. Bila je srednjovekovna vladarka i diplomata. Istovremeno, veliki doprinos kulturi dala je i kao književnica. Jelena Balšić bila je i pokroviteljka i zaštitnica monaha, jedna od najplemenitijih žena srpskog srednjeg veka. Ostavila je veoma dubok trag u istoriji celog Balkana. Saznanja i podaci o njenim postupcima, odlukama koje je donosila i čitavom njenom životu naterali su istoričare da preispitaju uobičajenu predstavu o ulozi žene u srednjem veku na ovim prostorima.
19:12
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Gimnazija „Takovski ustanak“
19:38
Institut za fiziku u Beogradu, odnedavno institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, vrhunska je naučno-istraživačka ustanova za istraživanja u fizici i srodnim oblastima. Osnovan 1961. godine, istraživačka je i obrazovna baza Univerziteta u Beogradu, i saradnik najvećih svetskih naučno-istraživačkih institucija.... Kvalitet istraživačkog rada, kao i značaj i moguća primena u naučnom, obrazovnom, kulturnom i društveno-ekonomskom razvoju naše zemlje, doprineli su da Institut za fiziku prvi u Srbiji ponese zvanje institut od nacionalnog značaja. U emisiji Redakcije naučnog programa Kuća nauke - Institut za fiziku saznaćete kako istražuju fizičari danas, i zbog čega treba biti saradnik ovog Instituta.
20:10
Srpski akademici: Petar Seferović
20:32
„Zelena energija Srbije“ je serijal o zelenoj gradnji i energetskoj tranziciji. O energiji vetra, vode, Sunca, o načinima na koje se postaje kupac ili prodavac električne energije.... Donosi nove detalje o obnovljivim izvorima energije. Priroda poručuje - ključ sutrašnjice je u ljudskim rukama. Kako sklopiti dogovor sa prirodom čućemo od klimatologa, hidrobiologa, inženjera elektrotehnike i mašinstva.
21:00
Eko-logika 3C 30/40-1Minimalni otisak
21:30
Ovaj moderni naučni magazin sačinjen od naučnih, a istovremeno životnih priča sa brojnih meridijana, u svakoj epizodi – sa stanovišta naučnih autoriteta – potvrđuje neraskidivu vezu između nauke i čoveka današnjice.... Predstavljanjem današnjice projektuje se bolja i uspešnija sutrašnjica, planira zdraviji i duži ljudski vek i čuva priroda kao primarni uslov opstanka.
22:00
Miloš Perović, prvak sveta u E-sportu... Rođen je 1983. godine. Pobednik je 7. E-sport Svetskog prvenstva u igri Hartstoun održanog u Seulu u Južnoj Koreji na kome je učestvovalo 250 takmičara iz 35 zemalja. Reprezentacija Srbije je na ovom takmičenju imala predstavnike u tri igre i u ukupnom plasmanu postala prvak sveta. E-sport je takmičenje u profesionalnom igranju kompjuterskih igara različitih tipova. U zavisnosti od vrste igara takmičari se nadmeću pojedinačno ili timski. Određene igre zavise od brzine reakcije i odluke, dok se druge fokusiraju na pravilno planiranje i računanje. E-sport je postao globalni fenomen koji prate milioni gledalaca. U SAD i nekim drugim zemljama u statusu je izjednačen sa tradicionalnim sportovima.
22:30
Ovaj filozof svoju filozofsku misao gradio je iz psihijatrije i psihologije. Ostavio je značajan uticaj i na teologiju. NJegove misli, analize, knjige, naučni spisi opisali su početkom prošlog veka sudbinu modernog čoveka.... Suštinu našeg postojanja prema Jaspersu čine osećaji nesigurnosti i konačnosti, a oni se ispoljavaju u takozvanim graničnim situacijama kao što su smrt, bolest, patnja ili osećaj krivice. To su situacije koje proživljava svaki pojedinac tokom svog života i u tim situacijama on mora da se odredi. NJegov odnos u ključnim životnim situacijama ili graničnim određuje njegovo postojanje i njegovo biće. Nauka kao takva u modernom svetu ima ograničenja u pogledu shvatanja čoveka i njegove suštine. O njegovoj biografiji, osnovnim načelima Jaspersove filozofije i graničnim, životnim situacijama govori filozof Robert Stojilović, koji se za majku svih nauka, filozofiju, zainteresovao preko psihologije.
