U Walnut Groveu je vrijeme za bejzbol! Nakon što su lani doživjela težak poraz, ekipa zna da mora naći pouzdanijeg bacača od Nelsa Olesona, ali pojavi se odličan g. Mumford kojega smjesta prime u ekipu. Walnut Groveu to dâ krila i ekipa misli da mogu postati prvaci, zbog čega počnu padati oklade. Ali stroga gđa Mumford zbog toga zabrani suprugu da igra. No g. Mumford je ekipi prevrijedan igrač pa ideju klađenja nekako moraju približiti gđi Mumford.
Gunnar iskorištava dan za rad na planovima za novi pothvat - kamp Aurora.
Terje i Anne Stine žive svoj san i provode zimu radeći ono što vole - voziti saonice s haskijima u spektakularnoj divljini.
Ida je direktorica u kampu Tromso, pa kad u kamp na bračno putovanje stigne novopečeni britanski par, Ida daje sve od sebe da im boravak bude savršen.
Hans-Olav ima i normalni posao, osim što vodi šest različitih putničkih agencija. On je liječnik opće prakse. Danas sam sebe podvrgava sistematskom pregledu da vidi stradava li mu zdravlje zbog užurbanog života.
Giuseppe Verdi: Uvertira operi Sicilijanske večernje
Frano Parać: Koncert za violončelo i orkestar - praizvedba
Felix Mendelssohn: 4. simfonija u A-duru, op. 90 - Talijanska
Stvaramo povijest bio je podnaslov koncerta na kojem je izvedeno novo glazbeno djelo - Koncert za violončelo i orkestar rezidencijalnog skladatelja naših ansambala 2015. godine, akademika Frane Paraća. Koncert je skladan za našu uspješnu violončelisticu Moniku Leskovar, a na pozornici je još jedan glasoviti violončelist - Enrico Dindo, ovaj put u ulozi dirigenta. Maestro Dindo donio je sa sobom ozračje i duh talijanske glazbe uvertirom operi Sicilijanske večernje velikana talijanske glazbe Giuseppea Verdija, te Talijanskom simfonijom Felixa Mendelssohna, koja je nastala poslije skladateljeva putovanja Italijom.
Redatelj: Ivan Miladinov
Urednica koncerta: Marija Ramljak
Urednica emisije: Gordana Krpan.
Moderatorica: Gabrijela Perišić
Repriza: subotom, 9.00, HTV3
Mišljenja iznesena u emisiji nisu službena stajališta HRT-a.
Drama. Sara Fernán bježi iz siromašnog ribarskog sela u kojem je odrasla i nalazi posao u gostionici u kojoj nastupaju plesači flamenca, poznatije kao tablao. Jednoga dana čuje ju Rafael, političar s dobrim vezama. Njezina ga se izvedba toliko dojmi da joj odluči pomoći da ostvari glazbenu karijeru...
Znanstvenofantastična obiteljska komedija. Kad se dječak dokopa pištolja koji ispucava neobične zrake, nastane urnebes. Svi koje pogodi zraka iz njegova pištolja prisiljeni su govoriti istinu. Dječak ga iskoristi kako bi spriječio vjerovnike da zatvore njegovo sirotište i pomogao simpatičnom paru da se zaljubi...
No, za razliku od ostalih mjesta gdje se otočki život već odavno počeo gasiti, na Sestrunju se grade nove kuće, sade se masline, gradi se nova riva, asfaltiraju se putevi... Na Sestrunj se vraćaju njihovi Amerikanci. Neki, kao Neldan Jurjević, dolaze nekoliko puta na godinu i stvaraju uvjete da i njihova djeca ne zaborave otok. Drugi, pak, poput Ive Johna Fatovića, iz Amerike se vraćaju zauvijek, sa svim svojim uspomenama i uspjesima zabilježenima u američkim enciklopedijama i leksikonima. Iako su, kao i najveća većina zadarskih otoka, izolirani od svijeta, Sestrunjci i njihovi Amerikanci prepoznali su sve prednosti današnje tehnologije, pa se sa Sestrunja vode prekooceanski poslovi i trguje dionicama.
