Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Sa svih meridijana-Austrija (R)
06:27
Karavan-Kratovo (R)
06:57
Bele poklade (R)
07:09
Glasovi iz nevremena (R)
07:59
Tri sužnja socijalizma-Robijaš Vlado Dapčević (R)
08:46
Vojskovođe – Isoroku Jamamoto (R)
09:40
U sećanju-Zoran Radmilović 01 (R)
10:25
U sećanju-Zoran Radmilović 02 (R)
11:11
Posvete-Posvete Nikole Hercigonje (R)
11:36
Iza naslova-Betoven (R)
11:44
Spot Duško Trifunović- Druge se pjesme čuju (R)
11:48
Spot Duško Trifunović -Hvala što si došla (R)
12:00
Sa svih meridijana-Austrija (R)
12:27
Karavan-Kratovo (R)
12:57
Bele poklade (R)
13:09
Glasovi iz nevremena (R)
13:59
Tri sužnja socijalizma-Robijaš Vlado Dapčević (R)
14:46
Vojskovođe – Isoroku Jamamoto (R)
15:40
U sećanju-Zoran Radmilović 01 (R)
16:25
U sećanju-Zoran Radmilović 02 (R)
17:11
Posvete-Posvete Nikole Hercigonje (R)
17:36
Iza naslova-Betoven (R)
17:44
Spot Duško Trifunović- Druge se pjesme čuju (R)
17:48
Spot Duško Trifunović -Hvala što si došla (R)
18:00
Dvogled-Lika 01
18:28
Dvogled-Lika 02
18:55
ljubivoje Ršumović, poznati pesnik, autor je emisije „Šumadinci“ dokumentarnog serijala „Dijagonale“... U ovoj emisiji iz 1977. godine Ršumović je razgovarao sa Šumadincima i Šumadinkama o njihovom životu. Gledaoci mogu da vide kako je nekada izgledalo selo Donja Rača, da čuju Žiku koji je u svojoj kući u Rači Kragujevačkoj otvorio mali Etnografski muzej sa željom da obogati kulturni život tadašnje varošice, a dva monaha su ispričala kako je prvo sazidana crkva Pokajnica a potom i istoimeni manastir. Reditelj: Ratko Ilić Urednik: ljubomir Ršumović.
19:22
Ova Priča o ljudima i naravima posvećena je stanovnicima Gore.... Na jugo-zapadnim padinama Šarplanine, na Kosovu i Metohiji, nalazi se opština Gora, nju naseljavaju Goranci. To je etnička zajednica koja svoje etničko poreklo ima u južnoslovenskim narodima. Seosko stanovništvo bavi se stočarstvom, zemljoradnjom i pečalbarstvom. Goranci su poznati kao vredne zanatlije- poslastičari, buregdžije, kuvari, pekari... Imaju lepe običaje od kojih se posebno očuvao ispraćaj pečalbara u svet, uz pesmu i suze! Takođe se očuvao običaj sunećenja, kao posebno svečan čin, na koji se pozivaju odabrani gosti. Kao i Torbeši, primili su islam u davnim teškim vremenima. Goranci su inače odgajivači najboljih ovčarskih pasa na svetu, šarplaninaca. Emisija je snimljena u Dragašu i okolini. Scenarista i voditelj ljubivoje Ršumović, reditelj Ratko Ilić. Premijerno emitovano 04.03.1979, Redakcija dokumentarog rograma, urednica Zora Korać.
19:52
Dosije našeg vremena 1973.
20:34
Serija Ram za nekoliko poza, snimljena je 1976. godine.... Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj učestvuju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar..
21:09
Emisija prati promenu u načinu života meštana sela Šarenik kod Ivanjice kada su dobili nagradu Novinsko izdavačkog preduzeća Politika.... Nagrada je bila elektrifikacija sela, koja se realizovala u etapama. Dokumentarni zapis beleži gotovo sve faze promene - od dolaska novinara Politike koji stanovnicima sela donosi sretnu vest, preko izrade projekta i pripremne faze, do zajedničkog veselja nakon obavljenog posla. Urednica i voditeljka Kosara Balabanović, proizvedneo 1971. godine.