23:52
U serijalu Čitamo etikete“ uz pomoć stručnjaka tumačimo deklaracije proizvoda i saznajemo naučne informacije o bezbednosti sastojaka navedenih na ambalaži proizvoda...
00:00
RTS LAB:O pismu i pisanju (R)
00:30
Srpski junaci srednjeg veka:Jelena Balšić (R)
01:12
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Gimnazija „Takovski ustanak“ (R)
01:38
Kuća nauke: Institut Mihailo Pupin (R)
02:10
Srpski akademici: Petar Seferović (R)
02:32
Zelena energija Srbije: Klimatski i ekološki izazovi Srbije (R)
03:00
Eko-logika: Minimalni otisak (R)
03:30
Pola veka animacije u Srbiji 4. epizoda (R)
04:00
Profesionalci: Miloš Perović (R)
04:30
Filozofija i... Karl Jaspers (R)
05:00
EDU global: 206 (R)
06:00
RTS LAB:O pismu i pisanju (R)
06:30
Srpski junaci srednjeg veka:Jelena Balšić (R)
07:12
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Gimnazija „Takovski ustanak“ (R)
07:38
Kuća nauke: Institut Mihailo Pupin (R)
08:10
Srpski akademici: Petar Seferović (R)
08:32
Zelena energija Srbije:Klimatski i ekološki izazovi Srbije (R)
09:00
Eko-logika 3C 30/40-1Minimalni otisak (R)
09:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta trinaesta emisija (R)
10:00
Profesionalci:Miloš Perović (R)
10:30
Filozofija i...Karl Jaspers (R)
11:00
EDU global: 206 (R)
11:30
Arhitektura danas: Sava centar (R)
11:52
Eko minijature: čitamo etikete Triklosan (R)
12:00
RTS LAB:O pismu i pisanju (R)
12:30
Srpski junaci srednjeg veka:Jelena Balšić (R)
13:12
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Gimnazija „Takovski ustanak“ (R)
13:38
Kuća nauke: Institut Mihailo Pupin (R)
14:10
Srpski akademici: Petar Seferović (R)
14:32
Zelena energija Srbije:Klimatski i ekološki izazovi Srbije (R)
15:00
Eko-logika 3C 30/40-1Minimalni otisak (R)
15:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta trinaesta emisija (R)
16:00
Profesionalci:Miloš Perović (R)
16:30
Filozofija i...Karl Jaspers (R)
17:00
EDU global: 206 (R)
17:30
Arhitektura danas: Sava centar (R)
17:52
Eko minijature: čitamo etikete Triklosan (R)
18:00
Fantastična planeta istražuje kako hrana utiče na ekonomije, ekosisteme i migracije u svetu.... Svoje putovanje po planeti Vladimir Banić počinje u Tajlandu gde odlazi na skrivena ostrva na kojima su prirodna staništa tajlandske čiope. Ova vrsta je svojevremeno bila blizu toga da postane ugrožena. Ipak, potražnja za njenim gnezdima, koja pravi lučeći pljuvačku, inspirisala je Tajlanđane da počnu da prave veštačke pećine gde ova vrsta može da se razmnožava, a da oni profitiraju skupljajući i prodajući gnezda. Za supu od njih bogati Kinezi su spremni da izdvoje pravo bogatstvo. Fantastična planeta zatim putuje u Dansku koja je najveći proizvođač svinjskog mesa na svetu. Koliko ono utiče na prirodu, kako menja navike kod Danaca, Banić saznaje od biologa, farmera i kuvara. Putovanje oko sveta Fantastična planeta završava u Libanu. Kuhinja ove zemlje je poznata širom sveta. Ipak, u poslednjih nakon pandemije restorani i domaćinstva sve teže podnose ekonomsku krizu. Neuhranjenost dece je dostigla najviši nivo u poslednje dve decenije i neki se odlučuju na rizičan put preko mora. Koje ne oprašta.