Ovo je priča o rušenju svih barijera, jer one su u ljudima samima.
Serija se bavi legendarnim filmskim redateljima 20. stoljeća, pravim inovatorima čiji je revolucionarni način režiranja filmsku industriju pretvorio u umjetnost. U ranijim fazama svojih života, često bježeći od rata ili siromaštva, našli su svoj izričaj u kazalištu, a potom i na filmu, postavivši temelje jedne nove umjetnosti - filmske.
U seriji se, u ulozi komentatora, pojavljuju Derek Malcolm, Neil Norman, Stephen Armstrong, dr. Bonnie Greer, nositeljica ordena Reda Britanskog Carstva, i Ian Nathan, a bit će prikazane i kultne scene iz filmskih klasika svakog od redatelja.
Produkcija: 3DD u suradnji sa Sky Arts
Alfred Hitchcock, redatelj koji je definirao svoj vlastiti, jedinstveni stil filmskog stvaralaštva. Od svojih redateljskih početaka i filmova Trideset i devet stepenica i Stanar, preko filmova iz doba holivudskog glamura, kao što su Sjever-sjeverozapad i Prozor u dvorište pa sve do filmova s elementima strave kao što su Psiho i Ptice.
Urednica: Marija Ramljak
Redatelj: Ivan Miladinov.
Zbog trenutne situacije obljetničko trodnevno događanje bilo je limitirano epidemiološkim mjerama, ali one nisu zaustavile zanimljivu komunikaciju putem online platforme na kojoj su predavači govorili o svojim projektima i o neizostavnom utjecaju koronavirusa na mnoge stvari koje nas okružuju. Kojim se materijalima koriste, gdje ga koriste i kako, kako osmišljavaju koncepte koji su u skladu s prirodom i okolišem, što su im imperativi pri realizaciji i, napokon, kako će se novonastalo doba odraziti na urbanizam te hoćemo li se vratiti na staro, pitanja su na koja ćemo čuti odgovore stručnjaka.
Komedija/drama. Bliži se kraj 1. svjetskog rata, njemačka vojska povlači se iz francuskog gradića i za sobom ostavlja bombu kojom ga želi uništiti. Stanovnici bježe, a mjesto je prepušteno mentalnim bolesnicima koji su izašli iz psihijatrijske bolnice. Stiže škotski vojnik kojeg su nadređeni poslali da onesposobi bombu postavljenu na glavnom trgu...
Minimalistička drama o čovjeku koji se vozi kroz gradsko predgrađe u potrazi za nekim tko će ga pokopati nakon što se ubije.
Film je dobio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu 1997., zajedno s filmom The Eel.
Komediju SVINJA iz 2018. režirao je Mani Haghighi i ušao u glavni program Berlinskog filmskog festivala, a pogledajte i dramu iz iste godine BEZ DATUMA I POTPISA Vahida Jalilvanda posebno zamijećenog na festivalu u Veneciji.
Gosti emisije su: Diana Nenadić, Višnja Vukašinović i Silvestar Mileta
Urednica: Nataša Vukas-Stanojkovski.
Žuti taksi vozi šarenim ulicama Teherana. Ulaze raznoliki putnici, a svaki od njih iskreno izražava svoje mišljenje dok taksist s njima razgovara. Vozač je ni manje ni više nego sam redatelj koji tako razotkriva društvene promjene u Iranu...
Film je osvojio mnogobrojne nagrade na međunarodnim festivalima, među ostalim:
na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu 2015. Zlatnog medvjeda (Jafar Panahi), nagradu FIPRESCI (Jafar Panahi); u Francuskoj je nominiran za nagradu César 2016. za najbolji strani film.
Redatelju Panahiju su u Iranu 2010. zabranjena putovanja te snimanje filmova, stoga je u njegovo ime nagradu u Berlinu preuzela njegova nećakinja Hana Saeidi, koja se također pojavljuje u filmu.