21:39
Život je život-Zapisi sa Tare i Podrinja
22:18
Svako vreme ima svoje breme. Područje na kojem živimo od kraja Drugog svetskog rata pa do danas, suočavalo se sa iseljavanjem ljudi. Najčešće su zemlje zapadne Evrope, Amerika i Kanada bile viđene kao one u kojima se bolje i kvalitetnije živi. Na sreću, bilo je, a verujemo i da će ih biti još, suprotnih primera.... Takva je i priča iz 1974. godine. Tada je ekipa TV Beograd posetila selo Slovac u opštini Valjevo. To selo je tada postalo poznato po Francuskinji Pjeret Monar, rodom iz varošice Šerar u francuskoj Provansi. Pjeret je svojim dolaskom, dokazala istinitost izreke koju svi često koristimo, da ljubav čini čuda. Svog supruga Miću Petrovića, upoznala je u svom rodnom mestu, gde je bio jedini Jugosloven „na privremenom radu. Nakon venčanja razmišljali su gde će biti njihov dom. Velike dileme nisu imali, i izabrali su Slovac. Ovo je priča koja greje srce i pokazuje da, uz sve napretke koje čovečanstvo beleži, život u ljubavi, slozi i miru, ostaje večna potreba ljudske duše.
22:50
Ova emisija serijala „Vreme televizije „govori o emitovanju u programskoj shemi JRT-a i o živim emitovanjima.... Podsećanje na početak kontinuiranog emitovanja zajedničkog jugoslovenskog televizijskog programa (JRT) 28. novembra 1958, na vreme kada su svi programi emitovani uživo, ili iz studija, ili s mesta događaja posredstvom reportažnih kola. Mnogi učesnici dočaravaju fenomen žive televizije, i to je ujedno prilika da se prikažu mnogobrojne profesije na televiziji i ovladavanje njihovim finesama. Emisija se osvrće i na informativni i sportski program i tadašnje shvatanje voditeljskog rada.
00:00
Dvogled-Lika 01 (R)
00:28
Dvogled-Lika 02 (R)
00:55
Dijagonale-Šumadinci (R)
01:22
Priče o ljudima i naravima-Goranci (R)
01:52
Dosije našeg vremena 1973. (R)
02:34
Ram za nekoliko poza Tri generacije na istom putu (R)
03:09
Selo bez seljaka-Politikino selo (R)
03:39
Život je život-Zapisi sa Tare i Podrinja (R)
04:18
Francuskinja iz Slovca (R)
06:00
Dvogled-Lika 01 (R)
06:28
Dvogled-Lika 02 (R)
06:55
Dijagonale-Šumadinci (R)
07:22
Priče o ljudima i naravima-Goranci (R)
07:52
Dosije našeg vremena 1973. (R)
08:34
Ram za nekoliko poza Tri generacije na istom putu (R)
09:09
Selo bez seljaka-Politikino selo (R)
09:39
Život je život-Zapisi sa Tare i Podrinja (R)
10:18
Francuskinja iz Slovca (R)
10:50
Vreme televizije-Živa Televizija (R)
12:00
Dvogled-Lika 01 (R)
12:28
Dvogled-Lika 02 (R)
12:55
Dijagonale-Šumadinci (R)
13:22
Priče o ljudima i naravima-Goranci (R)
13:52
Dosije našeg vremena 1973. (R)
14:34
Ram za nekoliko poza Tri generacije na istom putu (R)
15:09
Selo bez seljaka-Politikino selo (R)
15:39
Život je život-Zapisi sa Tare i Podrinja (R)
16:18
Francuskinja iz Slovca (R)
16:50
Vreme televizije-Živa Televizija (R)
18:00
Stara planina-Retke biljke 01
18:25
Stara planina-Retke biljke 02
18:48
Zemlja se prekraja postajući velika kanta za smeće. Sa ovakvom ocenom retko ko se danas ne bi složio. Problem zagađenja vode, zemljišta i vazduha na globalnom nivou je zabrinjavajući. Brine i nas.... Ali ovakva ocena je izneta i davne 1974. godine, kada je snimljena ova emisija. I tada su ljudi bili izloženi štetnim gasovima, hemikalijama i prekomernoj buci. I tada je bilo onih koji su bez oklevanja okretali leđa životu u urbanim sredinama i svoje novo mesto pod suncem pronalazili u prirodi. Ovo je priča o takvim ljudima i jednoj čudesnoj šumi u somborskom kraju. Istovremeno, to je i priča o svima nama danas i našem neuspehu da ne prekrajamo planetu u veliku kantu za smeće. Autori: Zvonko Simonović i Zaviša Stojković.