18:54
Sitnice svakodnevnice: Novi komšija
19:00
Pandemija i prisustvo Kovid 19 virusa primorali su nas da uvidimo da je veliki deo naših života već u virtualnom svetu.... Sva tehnička rešenja koja smo u izolaciji koristili već su bila tu. Uveliko isprobana, naročito u poslovnom svetu, mada ne u tolikoj meri korišćena. Preneli smo ih na sve stepene obrazovanja. Izlazak iz učionice u virtualni prostor zahtevao je i novi pristup podučavanju. Kakav je rezultat više od godine provedene van škole, u on-lajn okruženju? Da li je život u prethodnih godinu ipo dana naša nova realnost? Da li je bezbedna, i da li nas i koliko udaljava od najbližih? Da li je loša za obrazovni proces ili nam je donela i nešto dobro.
19:30
Živi svet koji nas okružuje prikaz je vrhunskog inženjeringa. Telo svakog organizma napravljeno je tako da se sa minimalnim utroškom energije kreće kroz sredinu u kojoj obitava...
19:43
Milan Nedeljković (1857-1950) prvi srpski astronom, školovani meteorolog, matematičar, fizičar, seizmolog, profesor...... Osnivač meteorološke i astronomske opservatorije i mreže meteoroloških stanica u Srbiji. Sačinio je prve dnevne vremenske prognoze i uspostavio međunarodnu razmenu meteoroloških podataka. Na školovanju u Parizu stekao je šest diploma: matematičkih nauka, fizike, astronomije, meteorologije i precizne mehanike; osposobio se za praktičnu primenu znanja iz meteorologije, astronomije i primenjene fizike i ovladao seizmološkim, geodetskim i merenjima geomagnetizma. Kolektiv Velike škole zaključio je da je Nedeljković stekao više znanja, nego što je potrebno za profesora astronomije i meteorologije i preporučio ga „za podizanje beogradske opservatorije i meteoroloških stacija u Srbiji. Te ustanove potrebne su našoj katedri, ali i našoj nauci i domovini, zarad njenog razvijanja i ugleda među kulturnim narodima.
20:00
Lovac na znanje nastavlja da traži pojedince koji su u ime nauke izuzetni. Nalazi neverovatne umove koji pomeraju granice...
20:30
U deset polučasovnih emisija psiholog Ana Mirković razgovara sa roditeljima i decom o tome koje nam je promene u ponašanju donela digitalna era, koliki su problem nasilje na društvenim mrežama, onlajn izazovi, vrbovanje i prevare u digitalnom prostoru, kako sačuvati dokaze o maltretiranju, koje sve mogućnosti učenja nam obezbeđuju digitalne tehnologije i ima li privatnosti na internetu.... Serija Porodična mreža deo je projekta Bezbednost dece na internetu koji se realizuje uz finansijsku podršku i u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.
21:00
Kodirani svet: Sloboda
21:50
„Sasvim prirodno“ je dokumentarno putopisni serijal o prirodi, životinjama i ljudima koji žive sa prirodom.... Naš tim putuje Srbijom, Crnom Gorom, Balkanom i svetom. Bili smo na Islandu, Grenlandu, Svalbardu, u Sibiru, Laponiji, Norveškoj, Tadžikistanu, Kirgistanu, Kolskom poluostrvu, itd. Cilj nam je da kameru odnesemo na mesta na kojima je retko ili nikada pre bila, da damo glas onima koji se retko čuju, da zabeležimo predele koji se retko viđaju, ali pre svega da ispričamo priče o načinima života koji su u skladu sa prirodom. Kroz tradiciju i kulturu naroda najbolje se vidi neraskidiva veza između čoveka i sredine u kojoj živi. Naše priče su dokumentovane da vas podsećaju na tu vezu i da vam ne dozvole da se od prirode otuđite.
22:20
Ekologeri: Sremska Kamenica
22:42
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas. Čovek se sa kamenom rađa, živi, umire i ponovo rađa prkoseći vremenu nepomirljivom znaku prolaznosti. Ovako počinje serijal Čovek i kamen sa dvanaest epizoda kroz koje će Vas, sa zanimljivim pričama o kamenu, voditi autor Dragan Milovanović.... Plavi tok je majdan koji se nalazi između Požege i Kosjerića i meni je posebno drag jer sam na ovom prostoru radio doktorsku distertaciju proučavajući petrologiju stena Drinskog paleozoika. U ovom majdanu se vadi stena pod komercijalnim nazivom mermer Plavog toka. Stena je sivo plave boje, dobro se polira i oblikuje zbog čega se često koristi za oblaganje i popločavanje ali i za skulpture. Plato ispred i oko biblioteke grada Beograda popločan je sa mermerom Plavog toka. Veliki broj enterijera, zidova i stepeništa starih zgrada i kuća i nekih novih objekata obložen je ovim kamenom. Malo je poznat podatak da se tokom eksploatacijie iskoristi samo petina izvađenog kamena. Prilikom boravka u Veroni na svetskom sajmu kamena ove, 2019. godine, video sam i skulpure izrađene od mermera Plavog Toka.