Komediju SVINJA iz 2018. režirao je Mani Haghighi i ušao u glavni program Berlinskog filmskog festivala, a pogledajte i dramu iz iste godine BEZ DATUMA I POTPISA Vahida Jalilvanda posebno zamijećenog na festivalu u Veneciji.
Gosti emisije su: Diana Nenadić, Višnja Vukašinović i Silvestar Mileta
Urednica: Nataša Vukas-Stanojkovski.
Komedija. Iranske redatelje ubija nepoznati serijski ubojica, a redatelja s crne liste Hasana Kasmaija zanima samo jedno. Zašto on nije na meti ubojice?
Na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu 2018. Mani Haghighi je nominiran za Zlatnog medvjeda.
Drama. Forenzički patolog dr. Nariman doživi prometnu nesreću - sudari se s motociklistom i pritom ozlijedi njegovog osmogodišnjeg sina. Ocu dječaka daje novac i ponudi da odveze dječaka u obližnju bolnicu. Iduće jutro sazna da je dječak dovezen na patologiju...
Na festivalu u Veneciji 2017. film je u kategoriji Venice Horizons osvojio nagradu za najboljeg redatelja (Vahid Jalilvand) i najboljeg glumca (Navid Mohammadzadeh), a nominiran je za najbolji film (Vahid Jalilvand).
Minimalistička drama o čovjeku koji se vozi kroz gradsko predgrađe u potrazi za nekim tko će ga pokopati nakon što se ubije.
Film je dobio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu 1997., zajedno s filmom The Eel.
Žuti taksi vozi šarenim ulicama Teherana. Ulaze raznoliki putnici, a svaki od njih iskreno izražava svoje mišljenje dok taksist s njima razgovara. Vozač je ni manje ni više nego sam redatelj koji tako razotkriva društvene promjene u Iranu...
Film je osvojio mnogobrojne nagrade na međunarodnim festivalima, među ostalim:
na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu 2015. Zlatnog medvjeda (Jafar Panahi), nagradu FIPRESCI (Jafar Panahi); u Francuskoj je nominiran za nagradu César 2016. za najbolji strani film.
Redatelju Panahiju su u Iranu 2010. zabranjena putovanja te snimanje filmova, stoga je u njegovo ime nagradu u Berlinu preuzela njegova nećakinja Hana Saeidi, koja se također pojavljuje u filmu.
Znanstvenofantastična obiteljska komedija. Kad se dječak dokopa pištolja koji ispucava neobične zrake, nastane urnebes. Svi koje pogodi zraka iz njegova pištolja prisiljeni su govoriti istinu. Dječak ga iskoristi kako bi spriječio vjerovnike da zatvore njegovo sirotište i pomogao simpatičnom paru da se zaljubi...
Serija se bavi legendarnim filmskim redateljima 20. stoljeća, pravim inovatorima čiji je revolucionarni način režiranja filmsku industriju pretvorio u umjetnost. U ranijim fazama svojih života, često bježeći od rata ili siromaštva, našli su svoj izričaj u kazalištu, a potom i na filmu, postavivši temelje jedne nove umjetnosti - filmske.
U seriji se, u ulozi komentatora, pojavljuju Derek Malcolm, Neil Norman, Stephen Armstrong, dr. Bonnie Greer, nositeljica ordena Reda Britanskog Carstva, i Ian Nathan, a bit će prikazane i kultne scene iz filmskih klasika svakog od redatelja.
Produkcija: 3DD u suradnji sa Sky Arts
Alfred Hitchcock, redatelj koji je definirao svoj vlastiti, jedinstveni stil filmskog stvaralaštva. Od svojih redateljskih početaka i filmova Trideset i devet stepenica i Stanar, preko filmova iz doba holivudskog glamura, kao što su Sjever-sjeverozapad i Prozor u dvorište pa sve do filmova s elementima strave kao što su Psiho i Ptice.
