Napuštanje klasičnog pripovijedanja, kolažiranje, isječci iz novina, dokumentarno i fiktivno, roman toka svijesti pretvoren u roman savjesti, potraga za izgubljenom istinom, suživotom i oprostom. No ponajviše jezična magija, amalgam literarnog standarda, istarske čakavice, istrovenetskog, talijanskog i purgerskog. Njegovu poeziju možete čitati ali i slušati jer surađivao je s autorima poput Francija Blaškovića i Tamare Obrovac. Sve nabrojeno i još mnogo toga zaštitni je znak književnosti našeg današnjeg gosta Milana Rakovca.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Đurđevac je među gradovima s najvećim iskorakom u odvajanju otpada u Hrvatskoj. S ostvarenih 19 posto u 2021. Prošle je godine skočio na 41 posto. Među ostalim, izgrađene su sortirnica i kompostana. Usto će se u sljedeće tri godine na bušotini Lešćan u blizini Đurđevca provoditi istražni radovi koji će dati odgovor na pitanje koliko se geotermalne vode skriva ispod površine grada.
Slijedi izbor stranih vijesti.
Nije prekasno za morske livade. Naziv je to projekta koji je prije četiri godine pokrenula ekoudruga 'Lončari' iz Karina kako bi zaštitila morske cvjetnice kojima obiluju Karinsko i Novigradsko more.
Vidjet ćemo kako je prošlo finale MAT lige - natjecanje najboljih mladih matematičara.
Toni Milun i Ivana Fičković objasnit će nam što se uskoro značajno mijenja s našim minusima na bankovnom računu.
Uđu u bar Hercegovka, Srpkinja, Slovenka i Hrvatica... sigurno postoji vic koji tako počinje, ali ove četiri žene nisu likovi iz vica nego stvarne žene koje će vas unatoč tome što nisu iz vica dobro nasmijati. Gdje i kako, zna naš Matija Matković.
Napuštanje klasičnog pripovijedanja, kolažiranje, isječci iz novina, dokumentarno i fiktivno, roman toka svijesti pretvoren u roman savjesti, potraga za izgubljenom istinom, suživotom i oprostom. No ponajviše jezična magija, amalgam literarnog standarda, istarske čakavice, istrovenetskog, talijanskog i purgerskog. Njegovu poeziju možete čitati ali i slušati jer surađivao je s autorima poput Francija Blaškovića i Tamare Obrovac. Sve nabrojeno i još mnogo toga zaštitni je znak književnosti našeg današnjeg gosta Milana Rakovca.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Đurđevac je među gradovima s najvećim iskorakom u odvajanju otpada u Hrvatskoj. S ostvarenih 19 posto u 2021. Prošle je godine skočio na 41 posto. Među ostalim, izgrađene su sortirnica i kompostana. Usto će se u sljedeće tri godine na bušotini Lešćan u blizini Đurđevca provoditi istražni radovi koji će dati odgovor na pitanje koliko se geotermalne vode skriva ispod površine grada.
Slijedi izbor stranih vijesti.
Nije prekasno za morske livade. Naziv je to projekta koji je prije četiri godine pokrenula ekoudruga 'Lončari' iz Karina kako bi zaštitila morske cvjetnice kojima obiluju Karinsko i Novigradsko more.
Vidjet ćemo kako je prošlo finale MAT lige - natjecanje najboljih mladih matematičara.
Toni Milun i Ivana Fičković objasnit će nam što se uskoro značajno mijenja s našim minusima na bankovnom računu.
Uđu u bar Hercegovka, Srpkinja, Slovenka i Hrvatica... sigurno postoji vic koji tako počinje, ali ove četiri žene nisu likovi iz vica nego stvarne žene koje će vas unatoč tome što nisu iz vica dobro nasmijati. Gdje i kako, zna naš Matija Matković.