19:21
Emisija je dokumentarni zapis o stanovnicima sela Mušnikovo na Šar planini sa Prizrenske strane.... Reč je o mešovitom, srpsko-albanskom selu čiji su nastariji meštani svoje mesto i potomke podizali radeći kao pečalbari širom sveta. Članovi ove složne zajednice govore o svojim sudbinama, hidrocentrali koja je izgrađena dobrovoljnim radom, svojoj deci - predstavnicima nove generacije koja je završila fakultete, ali i novom poduhvatu - uređenju seoskog trga, u kojem im pomaže profesor Đorđe Simonović. Urednica Kosara Balabanović, proizvedeno 1970. godine.
19:48
„Imao sam dve velike sreće u životu: jedna je što nisam voleo vlast a druga što nisam voleo pare“, ovim rečima je, u intervjuu TV Beograd, Ratko Dražević opisao svoj život.... Ratko Dražević (1918-1992), učesnik NOB-a, operativac Udbe, jedan od osnivača preduzeća „Geneks i direktor Avala filma. I danas važi za jednu od najkontroverznijih ličnosti novije istorije, posebno u periodu posle Drugog svetskog rata. Pred našim kamerama govorio je o ratnim godinama, zatim svom radu u Udbi, švercu cigareta po nalogu države, čime se dolazilo do deviza, što je bio i početak njegovog angažovanja u stvaranju „Geneksa, jedne od najjačih jugoslovenskih firmi. U svet filma Ratko Dražević ušao je pod pritiskom vlasti. Otvorio je vrata jednog sveta o kojem ništa nije znao, a u kojem je, za deceniju svog angažovanja, ostavio neizbrisiv trag. Govorili su da je stvorio beogradski Holivud u Košutnjaku. O „crnom talasu nije znao ništa, a glavni je „krivac što su Skupljači perja „pokorili Kan 1967, a već naredne nominovani za Oskara. Život Ratka Draževića je fascinantan ponajviše sa stanovišta vremena u kojem je živeo, u kojem je bio sve osim onog što je to vreme zahtevalo od „običnih ljudi. Iako je imao i moć i ugled, nije izbegao sudbinu da i u njegovom profesionalnom životu politika ima poslednju reč. Sa mesta direktora Avala filma smenjen je pod optužbom o navodnim finansijskim malverzacijama. Govoreći o tome pred našim kamerama, Ratko Dražević, čiji je život bio uzbudljiviji od mnogih filmova, vlasnik biografije prevelike i za tri života je kazao: „Da sam hteo da kradem, to sam mogao dok sam bio u Geneksu'. Tada sam nosio milion dolara u džepu. Carinik me pita na carini šta imam u džepu, ja kažem - imam milion dolara, a on mi odgovori - ajd nemoj da se zezaš. Urednica: Lika Lukić Reditelj: Nenad Momčilović Urednica: Lika Lukić.