Obiteljski dokumentarac za svakog roditelja s porukom Priče ne smiju nestati!.
Komedija/drama. Bliži se kraj 1. svjetskog rata, njemačka vojska povlači se iz francuskog gradića i za sobom ostavlja bombu kojom ga želi uništiti. Stanovnici bježe, a mjesto je prepušteno mentalnim bolesnicima koji su izašli iz psihijatrijske bolnice. Stiže škotski vojnik kojeg su nadređeni poslali da onesposobi bombu postavljenu na glavnom trgu...
Epizoda o snimanju devete sezone fascinantne dokumentarne serije o ženama diljem svijeta, koja je svojim novim pristupom pojmu kulturne raznolikosti osvojila srca milijuna ljudi.
Martyna Wojciechowska, urednica časopisa National Geographic i hrabra putnica koja je osvojila sedam vrhova, predstavlja nam čudesne žene i vodi nas kroz različite kulture, vjere i zanimanja.
Francuskinja Emilie Martin i Kanađanka Marie-Pier Elie dvije su mlade znanstvene novinarke. Za njih znanost nije samo zanimanje, to je njihova strast. Zajedno putuju svijetom i razgovaraju s nekima od najuglednijih znanstvenika: astronomima, vulkanolozima, arheolozima. Zanimaju ih važna pitanja s kojima se suočava suvremena znanost, kao i izazovi svijeta budućnosti: život na Marsu, besmrtnost, globalno zagrijavanje. Sa sugovornicima se neće sastajati u laboratorijima ili na sveučilištima, nego na terenu - i to u nekima od najljepših mjesta na svijetu (Havaji, Kanada, Čile, Polinezija, Južnoafrička Republika...) Pokazat će nam najveći teleskop na svijetu i srce najvećeg stroja koji je čovjek ikad izgradio kako bi tragao za nevidljivim. Čini li vam se katkad da je znanost previše komplicirana? Ova će vam serija pomoći da uhvatite korak. Svaka je epizoda nova znanstvena pustolovina!
1. epizoda:
U prvoj epizodi otputovat će na Havaje i posjetiti opservatorij Mauna Kea. To će ih odvesti na trag egzoplanetâ među kojima je možda i Zemljina blizanka.
Vestern. Savezni šerif Crown uvjerio je revolveraše, braću Gauge, da će im se pošteno suditi ako se predaju. Bogati rančer odluči se sam pobrinuti za pravdu te unajmljuje par lovaca na ucjene kako bi se osvetio...
Zbog trenutne situacije obljetničko trodnevno događanje bilo je limitirano epidemiološkim mjerama, ali one nisu zaustavile zanimljivu komunikaciju putem online platforme na kojoj su predavači govorili o svojim projektima i o neizostavnom utjecaju koronavirusa na mnoge stvari koje nas okružuju. Kojim se materijalima koriste, gdje ga koriste i kako, kako osmišljavaju koncepte koji su u skladu s prirodom i okolišem, što su im imperativi pri realizaciji i, napokon, kako će se novonastalo doba odraziti na urbanizam te hoćemo li se vratiti na staro, pitanja su na koja ćemo čuti odgovore stručnjaka.
Emisija je krenula 1995. iz maloga studija s najavama koncerata inozemne produkcije, a s ulaskom u koncertne dvorane uključila se i u aktivnosti sve bogatije domaće jazz-scene. U emisiji su svoje najranije nastupe imali sada već etablirani domaći glazbenici poput Matije Dedića, Tamare Obrovac i Ante Gele.
Najveći utjecaj emisija je ostvarila osmišljavanjem vlastita sadržaja. Pozivanjem malih jazz-sastava u studio Hrvatske radiotelevizije izravno je poticala umjetničko stvaralaštvo posebno mlađe generacije, ukazivala na važnost tradicije i izobrazbe pokazavši pravu jačinu i vrijednost javne televizije te je tako postala i dijelom bogate glazbene kulture. Emisija godinama otkriva nove mlade talente, prati jazz-festivale, bogate cikluse koncerata Jazz orkestra HRT-a te nastupe najvećih jazz-zvijezda.