Napuštanje klasičnog pripovijedanja, kolažiranje, isječci iz novina, dokumentarno i fiktivno, roman toka svijesti pretvoren u roman savjesti, potraga za izgubljenom istinom, suživotom i oprostom. No ponajviše jezična magija, amalgam literarnog standarda, istarske čakavice, istrovenetskog, talijanskog i purgerskog. Njegovu poeziju možete čitati ali i slušati jer surađivao je s autorima poput Francija Blaškovića i Tamare Obrovac. Sve nabrojeno i još mnogo toga zaštitni je znak književnosti našeg današnjeg gosta Milana Rakovca.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
U studiju razgovaramo s fotografkinjom koja je uvelike obilježila suvremenu hrvatsku fotografiju, a o njezinoj obljetničkoj izložbi govore kustosica Nevena Štokić, arhitekt Viktor Vrečko te muzikologinja i pročelnica za kulturu Grada Zadra Dina Bušić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
U studiju razgovaramo s fotografkinjom koja je uvelike obilježila suvremenu hrvatsku fotografiju, a o njezinoj obljetničkoj izložbi govore kustosica Nevena Štokić, arhitekt Viktor Vrečko te muzikologinja i pročelnica za kulturu Grada Zadra Dina Bušić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
U studiju razgovaramo s fotografkinjom koja je uvelike obilježila suvremenu hrvatsku fotografiju, a o njezinoj obljetničkoj izložbi govore kustosica Nevena Štokić, arhitekt Viktor Vrečko te muzikologinja i pročelnica za kulturu Grada Zadra Dina Bušić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Raseljavanje i siromaštvo dalmatinskog čovjeka nisu brinuli Beč, Dalmacija je bila daleko od očiju, još dalje od srca... Žuljevite i na rad naučene ruke nisu mogle prehranjivati obitelji. Već od sredine 19. stoljeća Dalmatinci su masovno napuštali svoju rodnu grudu, svoje obitelji i sela. Završni udarac zadala je filoksera - bolest vinove loze, koja je odselila i najjače.
Odlazili su u daleke zemlje kako bi spašavali one koji su ostajali. Potražili su spas na svim kontinentima... Drugi val iseljavanja u Čile uslijedio je početkom 20. stoljeća, uglavnom Dalmatinaca s otoka Brača. Za sve koji su tražili novi život, bili su osigurani najteži poslovi.
Radili su u groznim uvjetima pustinje Atacama na visokim temperaturama i prašini koja im je izjedala pluća, a oni na jugu bili su izloženi hladnoći i vjetrovima.
Pratimo priču nekolicine naših iseljenika s posebnim osvrtom na obitelj Borić. koja je iznjedrila predsjednika Čilea. Saznajemo kada su i kako došli u Čile, njihovo obiteljsko stablo i priče iz njihove obiteljske prošlosti.
Danas je prema najnovijim istraživanjima potomaka Hrvata oko 400.000. Sve Hrvate, bez obzira kojoj generaciji pripadaju, veže duboka vezanost uz domovinu predaka. Povezanost s obitelji i naslijeđem. Nostalgija je osjećaj koji se prenosi s koljena na koljeno.
Autorska glazba: Dalibor Grubačević.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Sa svojim gostima, također vrsnim glazbenicima, održao je nezaboravan koncertni nastup s kojim je otvorio novu glazbenu stranicu blues-rocka, koja će vas, sigurni smo, prikovati uz male ekrane. Uživajte uz Tomislava Golubana, četverostrukog dobitnika Porina!
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Raseljavanje i siromaštvo dalmatinskog čovjeka nisu brinuli Beč, Dalmacija je bila daleko od očiju, još dalje od srca... Žuljevite i na rad naučene ruke nisu mogle prehranjivati obitelji. Već od sredine 19. stoljeća Dalmatinci su masovno napuštali svoju rodnu grudu, svoje obitelji i sela. Završni udarac zadala je filoksera - bolest vinove loze, koja je odselila i najjače.
Odlazili su u daleke zemlje kako bi spašavali one koji su ostajali. Potražili su spas na svim kontinentima... Drugi val iseljavanja u Čile uslijedio je početkom 20. stoljeća, uglavnom Dalmatinaca s otoka Brača. Za sve koji su tražili novi život, bili su osigurani najteži poslovi.
Radili su u groznim uvjetima pustinje Atacama na visokim temperaturama i prašini koja im je izjedala pluća, a oni na jugu bili su izloženi hladnoći i vjetrovima.