20:34
Ivo Lola Ribar (1916-1943), pravnik i revolucionar, jedan od organizatora i predvodnika omladinskog i studentskog revolucionarnog pokreta u Jugoslaviji, organizator omladinskog antifašističkog pokreta u toku NOB-a, sekretar CK SKOJ-a i narodni heroj Jugoslavije. Sin je hrvatskog i jugoslovenskog političara Ivana Ribara.... Ivo Lola Ribar odrastao je u Đakovu, Karlovcu i Beogradu. Školovao se u Parizu i Ženevi, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, 1939. godine. U vreme kada je pohađao gimnaziju zainteresovao se za društvena i politička zbivanja. Tokom studija družio se sa studentima-komunistima, pa je 1936. godine postao član Komunističke partije. Po direktivi CK KPJ, 1937. godine je prešao u Zagreb, gde je postao rukovodilac Centralne izvršne komisije pri CK KPJ, koja je kasnije prerasla u Centralni komitet SKOJ-a. Posle okupacije Jugoslavije, 1941. godine aktivno je radio na organizovanju i pripremi oružanog ustanka. Bio je jedan od organizatora Prvog kongresa antifašističke omladine, održanog decembar 1942. godine u Bihaću. Poginuo je 27. novembra 1943. godine prilikom neprijateljskog vazdušnog napada na avion kojim je trebalo da se sa Glamočkog polja prebaci u Italiju. Za narodnog heroja proglašen je 18. novembra 1944. godine, a njegovi posmrtni ostaci su 1948. preneti u Beograd i sahranjeni u Grobnicu narodnih heroja na Kalemegdanu. U toku rata je poginuo i njegov mlađi brat Jurica Ribar. Urednik Milutin Stanišić, proizvedeno 1974. godine.
21:07
Vreme televizije 15. emisija
22:10
TV feljton-Intimno o književnosti
22:35
Petar Savković (1931-2018) Manastir Sopoćani imao je burnu istoriju. Stradao je posle Kosovskog boja. Sve je spaljeno i uništeno: crkva, konaci, kapele, mnoštvo drugih zgrada, neophodnih velikom monaškom staništu. O tome svedoče zapisi patrijarha Pajsija i drugih monaha. Godine 1689. monah koji nije ostavio svoje ime piše: I opet behu teška, oskudna i nasilnička vremena... I u celoj zemlji razoriše svete crkve…... Slikarstvo u manastiru Sopoćani je slikarstvo za poštovanje i divljenje. Mnoge kompozicije svrstavaju se u red najviših dostignuća srednjovekovnog slikarstva. U Sopoćanima je naslikan uzbudljiv živopis visoke umetničke vrednosti, priznat u svetskoj nauci. Urednik i scenarista: Petar Savković, reditelji Stevan Stanić i Radoslav Moskovlić, snimatelji Zoran Sinđelić i Milenko Jovanović, montažer Marija Bogičević, producent Ćetko Peljević.
23:05
Da li je u Sopoćanima najveći slikar trinaestog veka ostavio svoje najznačajnije delo? Manastir Sopoćani imao je burnu istoriju. Stradao je posle Kosovskog boja. Sve je spaljeno i uništeno: crkva, konaci, kapele, mnoštvo drugih zgrada neophodnih velikom monaškom staništu. O tome svedoče zapisi patrijarha Pajsija i drugih monaha. Godine 1689. monah koji nije ostavio svoje ime piše: I opet behu teška, oskudna i nasilnička vremena... I u celoj zemlji razoriše svete crkve…... Zapisa ima još. Neki su upisani oštrim predmetom u kamenu. Pred prvo pustošenje kaluđeri su sklonili kovčeg s telom prepodobnog Simeona monaha. Srećom, obnavljanjem je spasen taj kulturno-istorijski spomenik. Kako sopoćanske freske doživljava znalac? Apostoli, ratnici i mučenici ne prestaju da nas očaravaju. To su nadahnute i monumentalne studije velike lepote i blistave slikarske tehnike... svaka figura ima svoju težinu, svoje svetlo; donosi svoja istančana hromatska sazvučja, ostvarujući onu neposrednost slikarskog postupka, kad nam se čini da se između umetnika i njegovog dela ništa nije isprečilo. U ktitorskoj kompoziciji je i lik kraljice Jelene, koja je prema predanju dočekana kao nijedna druga nevesta u Evropi, jer je u ime dobrodošlice