Emisija je povremeno mijenjala kanale i termine emitiranja, a pokretanjem Trećega programa Hrvatske radiotelevizije (HRT - HTV 3) pronašla je svoj stalni i već prepoznatljiv termin nedjeljom oko 19 sati. U slavljeničkoj emisiji pogledajte što neke od naših najvažnijih jazz-glazbenika veže uz emisiju Vrijeme je za jazz.
.
U ostalim ulogama: Ivona Kundert (Vlatka), Milivoj Beader (Jere), Slaven Došlo (Žile), Stojan Matavulj (potpukovnik Kurtela), Ivan Validžić (Nenad)
Majstorica maske: Sanja Hrstić.
Dirigent: Nikša Bareza.
Godina je 1918. Ovo je priča o vremenu neposredno nakon Prvog svjetskog rata - razdoblju kaosa, političkih sukoba i krhke ravnoteže u svijetu. Preživjeli su ostali bez ičega. Dok se svijet pokušava ponovno osoviti na noge, bijeda i nesigurnost dovode do jačanja nacionalizma i totalitarizma. Hoće li svijetom ikad zavladati mir?
Naratori: Mathieu Kassovitz, François Arnaud.
Emisija je krenula 1995. iz maloga studija s najavama koncerata inozemne produkcije, a s ulaskom u koncertne dvorane uključila se i u aktivnosti sve bogatije domaće jazz-scene. U emisiji su svoje najranije nastupe imali sada već etablirani domaći glazbenici poput Matije Dedića, Tamare Obrovac i Ante Gele.
Najveći utjecaj emisija je ostvarila osmišljavanjem vlastita sadržaja. Pozivanjem malih jazz-sastava u studio Hrvatske radiotelevizije izravno je poticala umjetničko stvaralaštvo posebno mlađe generacije, ukazivala na važnost tradicije i izobrazbe pokazavši pravu jačinu i vrijednost javne televizije te je tako postala i dijelom bogate glazbene kulture. Emisija godinama otkriva nove mlade talente, prati jazz-festivale, bogate cikluse koncerata Jazz orkestra HRT-a te nastupe najvećih jazz-zvijezda.
Emisija je povremeno mijenjala kanale i termine emitiranja, a pokretanjem Trećega programa Hrvatske radiotelevizije (HRT - HTV 3) pronašla je svoj stalni i već prepoznatljiv termin nedjeljom oko 19 sati. U slavljeničkoj emisiji pogledajte što neke od naših najvažnijih jazz-glazbenika veže uz emisiju Vrijeme je za jazz.
.
HTV prikazuje četvrtu sezonu izvrsne RAI-jeve detektivske serije sa šarmantnim, upornim, pronicljivim i prividno nonšalantnim detektivom Montalbanom (L. Zingaretti) i njegovim kolegama iz policijske postaje nevelikoga grada na Siciliji.
Uspjela serija o Montalbanu nastala je prema kriminalističkim romanima talijanskog pisca Andree Camillerija (1925. - 2019.), ujedno i koscenarista. Zahvaljujući vrsnim glumcima i sjajnoj produkciji, autori su slikovite prostore sicilijanskog gradića ispunili još slikovitijim likovima lokalnih policajaca, gostioničara, mafijaša... U svemu tome ne manjka ni lepršave duhovitosti, hrane, vina i ljubavnih začina, a u pozadini se negdje uvijek nazire i sjena mafije.
1. epizoda
Serija neobičnih provala zagorčava život inspektoru Montalbanu. Sve su se dogodile u kućama bogataša iz istoga kruga i svaka je bila ista. Prvo su opljačkane vikendice, a potom i stanovi u gradu. Nakon što provalnička banda anonimnim pismima najavi četvrtu i posljednju provalu, Montalbano ih odluči uhvatiti na djelu.