22:55
Da li ste znali da u telu odrasle osobe ima približno 250 grama soli? Ili, da od ugljenika koji je u nama može da se napravi devet hiljada grafitnih olovaka? Hemija nije samo za štrebere, hemija je svuda oko nas! I u nama, naravno!... Hemija je i u hrani koju jedemo, vazduhu koji udišemo. Učenje, maštanje, disanje, nastajanje emocija... možda nije tako očigledno, ali i ovi procesi počivaju na hemiji. Varenje je reakcija između hrane, i želudačne kiseline i enzima, do jednostavnih molekula koje naše telo može da apsorbuje i koristi. U ovom serijalu upoznaćete zanimljivo lice ove nauke. U kratkim epizodama, kroz oglede u hemijskoj laboratoriji i igrane scene, govorimo o pojmovima koji su deo naše svakodnevice ali pripadaju i hemiji kao nauci.
23:00
Pravda je najviši pojam duše, istina je najdublje osećanje srca, napisao je Božidar Kovačević. Svrstava li se pravda u prva načela antičke filozofije? Aristotel je razlikovao dve vrste pravde. Ima li ih više? Zašto su Stari Grci imali dve, a Rimljani samo jednu boginju pravde i prava? U kakvom su srodstvu pravda i istina? Ako nestane pravde, šta su onda kraljevstva nego velika razbojništva, upozorio je Sveti Avgustin?... Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u Kabali postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji - pa i u svakodnevnom životu - obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam magičnih brojeva koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi Nauke 50 autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Oliverom Antićem. Prof. dr Oliver Antić je završio Pravni fakultet u Beogradu na kome je magistrirao i doktorirao pravne nauke. Na Pravnom fakultetu u Beogradu biran je za više zvanja među kojima su spoljni saradnik; asistent-pripravnik; asistent; docent; vanredni i redovni profesor. Bio je dekan Pravnog Fakulteta u Beogradu 1998-2000, a direktor Instituta za uporedno pravo 1997-2001. Autor ili koautor je osam knjiga i napisao je više članaka koji se odnose na pravne nauke. 2012. godine imenovan je za savetnika tadašnjeg predsednika Srbije Tomislava Nikolića, a iste godine i za visokog predstavnika Srbije u Stalnom mešovitom komitetu za pitanja sukcesije.
23:30
Kažu da je u današnje vreme sve svima dostupno. Pitanje je zašto se onda sve više ljudi oseća usamljeno. Da li postoji lek za usamljenost? Samoća i usamljenost nisu isti osećaji, potvrđuju medicinska istraživanja koja kažu da je u mozgu isti centar za bol i usamljenost.... Ovo je sve veći problem u društvu, pa su neke zemlje u svetu preduzele ozbiljne korake. Velika Britanija od 2018. godine ima Ministarstvo za usamljenost, a Japan slično ministarstvo ima od 2021.
00:00
Fantastična planeta: Hrana (R)
00:54
Sitnice svakodnevnice: Novi komšija (R)
01:00
Nauka 2021: Digitalna učionica V 2.0.21 (R)
01:30
Pitajte prirodu: Peta emisija (R)
01:43
Istorija nauke: Milan Nedeljković (R)
02:00
Pola veka animacije u Srbiji 5. epizoda (R)
02:30
Porodična mreža: Promene ponašanja koje nam je donela digitalna era (R)
03:00
Kodirani svet: Sloboda (R)
03:50
Sasvim prirodno: Lekcija o otpadu, drugi deo (R)
04:20
Ekologeri: Sremska Kamenica (R)
04:42
Čovek i kamen: Plavi tok (R)
04:55
Hemija za sve: Metali i periodni sistem (R)
05:00
Nauka 50: Pravda (R)