cela dolina Ibra, kojom će Jelena proći, zasađena jorgovanima. Prešla je u pravoslavlje, sagradila manastir Gradac. U kompoziciji ktitora su i Uroš sa kraljevićem Dragutinom i drugi sin Milutin. Slikarstvo u manastiru Sopoćani je vanserijske vrednosti. Mnoge kompozicije svrstavaju se u red najviših dostignuća. Tu je i Jovan, koga narod naziva Lepi Jova. U literarnom delu, kćerka srpskog kneza Avrama, Jaglika, ludo je zagledana u ovu sopoćansku fresku, koja se sa sopoćanskog zida preselila u njenu dušu. Najlepša glava muškarca koja se ikad na crkvenim zidovima mogla videti, sa očima kao zvezde, koje su sišle sa neba u crkvu i obasjale njen zid. U Sopoćanima je naslikan uzbudljiv živopis visoke umetničke vrednosti, priznat u svetskoj nauci kao kategorija najvišeg statusa. Kruna lepote tog živopisa jeste predstava Uspenja Presvete Bogorodice. Urednik i scenarist Petar Savković, reditelji Stevan Stanić i Radoslav Moskovlić, snimatelji Zoran Sinđelić i Milenko Jovanović, montažer Marija Bogičević, producent Ćetko Peljević.
23:37
Ruho roda mog
00:00
Stara planina-Retke biljke 01 (R)
00:25
Stara planina-Retke biljke 02 (R)
00:48
U dubini stare šume (R)
01:21
Selo bez seljaka-Svetlost pod planinom (R)
01:48
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
02:34
Likovi revolucije-Ivo Lola Ribar (R)
03:07
Vreme televizije 15. emisija (R)
04:10
TV feljton-Intimno o književnosti (R)
04:35
Svedoci vekova-Sopoćani 01 (R)
05:05
Svedoci vekova-Sopoćani 02 (R)
06:00
Stara planina-Retke biljke 01 (R)
06:25
Stara planina-Retke biljke 02 (R)
06:48
U dubini stare šume (R)
07:21
Selo bez seljaka-Svetlost pod planinom (R)
07:48
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
08:34
Likovi revolucije-Ivo Lola Ribar (R)
09:07
Vreme televizije 15. emisija (R)
10:10
TV feljton-Intimno o književnosti (R)
10:35
Svedoci vekova-Sopoćani 01 (R)
11:05
Svedoci vekova-Sopoćani 02 (R)
11:37
Ruho roda mog (R)
12:00
Stara planina-Retke biljke 01 (R)
12:25
Stara planina-Retke biljke 02 (R)
12:48
U dubini stare šume (R)
13:21
Selo bez seljaka-Svetlost pod planinom (R)
13:48
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
14:34
Likovi revolucije-Ivo Lola Ribar (R)
15:07
Vreme televizije 15. emisija (R)
16:10
TV feljton-Intimno o književnosti (R)
16:35
Svedoci vekova-Sopoćani 01 (R)
17:05
Svedoci vekova-Sopoćani 02 (R)
17:37
Ruho roda mog (R)
18:00
Viši standard stanovništva od sredine šezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omogućio je stanovnicima SFRJ česta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa čak i u daleke destinacije.... Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, među kojima je i Sa svih meridijana. Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedočanstvo o geografskim i prirodnim odlikama područja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i običajima koje neguju. Posebna pažnja posvećena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, među kojima dominiraju zemlje članice Nesvrstanih. Urednik: ljubiša Bogićević.
18:22
Viši standard stanovništva od sredine šezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omogućio je stanovnicima SFRJ česta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa čak i u daleke destinacije.... Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, među kojima je i Sa svih meridijana. Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedočanstvo o geografskim i prirodnim odlikama područja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i običajima koje neguju. Posebna pažnja posvećena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, među kojima dominiraju zemlje članice Nesvrstanih. Urednik: ljubiša Bogićević.