Francuskinja Emilie Martin i Kanađanka Marie-Pier Elie dvije su mlade znanstvene novinarke. Za njih znanost nije samo zanimanje, to je njihova strast. Zajedno putuju svijetom i razgovaraju s nekima od najuglednijih znanstvenika: astronomima, vulkanolozima, arheolozima. Zanimaju ih važna pitanja s kojima se suočava suvremena znanost, kao i izazovi svijeta budućnosti: život na Marsu, besmrtnost, globalno zagrijavanje. Sa sugovornicima se neće sastajati u laboratorijima ili na sveučilištima, nego na terenu - i to u nekima od najljepših mjesta na svijetu (Havaji, Kanada, Čile, Polinezija, Južnoafrička Republika...) Pokazat će nam najveći teleskop na svijetu i srce najvećeg stroja koji je čovjek ikad izgradio kako bi tragao za nevidljivim. Čini li vam se katkad da je znanost previše komplicirana? Ova će vam serija pomoći da uhvatite korak. Svaka je epizoda nova znanstvena pustolovina!
1. epizoda:
U prvoj epizodi otputovat će na Havaje i posjetiti opservatorij Mauna Kea. To će ih odvesti na trag egzoplanetâ među kojima je možda i Zemljina blizanka.
Godina je 1918. Ovo je priča o vremenu neposredno nakon Prvog svjetskog rata - razdoblju kaosa, političkih sukoba i krhke ravnoteže u svijetu. Preživjeli su ostali bez ičega. Dok se svijet pokušava ponovno osoviti na noge, bijeda i nesigurnost dovode do jačanja nacionalizma i totalitarizma. Hoće li svijetom ikad zavladati mir?
Naratori: Mathieu Kassovitz, François Arnaud.
U ostalim ulogama: Ivona Kundert (Vlatka), Milivoj Beader (Jere), Slaven Došlo (Žile), Stojan Matavulj (potpukovnik Kurtela), Ivan Validžić (Nenad)
Majstorica maske: Sanja Hrstić.
Vestern. Savezni šerif Crown uvjerio je revolveraše, braću Gauge, da će im se pošteno suditi ako se predaju. Bogati rančer odluči se sam pobrinuti za pravdu te unajmljuje par lovaca na ucjene kako bi se osvetio...
Tara je sva uzbuđena kad ju Ethan zamoli da pleše u točki kojoj je on koreograf, no Ethan ne zamjećuje nikog drugog doli svoju mentoricu Danu.
Hasna pomaže svojoj baki raspakirati kutije nakon selidbe. Zamjećuje da baka ne želi živjeti u staračkom domu jer misli da je premlada za to. Hasna je pokušava razvedriti govoreći joj da će se možda dobro slagati sa svojim prvim susjedom. No, baka joj kaže da je to jedan mrzovoljan dosadnjaković. Hasna se tada dosjeti nečega: ponekad bake i djedovi dolaze čitati priče u školi. To je nešto što bi se svidjelo njezinoj baki. Gospođa Dreus nalaže učitelju Keesu da nauči djecu vrijednosti novca te da im objasni kako funkcioniraju tržišni mehanizmi. On to odluči napraviti tijekom nadolazećeg školskog sajma, na koji je gđa Dreus potpuno zaboravila.
Laura uđe u kuću duhova jer ju je Nellie izazvala da to učini. Sprijatelji se g. Pikeom, starcem koji živi u njoj. Sazna da on čeka da mu se vrati žena. Kad Laura sazna da je gđa Pike umrla prije mnogo godina, pomogne g. Pikeu da se pomiri sa smrću svoje supruge.
Pridružujemo se Gunnaru koji ima slobodan dan i ide loviti ribu u ledu s prijateljem Markusom. To će se uskoro pretvoriti u natjecanje.
Idu, direktoricu kampa Tromso, posjećuje dečko Ole. On se nada da će provesti romantičnu večer zajedno, ali umjesto toga odmah ga upregnu u posao.