Pratimo priču nekolicine naših iseljenika s posebnim osvrtom na obitelj Borić. koja je iznjedrila predsjednika Čilea. Saznajemo kada su i kako došli u Čile, njihovo obiteljsko stablo i priče iz njihove obiteljske prošlosti.
Danas je prema najnovijim istraživanjima potomaka Hrvata oko 400.000. Sve Hrvate, bez obzira kojoj generaciji pripadaju, veže duboka vezanost uz domovinu predaka. Povezanost s obitelji i naslijeđem. Nostalgija je osjećaj koji se prenosi s koljena na koljeno.
Autorska glazba: Dalibor Grubačević.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Sa svojim gostima, također vrsnim glazbenicima, održao je nezaboravan koncertni nastup s kojim je otvorio novu glazbenu stranicu blues-rocka, koja će vas, sigurni smo, prikovati uz male ekrane. Uživajte uz Tomislava Golubana, četverostrukog dobitnika Porina!
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Raseljavanje i siromaštvo dalmatinskog čovjeka nisu brinuli Beč, Dalmacija je bila daleko od očiju, još dalje od srca... Žuljevite i na rad naučene ruke nisu mogle prehranjivati obitelji. Već od sredine 19. stoljeća Dalmatinci su masovno napuštali svoju rodnu grudu, svoje obitelji i sela. Završni udarac zadala je filoksera - bolest vinove loze, koja je odselila i najjače.
Odlazili su u daleke zemlje kako bi spašavali one koji su ostajali. Potražili su spas na svim kontinentima... Drugi val iseljavanja u Čile uslijedio je početkom 20. stoljeća, uglavnom Dalmatinaca s otoka Brača. Za sve koji su tražili novi život, bili su osigurani najteži poslovi.
Radili su u groznim uvjetima pustinje Atacama na visokim temperaturama i prašini koja im je izjedala pluća, a oni na jugu bili su izloženi hladnoći i vjetrovima.
Pratimo priču nekolicine naših iseljenika s posebnim osvrtom na obitelj Borić. koja je iznjedrila predsjednika Čilea. Saznajemo kada su i kako došli u Čile, njihovo obiteljsko stablo i priče iz njihove obiteljske prošlosti.
Danas je prema najnovijim istraživanjima potomaka Hrvata oko 400.000. Sve Hrvate, bez obzira kojoj generaciji pripadaju, veže duboka vezanost uz domovinu predaka. Povezanost s obitelji i naslijeđem. Nostalgija je osjećaj koji se prenosi s koljena na koljeno.
Autorska glazba: Dalibor Grubačević.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Sa svojim gostima, također vrsnim glazbenicima, održao je nezaboravan koncertni nastup s kojim je otvorio novu glazbenu stranicu blues-rocka, koja će vas, sigurni smo, prikovati uz male ekrane. Uživajte uz Tomislava Golubana, četverostrukog dobitnika Porina!
Nagrade: Kristalni globus, Posebna nagrada žirija, 39. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma, 2004.; Grand prix, 9. međunarodni filmski festival u Milanu, 2004.; 27. međunarodni filmski festival u Denveru, 2004. (Nagrada Krzysztof Kieslowski); 11. međunarodni filmski festival u Paliću, 2004.; 50. filmski festival u Puli, 2003.; Nagrada međunarodnog žirija kritike, 26. mediteranski filmski festival u Montpelliereu, 2004.; Godišnja nagrada Vladimir Nazor, 2004.
U glavnim ulogama nastupaju Zlatko Crnković, dobitnik Zlatne arene za glavnu mušku ulogu na 50. filmskom festivalu u Puli, zatim Ivo Gregurević, Jasmin Telalović, Marija Tadić, Ivan Herceg, Nikola Ivošević te niz glumaca u izvrsno ostvarenim epizodnim ulogama. Direktor fotografije je Davorin Gecl, čiji je snimateljski rad osobito hvaljen u američkom Varietyju, montažer Josip Podvorac, dobitnik Zlatne arene za montažu na festivalu u Puli.
Suradnik na scenariju: Josip Mlakić
Majstorica maske: Slavica Živaljić
Majstori zvuka: Zbynek Mikulik i Tomislav Fogec.