18:50
S kamerom kroz svet-Kilimandžaro
19:20
Karavan-Logarska dolina
19:52
Dosije našeg vremena 1952.
20:55
Na osnovu materijala koji je glumac Slobodan Cica Perović snimio na svom višemesečnom putovanju po svetu snimljene su tri dokumentarne serije. Iako zamišljene kao putopis, emisije su i živi portret glumca snimljen za vreme pauze ili u toku samog putovanja...
21:25
Snimak iz Doma sindikata sa 12. beogradskog džez festivala. Veliki svetski trubač Dizi Gilespi održao je koncert sa svojim bendom, na kome je osim trube svirao i klavir, udaraljke, a čak je i pevao.... Dizi je inače više puta svirao u Beogradu, a bio je i gost na prvom Beogradskom NJuport džez festivalu 1971. godine, sa grupom muzičara okupljenih pod nazivom Giganti džeza (The Gians of Jazz). Proizvodnja: 1981, Redakcija muzičkog programa.
22:28
Umetničko veče-Luis Bunjuel, igra o pamćenju i umiranju
22:59
Odgovorima na pitanja Feliksa Pašića, u emisiji snimljenoj 1981. godine, Mija Aleksić (1923-1995) otkrio je ceo svoj život, govorio je o roditeljima, o tome kako je kao učenik Druge gimnazije u Kragujevcu odveden u Topolske šupe gde je čekao streljanje, zatim o borbama u Bosni i kasnije sve do Slovenije 1944/45. godine.... Sa oslobođenjem, prekomandovan je u Beograd gde je kao dramski tenor pevao u Horu JNA. Govori o svojoj prvoj pozorišnoj ulozi stražara u Hamletu u beogradskom Narodnom pozorištu, o drugoj predstavi, prvoj glavnoj ulozi i o slavnim glumcima od kojih je učio zanat. Sačuvana je uvodna reč Feliksa Pašića prilikom reprize emisije 1995, povodom smrti velikog glumca Mije Aleksića: Emisija koju će gledaoci sada videti, snimljena je 18. aprila 1981. u Aleksićevom domu u Ulici Prote Mateje u Beogradu. Razgovarali smo pošto se oporavio od jedne od teških operacija, među njegovim satovima koji su mirovali i među slikama umetnika koje je voleo. Aleksić je već pomalo svodio svoje pozorišne i životne račune. Autor Feliks Pašić, produkcija: 1981, Redakcija programa iz kulture, urednica Zora Korać.
23:44
Koliko je skromno procenjivao svoj učinak u pozorišnoj i filmskoj umetnosti i kako je, zapravo, objašnjavao svoje bavljenje glumom, najbolje pokazuje izjava koju je Taško Načić (1934-1993) jednom prilikom u polušali dao: „Uvek volim da radim ono što mislim da ne umem.“... Veliki glumački talenat, stasitu pojavu i izuzetan komičarski dar ugradio je u brojne uloge koje je ostvario na filmu, televiziji i, pre svega, u pozorištu Atelje 212, gde je igrao u 62 predstave, među kojima su: Kralj Ibi, Čudo u Šarganu, Radovan III, Rado ide Srbin u vojnike, Gospođa ministarka i druge. „Najvažnije je da gledalac ne ostane ravnodušan, misao je kojom se rukovodio kreirajući sjajne uloge, za koje je, nažalost, retko bio nagrađivan. Scenario i režija Bojana Andrić. Proizvodnja: 1995.
00:00
Sa svih meridijana-Gana (R)
00:22
Sa svih meridijana-Nigerija (R)
00:50
S kamerom kroz svet-Kilimandžaro (R)
01:20
Karavan-Logarska dolina (R)
01:52
Dosije našeg vremena 1952. (R)
02:55
Put oko sveta za 380 dana 03 (R)
03:25
Beogradski džez festival-Dizi Gilespi (R)
04:28
Umetničko veče-Luis Bunjuel, igra o pamćenju i umiranju (R)
04:59
Nešto sasvim lično-Mija Aleksić (R)