Hans-Olav radi od jutra do mraka, a budući da je otac petoro djece, ni kod kuće nema odmora.
U kampu haskija vidimo kako se osoblje svaki dan trudi turistima pripremiti pravi užitak na saonicama sa psećom zapregom. U obiteljskoj tvrtki Trine pripovijeda kako je majčina smrt utjecala na odnos s ocem.
U dokumentarnom filmu Zašto dama sjedi sama? pratimo priču pet mladih žena koje su bez partnera i koje otvoreno govore o tome zašto je to tako.
Socijalna drama. Norma Rae (S. Field), majka troje djece iz Alabame, radnica je u tekstilnoj tvornici, u kojoj se radi pod vrlo teškim uvjetima. Baš kao i njezini roditelji i prijatelji, slabo je plaćena, ne napreduje i nema nikakvu podršku. Njezin monoton i tmuran život se promijeni kada upozna Reubena (R. Leibman), poduzetnog organizatora radnika koji dolazi ne bi li ih podučio o solidarnosti na radnom mjestu. Ona će, zajedno s Reubenom, poduzeti teške i opasne korake za poboljšanje radnih uvjeta...
Norma Rae izvrsna je socijalna drama inspirirana stvarnim slučajem radnice Crystal Lee Jordan. Radi se o prikazu žene izmučene teškim radom i siromaštvom, koja odluči boriti se za prava radnika. Istodobno, ona se bori i za bolji položaj žena. Za ovu vrlo zahtjevnu ulogu američka glumica Sally Field nagrađena je Oscarom. Uz još dvije nominacije, film je osvojio akademijinu nagradu za najbolju pjesmu, a glavna glumica je osvojila i nagradu na festival u Cannesu.
Inspiriran govorom nobelovca Ive Andrića, autor filma kreće u potragu za sudbinom priče danas. Kroz književne, filmske, likovne i glazbene aspekte njihovih priča vode nas Snježana Janović Grković, Mladen Kušec, Ivica Šodan, Branka Kandić-Splavski, Zdenko Bašić, Noa Geras i Drago Grgić - Godra. Iako generacijski udaljeni, svima je zajedničko da ne žive od priča, ali bez njih ne bi mogli živjeti.
Kroz intimne priče samih kipara, snimljenih u ambijentu gdje su rođeni i odrastali, film govori hvarskom kulturnom, povijesnom i ambijentalnom utjecaju na njihovo biološko, duhovno i umjetničko sazrijevanje. Kao polazna točka postavljena je svojevrsna posveta njihovoj prvoj skupnoj izložbi održanoj u Starom Gradu na Hvaru, o kojoj govore organizatori - istaknuti povjesničari umjetnosti.
Socijalna drama. Norma Rae (S. Field), majka troje djece iz Alabame, radnica je u tekstilnoj tvornici, u kojoj se radi pod vrlo teškim uvjetima. Baš kao i njezini roditelji i prijatelji, slabo je plaćena, ne napreduje i nema nikakvu podršku. Njezin monoton i tmuran život se promijeni kada upozna Reubena (R. Leibman), poduzetnog organizatora radnika koji dolazi ne bi li ih podučio o solidarnosti na radnom mjestu. Ona će, zajedno s Reubenom, poduzeti teške i opasne korake za poboljšanje radnih uvjeta...
Norma Rae izvrsna je socijalna drama inspirirana stvarnim slučajem radnice Crystal Lee Jordan. Radi se o prikazu žene izmučene teškim radom i siromaštvom, koja odluči boriti se za prava radnika. Istodobno, ona se bori i za bolji položaj žena. Za ovu vrlo zahtjevnu ulogu američka glumica Sally Field nagrađena je Oscarom. Uz još dvije nominacije, film je osvojio akademijinu nagradu za najbolju pjesmu, a glavna glumica je osvojila i nagradu na festival u Cannesu.
